Unatoč zdravstvenim problemima posljednjih godina smrt Milana Bandića bila je nagla i iznenadna. Unatoč tome što nije očekivana svakako je posljedica izuzetno dinamičnog života obilježenog usponima i padovima.
Milan Bandić rođen je 1955. godine u Bosni i Hercegovini u mjestu Donji Mamići. Ima brata Jozu i sestru Tonku, a sve ih je odgajala majka, jer im je otac umro sa samo 58 godina. U Grudama je završio osnovnu školu i gimnaziju. Za vrijeme školovanja bio je ministrant i bavio se atletikom. Budući da je bio dobar učenik dobio je studenski kredit kojim je mogao financirati studij u Zagrebu te je 1974. godine upisao Fakultet političkih znanosti, a tamo je i diplomirao.
Tijekom studija upoznao je i svoju buduću suprugu Vesnu. Bandić je, uz studiranje, radio na istovaru šećera, ugljena, a kasnije je žbukao i fasade kako bi mogao platiti školovanje i studenski život. Nakon diplome i odsluženog vojnog roka, zaposlio se u tvornici Ledo.
Foto: VMĐ
Svoj politički put započeo je 1983.godine kao stručno-politički radnik za ONO i DSZ u Općinskom komitetu SKH Pešćenica. Dolaskom višestranačja u Hrvatsku nije prešao u neku drugu stranku ili izašao iz komunističke partije posipajući se pepelom. Njegov uspon započinje 1993.godine kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a već 1997.godine izabran je za predsjednika zagrebačkog SDP-a. U svibnju 2000.godine izabran je za prvi od šest gradonačelničkih mandata.
Zbog prometne nesreće pod utjecajem akohola 2002.godine podnio je ostavku, ali se vratio već na slijedećim lokalnim izborima 2005.godine. Bandić je 2009.godine zamrznuo svoje članstvo u SDP-u kako bi se kandidirao za Predsjednika RH, nakon čega je stranka objavila da mu je time automatski prestalo članstvo. Krajem ožujka 2015.godine osnovao je stranku pod nazivom Milan Bandić 365 – Stranka rada i solidarnosti čiji je predsjednik bio sve do svoje smrti.
Uz niz postignuća koja su obilježila njegovu vladavinu Zagrebom pratile su ga i brojne afere. U listopadu 2014. godine uhićen je i osumnjičen za niz kaznenih djela, između ostalog za pogodovanje, nezakonito zapošljavanje, korištenje službenog automobila u privatne svrhe, te krivotvorenje isprava. Nakon mjesec dana u pritvoru pušten je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna. U pritvor je vraćen zbog utjecaja na svjedoke, pa ponovno pušten nakon odluke Ustavnog suda.
Bandiću su mnogi predviđali konačan politički krah na predstojećim lokalnim izborom, ali kao politički mačak s devet života on je vjerovao u sedmu pobjedu. Njegove tajne i prljavi veš zauvijek odlaze s njim, a dvojbe oko toga tko će postati novi zagrebački gradonačelnik sada će biti još veće i vidjet ćemo tko će najviše profitirati na njegovoj političkoj ostavštini.
Od 1. do 31. ožujka zaprimaju se zahtjevi za oslobađanje plaćanja troškova odvoza kućnog smeća.
Iz Grada obavještavaju građane da zahtjeve za oslobađanje plaćanja troškova odvoza kućnog smeća za 2021. godinu mogu predati u Gradskoj upravi Grada Mursko Središće, Trg braće Radića 4, uredovnim danima i to:
– ponedjeljkom od 8 do 16 sati
– utorkom i četvrtkom od 8 do 14 sati
– Zahtjevi će se zaprimati od 1.3.2021. do 31.03.2021. godine.
Podsjećaju da je oslobađanje plaćanja troškova odvoza kućnog smeća moguće ostvariti za tekuću godinu u sljedećim slučajevima:
– ako kućanstvo po svim osnovama ostvaruje prihode po članu domaćinstva manje od 800,00 kuna
– ako je obveznik plaćanja troškova odvoza kućnog smeća – nositelj
– kućanstva ili bračni partner, korisnik bilo kakvog oblika socijalne pomoći
Uz zahtjev je potrebno priložiti: potvrdu o posljednjoj isplaćenoj plaći ili mirovini svih članova kućanstva koji ostvaruju prihode ili dokaz o primanju bilo kojeg oblika socijalne pomoći obveznika ili bračnog partnera plaćanja troškova odvoza kućnog smeća.
