NAJSRETNIJI DAN U ŽIVOTU

Renata i Tonček Bermanec iz Preloga dočekali malog Andriju

Ponedjeljak, 15. veljače, postao je najsretniji dan u obitelji Bermanec iz Preloga. Roditeljima su postali Renata i Antun Bermanec. Naime, tog dana Renata je u 43. godini života rodila malog Andriju. Nisam imala prije vremena – kaže u šali. Njezin Tonček, kako ga ona zove od milja, rekao je kako došlo vrijeme da se i u njihovoj kući čuje dječji plač.

Jer… Prije nego je postala majkom, Renata je punih 20 godina bila, a takva će zacijelo i ostati, u službi drugih, potrebitih. Stoga i ne čudi da je prije 10 godine postala dobitnicom godišnje nagrade ‘Josipa Vancaš – dobrotvorka godine’, koju je od spomenute godine počela dodjeljivati zaklada ‘Zamah’.

Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić

Renata Marđetko iz Kotoribe bila je u ono vrijeme ponos Međimurja. U međuvremenu je toliko učinila za druge da nije stigla misliti na sređivanje svoga osobnog života, kako su to davno učinile njezine prijateljice, vršnjakinje pa je tek sredinom kolovoza 2018. godine našla vremena da uplovi u bračnu luku, a evo dočekala je i trenutak da postane majkom.

Iako su joj tek 43 godine njezina prva životna knjiga je već jako popunjena, a njene su se korice označile majčinstvom, što ne znači da se uskoro neće ponoviti ono ‘evo mene moji ljudi…’

KAKO JE POČELO

Renata Marđetko rođena je u Kotoribi. Kad su joj bile tri godine njezina je majka oboljela od raka. Nakon operacije je prizdravila, no nakon nekoliko godina bolest se proširila. Renata je kao malo dijete intenzivno proživljavala bolest i mukotrpno liječenje svoje majke. Već je tada u sebi prepoznala poziv da postane medicinski radnik i pomaže teškim bolesnicima.

Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić

Tijekom školovanja u Velikoj Britaniji s velikom je ljubavlju radila kao dadilja za hendikepiranu djecu. Ondje je postala članica volonterskoga tima za palijativnu skrb, a potom je u Londonu upisala studij palijativne skrbi. Cijelo vrijeme boravka u Engleskoj redovito je volontirala i obrazovala se u tamošnjim hospicijima.

Radila sam i u Kalkuti, u Indiji, u Kući umirućih, sa sestrama Majke Terezije, a ostvarila sam želju da u Hrvatsku presadim izvornu englesku ideju o palijativnoj skrbi – prisjeća se Renata vremena od prije 11 godina kada je u Kotoribi, po uzoru na Englesku, osnovala udrugu ‘Pomoć neizlječivima’ koja trenutno ima više desetaka članova iz svih dijelova Međimurja. Njezin je cilj tada bio da svaka ulica u gradu i svako selo imaju po jednog osposobljenog volontera koji će moći kompetentno ući u obitelj teškoga bolesnika i pomoći njemu i njegovoj obitelji u teškoj bolesti.

Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić

Tako je krenulo, polako ali sigurno. Obilazila je ona sa svojim istomišljenicima međimurska naselja, a utočište su im najčešće u crkvama pružali svećenici, a s potrebama udruge s vremenom su se počeli senzibilizirati u međimurskim općinama i gardovima. Tu je bila i Međimurska županija.

Ciljevi udruge su bili razvijati skrb za osobe s neizlječivim bolestima i njihove obitelji, podizati svijest o potrebi za palijativnom skrbi, kontinuirano podučavati članove, medicinske radnike i laike, te poticati volonterstvo u Hrvatskoj.

DOBROTVORKA GODINE

– Bilo je to davno, no to se pamti, ne zaboravlja – kaže danas i nastavlja:

‘Nagrada za dobrotvorku godine, po pravilima zaklade Zamah, namijenjena je državljanki Republike Hrvatske koja svojim djelovanjem pridonosi jačanju uloge žena u društvu, ima pozitivan utjecaj na život šire društvene zajednice kojoj vidljivo pridonosi svojim djelovanjem, sudjeluje u dobrotvornim akcijama i/ili davanju,’ ispričala je Renata.

Dobrotvorka godine tada je još imala londonsku adresu gdje je tamo, a i u Hrvatskoj nastojala poboljšati palijativnu skrb. Negdje u to vrijeme na engleskim prostorima je primila sveučilišni naslov kao prva Hrvatica – magistra palijativne skrbi pa nije mogla biti na dodjeli nagrade, a u njezino je ime nagradu primila dr. Verica Jačmenica-Jazbec, dopredsjednica udruge ‘Pomoć neizlječivima’.

Foto: Osobna arhiva/Mladen Grubić

Svečanosti se odazvao velik broj članova i podupiratelja zaklade, među kojima su i mnoge osobe iz javnog života Hrvatske, a nazočile su i sve kandidatkinje, osim same dobitnice. U programu, koji je vodila novinarka Sanja Mikleušević-Pavić, prikazani su kratki film o Josipi pl. Vancaš, kao i kraći filmovi snimljeni sa svakom kandidatkinjom.

Renata Marđetko poslala je svoj film iz Londona i zahvalila svima onima koji su podržali kandidatkinje. U svojem obraćanju iz Londona rekla je da motivaciju za svoj rad crpi iz vjere u dobro i vjere u Boga. Nakon što je upravitelj zaklade Drago Vručinić proglasio pobjednicu, okupljenima se obratila dr. Jačmenica-Jazbec, koja je istaknula kako je jedno malo mjesto Kotoriba, gdje se međimurska ravnica na horizontu spaja s nebom, iznjedrilo jednu veliku humanitarnu dušu.

Dodala je kako je i Renata u svom životu vjerojatno osjetila tu povezanost s nebom iz koje crpi snagu za svoj neumoran rad. Nakon svečanosti su se mnogi sudionici zanimali za rad Renate Marđetko i njezine udruge, kao i razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj.

Renatu je uvijek vodila želja da bude bliže čovjeku u nevolji, proglašena je dobrotvorkom Hrvatske, a hrabrile riječi Majke Terezije: ‘Ono što mi činimo je samo kap u oceanu. Ali ocean ne bi bio isti bez te kapi’. Plemenito je pomagati onima, kako ona zna reći, od kojih je i medicina ‘digla ruke’, a sve pod krilaticom ‘Život je čudo, čak i onda kad se primiče kraju’.

Od rodne Kotoribe, Čakovca, Varaždina, Zagreba, Londona, preko Kalkute, dugi su putovi koje prošla 43-godišnja, prva hrvatska magistrica palijativne skrbi, Renata, mlada žena koja odnedavno živi u Prelog jer je u tome gradu pronašla Preložanina Antuna Bermanca, životnog suputnika s kojim od 17. kolovoza 2018. dijeli sve.

Plemenito je pomagati onima, kako ona zna reći, od kojih je i medicina ‘digla ruke’, a sve pod krilaticom ‘Život je čudo, čak i onda kad se primiče kraju’. Inače, od svog osnivanja prije 11 godine udruga ‘Pomoć neizlječivima’ predstavila je svoj rad i potrebu palijativne skrbi u više župa na području Varaždinske biskupije te je u suradnji s njima ostvarila blizu stotinjak dobrotvornih akcija. Više o udruzi može se saznati na stranici www.pomocneizljecivima.com.

Najnovije vijesti

Pročitajte više