– Oslobađanje plaćanja odnosi se isključivo na tekuću godinu i ne prenosi se na sljedeću godinu stoga je zahtjev za oslobađanje plaćanja potrebno podnositi svake godine.
Obrazac zahtjeva možete preuzeti klikom ovdje, na web stranici grada ili dobiti i predati u Gradskoj upravi Grada Mursko Središće. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati. Istinitost navoda u zahtjevu provjerava se od strane Gradske uprave kod nadležnih institucija.
Za sva dodatna obrazloženja stojimo na raspolaganju u Gradskoj upravi Grada Mursko Središće ili na broj telefona 370 771 – kažu iz Grada Mursko Središće.
‘Sve što smo obećali smo ispunili te nema razloga da zajedno, još jednom ne zatražimo novi mandat’, istakli su uglas Ljubomir Kolarek i Zdravko Kvakan, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Preloga.
Rezultat je to potpisanog Sporazuma između HDZ – a i HSS – a Grada Preloga. U srijedu, 17. veljače Sporazum o predizbornoj koaliciji i postizbornoj suradnji potpisali su, u ime gradskog ogranka HDZ-a sadašnji gradonačelnik Ljubomir Kolarek, dok je ispred HSS-a koaliciju potpisao predsjednik gradskog ogranka HSS-a Preloga Petar Novak.
‘Kandidat za gradonačelnika biti će Ljubomir Kolarek, a za zamjenika gradonačelnika Zdravko Kvakan koji će biti imenovan od strane gradonačelnika za slučajeve kada on ne bude mogao obavljati svoju dužnost. Potpis sporazuma o suradnji u sljedećem mandatu samo je nastavak odlične suradnje između gradskih ogranaka dviju stranaka koji se očituje brojnim uspješnim projektima koji su itekako podigli kvalitetu života u Prelogu.
Foto: Grad Prelog
Postavljeni su i novi ciljevi u razvoju Preloga: daljnje uređenje gospodarskih zona, kako bi Prelog nastavio svoj prepoznatljivi gospodarski razvoj, uređenje centra Preloga, Trga Franje Tuđmana sa pristupnim prometnicama, izgradnja Zaobilaznice Grada Preloga, dovršetak aglomeracija na cijelom području Grada Prelog, što uključuje Aglomeraciju Dubrava, ali i početak Aglomeracije Podbrest, čime bi se konačno riješio dugotrajni problem izgradnje kanalizacije u „starim” ulicama Preloga, proširenje Dječjeg vrtića u Draškovcu, dovršetak uređenja sportskih parkova na području cijelog Grada Preloga, u svim naseljima, izgradnja pješačko-biciklističkih staza između naselja gdje to još nije uređeno, suradnja u preuzimanju osnivačkih prava nad osnovnim školama na području Preloga, širokopojasni Internet u svim naseljima, daljnja izgradnja komunalne infrastrukture, praćenje rada sportskih i kulturnih udruga s područja cijelog Preloga, praćenje rada vatrogasnih društava zbog sigurnosti stanovnika i gospodarskih subjekata od požara i svih drugih elementarnih nepogoda.
U direktnom kontaktu s građanima osluhnut će i njihova mišljenja te ih uključiti u svoj izborni program. Radili smo u prošlih osam godina, zajedničkim snagama, na razvoju svih mjesta Preloga. Nismo gledali uvijek stranačke boje, već smo pokušavali okupiti sve ljude koji žele pomoći. Mislim da se rezultati vide. Planova je puno, energije i volje ne manjka. Imamo još mnogo toga za napraviti za dobrobit svakog stanovnika Preloga. Prelog danas ima sve preduvjete da postane istinski centar ovog dijela Međimurja’, istaknuo je saborski zastupnik i gradonačelnik Ljubomir Kolarek.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Ivan Čehok u četvrtak je uz pročelnika Upravnog odjela za upravljanje imovinom i gospodarstvo Tomislavom Bogovićem obišao novoizgrađenu tvornicu, skladište i poslovne prostore varaždinskih tvrtki Farmex i Solvis. Novim prostorima proveo ih je predsjednik uprave i vlasnik Stjepan Talan.
Nova poslovna zgrada izgrađena je na zemljištu koje je Grad Varaždin prodao ovim tvrtkama u Gospodarskoj zoni Brezje, a u skladu s europskim pravilima, daje i potpore za investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
Gradonačelnik se uvjerio kako je riječ o visokoj, inovativnoj tehnologiji u proizvodnji solarnih panela te razgledao nove poslovne prostore tvrtke za distribuciju vitamina, minerala i lijekova. Izrazio je zadovoljstvo što je Solvis još 2008. godine započeo investiciju na zapadnom dijelu zone Brezje, a sad nastavio i na istočnom dijelu, osobito iz razloga što je riječ upravo o visokim tehnologijama, višim primanjima zaposlenika, a time i većoj dodanoj vrijednosti.
Prilikom obilaska razgovaralo se o daljnjim planovima tvrtki Solvis i Farmex, kao i o daljnjim investicijama u zonu Brezje.
‘Interes poduzetnika i investitora u Gospodarsku zonu Brezje je ogroman i uskoro treba očekivati i realizaciju novih kupoprodaja. Veseli me što je ovdje zaposleno čak 135 osoba i što je Varaždin, uz sve druge investicije koje su realizirane od kad smo preuzeli upravljanje Gradom, ponovno postao lider u privlačenju novih ulaganja.’
Grad Varaždin je sklopio Ugovor o osnivanju prava građenja s tvrtkom Solvis za 54.161 m² u svibnju 2008. godine. Tvrtka Solvis je kasnije i otkupila zemljište od Grada, a danas broji 165 zaposlenih. Tvrtka Farmex nova je investicija Stjepana Talana koja je puštena u pogon krajem prošle godine, a zapošljava 135 osoba.
Grad Koprivnica i u 2021. godini nastavlja s provođenjem mjera za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19. U skladu s navedenim donijeta je Odluka o dopuni Odluke o gradskim porezima kojom se poduzetnici i obrtnici oslobađaju plaćanja poreza na potrošnju i poreza na javne površine za 2021. godinu te Odluka o oslobađanju plaćanja komunalne naknade za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
– Cilj je omogućiti poduzetnicima i obrtnicima da se u što kraćem vremenu punim kapacitetom vrate svojim poslovnim aktivnostima. Važno je za napomenuti kako će uplatnice na kojima je utvrđena obveza plaćanja komunalne naknade i naknade za uređenje voda biti podijeljene svim obrtnicima i poslovnim subjektima. Budući da je dio poduzetnika odlukom Nacionalnog stožera, a zbog pandemije COVID-19, obustavio obavljanje poslovne djelatnosti donesena je odluka o oslobađanju tih poduzetnika plaćanja komunalne naknade za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine uz mogućnost produljenja ovisno o odluci Nacionalnog stožera – stoji u priopćenju iz Grada Koprivnice.
Oslobađanje se ne odnosi na naknadu za uređenje voda koja je prihod Hrvatskih voda, a naplata se obavlja putem jedinstvene uplatnice s komunalnom naknadom. Dakle, iznos na zaprimljenim uplatnicama koji se odnosi na naknadu za uređenje voda mora biti podmiren za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine.
Za ostvarenje prava oslobođenja plaćanja komunalne naknade potrebno je podnijeti do 30. travnja 2021. godine popunjeni zahtjev, a uz njega se prilaže jedan od sljedećih dokumenata:
– Preslika (u elektronskom obliku; pdf ili sl.) Obrasca/Potvrde o odjavi fiskalizacije prema Poreznoj upravi,
– Preslika (u elektronskom obliku; pdf ili sl.) Zahtjeva za odgodu plaćanja poreza uslijed nastupa posebnih okolnosti prema Poreznoj upravi. Potvrda e-porezne o prihvaćanju Zahtjeva za odgodu plaćanja poreza uslijed nastupa posebnih okolnosti.
Zahtjev za oslobađanje plaćanja komunalne naknade podnosi se putem elektroničke pošte na e-mail adresu: [email protected], a samo iznimno slanjem redovnom poštom na adresu: Grad Koprivnica, Zrinski trg 1, 48 000 Koprivnica.
Da, da, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban najavio je da će u dogovoru s lokalnim gradonačelnicima, nadležnim ministarstvom, upravom zračne luke i drugim sudionicima pokrenuti inicijativu preimenovanja Zračne luke Split. Bobanu se ne sviđa što su Slovenci sveca Jeronima, kojem se pripisuje uzrečica ‘Oprosti mi, Bože, što sam Dalmatinac’, uvrstili u Enciklopediju Britannicu navodeći kako je rođen u Stridonu, u blizini Ljubljane u Sloveniji. A na Međimurce i Štrigovu je zaboravio.
– Sveti Jere naš je svetac, zaštitnik Dalmatinaca i Splitsko-dalmatinske županije. Njegovo mjesto rođenja, koje nikad i nigdje nije znanstveno dokazano, nije bio motiv da svetog Jeru, kojeg od davnina štujemo na našem području, izaberemo kao svoga nebeskog zaštitnika. Iskreno se nadamo kako će ga cijeli svijet štovati kao i mi – ističe Boban.
– Inače, Splitsko-dalmatinska županija svoj dan obilježava na blagdan svetog Jeronima, 30. rujna – kaže Boban. Župan je, u čast nebeskog zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije, najavio i preimenovanje splitskog aerodroma.
Foto: Arhiva MĐ
– Naš isključivi motiv je štovanje sv. Jeronima. Štoviše, planiramo, u dogovoru s gradonačelnicima, nadležnim ministarstvom, upravom zračne luke i drugim dionicima, pokrenuti inicijativu imenovanja naše zračne luke u Resniku imenom našega nebeskog zaštitnika, sv. Jeronima – rekao je HDZ-ov župan za Slobodnu Dalmaciju.
ŠTO KAŽU ŠTRIGOVČANCI?
Još krajem 2017. godine u Štrigovi je predstavljeno djelo učenoga pavlina Josipa Bedekovića ‘Knjiga o svetom Jeronimu, Iliriku i Međimurju’, jedna od najiščekivanijih u međimurskoj povijesti. O knjizi i njezinoj vrijednosti govorili su brojni ugledni hrvatski znanstvenici i povjesničari, ali i crkveni dostojanstvenici. Zaključujući raspravu, načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik, tada je naglasio: ‘Oduvijek smo znali da je štrigovski Stridon mjesto rođenja svetog Jeronima, a sada smo to i dokazali!’
Inače, sveti Jeronim rođen je oko 347. godine u mjestu Stridon, koje se nalazilo u blizini današnje Štrigove, po kojem je i dobila ime. Preminuo je 30. rujna 420. godine u Betlehemu. Autor je prijevoda Biblije na latinski jezik – Biblije kakvu danas poznajemo, crkveni naučitelj, otac, teolog, filozof i jezikoslovac. Zaštitnik je učitelja i studenata, a štuju ga Rimokatolička, Luteranska i Pravoslavna crkva.
U Štrigovi postoji i prekrasna crkva sv. Jeronima s dva zvonika i neprocjenjivo vrijednim Rangerovim frestama. I brojne druge akcije i manifestacije ovdje nose ime svetog Jeronima i Stridona. No, načelnik Rebernik kaže da bi bio ponosan da i zračna luka u Splitu nosi ime jednog Štrigovčanca, a sve to trebalo bi iskoristiti u promotivne i turističke svrhe. S time se slaže i Josip Mikec, agilni turistički djelatnik, koji je proteklih godina izuzetno puno učinio na popularizaciji štrigovskog kraja i kvalitetnog vina.
– Bilo bi lijepo, kaže, da u Štrigovu i okolna mjesta dolaze vjernici, ali i drugi turisti da vide gdje je zapravo rođen sveti Jeronim i što sve mi to nudimo gostima: od smještaja, hrane, pića, vožnju vlakićem prekrasnim vinorodnim krajem, kupanje u toplicama… Mi bi ih znali dočekati, kao i oni nas kad dolazimo u Dalmaciju. Istina bio bih sretniji da u još više tamošnjih restorana možemo popiti vrhunska međimurska vina – ističe Mikec.
Ponedjeljak, 15. veljače, postao je najsretniji dan u obitelji Bermanec iz Preloga. Roditeljima su postali Renata i Antun Bermanec. Naime, tog dana Renata je u 43. godini života rodila malog Andriju. Nisam imala prije vremena – kaže u šali. Njezin Tonček, kako ga ona zove od milja, rekao je kako došlo vrijeme da se i u njihovoj kući čuje dječji plač.
Jer… Prije nego je postala majkom, Renata je punih 20 godina bila, a takva će zacijelo i ostati, u službi drugih, potrebitih. Stoga i ne čudi da je prije 10 godine postala dobitnicom godišnje nagrade ‘Josipa Vancaš – dobrotvorka godine’, koju je od spomenute godine počela dodjeljivati zaklada ‘Zamah’.
Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić
Renata Marđetko iz Kotoribe bila je u ono vrijeme ponos Međimurja. U međuvremenu je toliko učinila za druge da nije stigla misliti na sređivanje svoga osobnog života, kako su to davno učinile njezine prijateljice, vršnjakinje pa je tek sredinom kolovoza 2018. godine našla vremena da uplovi u bračnu luku, a evo dočekala je i trenutak da postane majkom.
Iako su joj tek 43 godine njezina prva životna knjiga je već jako popunjena, a njene su se korice označile majčinstvom, što ne znači da se uskoro neće ponoviti ono ‘evo mene moji ljudi…’
KAKO JE POČELO
Renata Marđetko rođena je u Kotoribi. Kad su joj bile tri godine njezina je majka oboljela od raka. Nakon operacije je prizdravila, no nakon nekoliko godina bolest se proširila. Renata je kao malo dijete intenzivno proživljavala bolest i mukotrpno liječenje svoje majke. Već je tada u sebi prepoznala poziv da postane medicinski radnik i pomaže teškim bolesnicima.
Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić
Tijekom školovanja u Velikoj Britaniji s velikom je ljubavlju radila kao dadilja za hendikepiranu djecu. Ondje je postala članica volonterskoga tima za palijativnu skrb, a potom je u Londonu upisala studij palijativne skrbi. Cijelo vrijeme boravka u Engleskoj redovito je volontirala i obrazovala se u tamošnjim hospicijima.
Radila sam i u Kalkuti, u Indiji, u Kući umirućih, sa sestrama Majke Terezije, a ostvarila sam želju da u Hrvatsku presadim izvornu englesku ideju o palijativnoj skrbi – prisjeća se Renata vremena od prije 11 godina kada je u Kotoribi, po uzoru na Englesku, osnovala udrugu ‘Pomoć neizlječivima’ koja trenutno ima više desetaka članova iz svih dijelova Međimurja. Njezin je cilj tada bio da svaka ulica u gradu i svako selo imaju po jednog osposobljenog volontera koji će moći kompetentno ući u obitelj teškoga bolesnika i pomoći njemu i njegovoj obitelji u teškoj bolesti.
Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić
Tako je krenulo, polako ali sigurno. Obilazila je ona sa svojim istomišljenicima međimurska naselja, a utočište su im najčešće u crkvama pružali svećenici, a s potrebama udruge s vremenom su se počeli senzibilizirati u međimurskim općinama i gardovima. Tu je bila i Međimurska županija.
Ciljevi udruge su bili razvijati skrb za osobe s neizlječivim bolestima i njihove obitelji, podizati svijest o potrebi za palijativnom skrbi, kontinuirano podučavati članove, medicinske radnike i laike, te poticati volonterstvo u Hrvatskoj.
DOBROTVORKA GODINE
– Bilo je to davno, no to se pamti, ne zaboravlja – kaže danas i nastavlja:
‘Nagrada za dobrotvorku godine, po pravilima zaklade Zamah, namijenjena je državljanki Republike Hrvatske koja svojim djelovanjem pridonosi jačanju uloge žena u društvu, ima pozitivan utjecaj na život šire društvene zajednice kojoj vidljivo pridonosi svojim djelovanjem, sudjeluje u dobrotvornim akcijama i/ili davanju,’ ispričala je Renata.
Dobrotvorka godine tada je još imala londonsku adresu gdje je tamo, a i u Hrvatskoj nastojala poboljšati palijativnu skrb. Negdje u to vrijeme na engleskim prostorima je primila sveučilišni naslov kao prva Hrvatica – magistra palijativne skrbi pa nije mogla biti na dodjeli nagrade, a u njezino je ime nagradu primila dr. Verica Jačmenica-Jazbec, dopredsjednica udruge ‘Pomoć neizlječivima’.
Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić
Svečanosti se odazvao velik broj članova i podupiratelja zaklade, među kojima su i mnoge osobe iz javnog života Hrvatske, a nazočile su i sve kandidatkinje, osim same dobitnice. U programu, koji je vodila novinarka Sanja Mikleušević-Pavić, prikazani su kratki film o Josipi pl. Vancaš, kao i kraći filmovi snimljeni sa svakom kandidatkinjom.
Renata Marđetko poslala je svoj film iz Londona i zahvalila svima onima koji su podržali kandidatkinje. U svojem obraćanju iz Londona rekla je da motivaciju za svoj rad crpi iz vjere u dobro i vjere u Boga. Nakon što je upravitelj zaklade Drago Vručinić proglasio pobjednicu, okupljenima se obratila dr. Jačmenica-Jazbec, koja je istaknula kako je jedno malo mjesto Kotoriba, gdje se međimurska ravnica na horizontu spaja s nebom, iznjedrilo jednu veliku humanitarnu dušu.
Dodala je kako je i Renata u svom životu vjerojatno osjetila tu povezanost s nebom iz koje crpi snagu za svoj neumoran rad. Nakon svečanosti su se mnogi sudionici zanimali za rad Renate Marđetko i njezine udruge, kao i razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj.
Renatu je uvijek vodila želja da bude bliže čovjeku u nevolji, proglašena je dobrotvorkom Hrvatske, a hrabrile riječi Majke Terezije: ‘Ono što mi činimo je samo kap u oceanu. Ali ocean ne bi bio isti bez te kapi’. Plemenito je pomagati onima, kako ona zna reći, od kojih je i medicina ‘digla ruke’, a sve pod krilaticom ‘Život je čudo, čak i onda kad se primiče kraju’.
Od rodne Kotoribe, Čakovca, Varaždina, Zagreba, Londona, preko Kalkute, dugi su putovi koje prošla 43-godišnja, prva hrvatska magistrica palijativne skrbi, Renata, mlada žena koja odnedavno živi u Prelog jer je u tome gradu pronašla Preložanina Antuna Bermanca, životnog suputnika s kojim od 17. kolovoza 2018. dijeli sve.
Plemenito je pomagati onima, kako ona zna reći, od kojih je i medicina ‘digla ruke’, a sve pod krilaticom ‘Život je čudo, čak i onda kad se primiče kraju’. Inače, od svog osnivanja prije 11 godine udruga ‘Pomoć neizlječivima’ predstavila je svoj rad i potrebu palijativne skrbi u više župa na području Varaždinske biskupije te je u suradnji s njima ostvarila blizu stotinjak dobrotvornih akcija. Više o udruzi može se saznati na stranici www.pomocneizljecivima.com.
Oduvijek je vrijeme od studenog do veljače bilo namijenjeno za češći obilazak podruma i kušanje kvalitetnih mladih vina međimurskih vinara. Tako je i sada.
Grupu ljubitelja zlatne kapljice snimili smo u Svetom Urbanu, u podrumu poznate i priznate vinogradarske obitelji Knehtl-Medenjak. Njihov sivi pinot, zeleni silvanac, žuti muškat, rajnski rizling… odavno su postali poznati i izvan granica Međimurja.
Osim ulaganja u nove nasade vinove loze, ovi vrijedni i pomalo samozatajni vinari, u zadnje vrijeme puno ulažu i u opremanje podruma. Vino najbolje zrije u drvenim bačvama, kažu, pa su nedavno uz pomoć sredstava Europske unije u podrumu postavili osam novih hrastovih bačava po 3 tisuće litara zapremine. Visokokvalitetne bačve izrađene su u Nedelišću, u Bačvariji Srnec, a u njih je rashladne uređaje instalirala tvrtka Elektro Novak iz Gornjeg Hrašćana.
Koliko su bačve doprinijele kvaliteti vina provjerili su pravi znalci vrhunskih vina: Drago Pleh, Andrija Sitar, Darko Zamuda, Josip Carović, Ivan Kriković i Marinko Ladić. Njihova ozarena lica najbolje svjedoče o onome što su kušali.
Prvi dan novog tjedna u Međimurju donosi zdravo i lijepo vrijeme. Puno sunca, tek ponegdje uz koji dekorativni oblačić. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Nakon hladnog jutra sa slabim mrazom, dnevni maksimalac će narasti do ugodnih 11 ili 12 Celzijevih stupnjeva. S dolaskom večeri ponovno idemo prema nuli. I šire po središnjoj Hrvatskoj i susjednim županijama očekujemo obilje sunca. Jutro i večer hladni, ali danju bi temperatura trebala narasti na 12 Celzijevih stupnjeva, u gorju nešto niže. Sutra se u našoj županiji nastavlja suho i pretežno sunčano vrijeme. Puhat će slab sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura od -3 do 0 s mrazom, a najviša dnevna temperatura oko 13 Celzijevih stupnjeva. Slično vrijeme očekujemo i u široj okolici. Ujutro pripazite na moguću smanjenu vidljivost zbog mjestimične magle.
Preporuke jedinicama lokalne samouprave za uvođenje izvanrednih politika za pomoć mladima u kriznoj situaciji prouzročenoj pandemijom bile su glavna tema sastanka koji je u srijedu, 24. veljače, gradonačelnik Milorad Batinić sa suradnicama iz gradske uprave održao s predsjednikom Savjeta mladih Varaždinske županije Lovrom Lukavečkim i članom Mihaelom Slunjskim.
Naime, korona je na razne direktne i indirektne načine otežala školovanje, život i poslovanje mlade generacije, a osobito srednjoškolaca, studenata i mladih poduzetnika te ljudi koji izlaze iz sustava školovanja i kojima predstoji zapošljavanje.
Stoga je Savjet mladih izradio prijedloge za gradove i općine o tome kako im pomoći te ih implementirao u preporuke koje idu u pravcu olakšavanja njihova položaja dodjelom raznih subvencija, novčanih potpora, olakšica i drugim pogodnostima, a koje je na sastanku šire obrazložio L. Lukavečki.
U razgovoru o toj tematici konstatirano je da Grad Ivanec predložene preporuke u većini točaka već provodi:
– Grad studentima dodjeljuje stipendije u iznosu od 800 kuna (za deficitarna zanimanja), a od 1. siječnja ove godine tzv. socijalne stipendije povećao je na 700 kuna. Mladim poduzetnicima olakšava se start u svijet rada benefitima koje ostvaruju ulaskom u Poduzetnički inkubator. Tomu treba dodati i značajne olakšice koje mogu ostvariti kroz redovite programe poticanja poduzetništva. Također, značajne olakšice Grad im odobrava i kroz Program mjera za poticanje stambenog zbrinjavanja, koji trenutačno koristi 49 mladih ljudi, a bit će ih još – obrazložio je gradonačelnik.
– Nadalje, u pripremi je i program sufinanciranja turističkih projekata. Što se tiče vašeg prijedloga da se ugostiteljskim objektima omogući besplatno proširenje terasa na javne površine, tu mjeru je Grad Ivanec uveo još prošle godine i ona je i dalje na snazi. Omogućili smo je svim zainteresiranim ugostiteljima i slastičarnicama – dodao je gradonačelnik te spomenuo i druge načine na koje Grad ide na ruku mladima kroz sportske i druge programe.
Iznimna suradnja s mladima ostvarena je u suradnji s Klubom mladih Ivanec, koji je pokazao veliku proaktivnost te svojim radom obogatio ivanečku kulturnu i društvenu scenu.
Suradnja Kluba mladih i Grada lani je bila odlična. Šteta što se zbog epidemiološke situacije nisu mogle održati pojedine manifestacije (Advent u Ivancu), čiju je organizaciju (uz logističku potporu Grada) preuzeo Klub mladih te ih sadržajno sjajno osmislio. No, vjeruje se da će se ovaj program uspjeti realizirati ove godine.
– Također, uskoro ćemo otvoriti i bivši Retro, u kome će – prvi put otkako je Ivanca – mladi dobiti zasebni, vrlo reprezentativni prostor za svoja druženja i aktivnosti – najavio je gradonačelnik.
Bilo je razgovora o tome da se studentima olakša otplata studentskih kredita. Tu mjeru, kazao je Batinić, Grad Ivanec zasad nema. Još prije nekoliko godina bilo je predloženo njeno uvođenje na način da Grad sufinancira kamatu na studentske kredite, međutim tadašnji koalicijski partner taj prijedlog nije prihvatio pa tako nije došlo ni do njegove realizacije.
S obzirom na to da mandat dosadašnjem Savjetu mladih Grada Ivanca završava i da je u tijeku izbor novog, M. Batinić izjavio je da će novom sastavu predložiti da uvođenje kreditiranja studenata svakako bude jedna od tema njegova rada i prijedloga koji će u tom smislu ići prema Gradskom vijeću.
Što se tiče preporuke Savjeta za kontinuiranom komunikacijom s osnovnim školama vezano uz održavanje online nastave, rečeno je da Grad Ivanec nije osnivač škola te da na ovu tematiku ne može utjecati, ali da je po pitanju školstva (uključujući i srednje školstvo) suradnja sa Županijom kao osnivačem, bila korektna.
