Home Blog Page 4332

TANJA ROSIĆ: U Međimurju je situacija nešto bolja, ali gledamo li cijelu Hrvatsku briga o oralnom zdravlju je poražavajuća

0

Na čakovečkom Trgu Republike danas je nastavljena tradicionalna manifestacija Dan zdravog osmijeha. Nakon što su jučer u njoj sudjelovali pretežno mališani iz vrtića, danas su se međimurskim stomatolozima za savjet o zaštiti oralnog zdravlja obraćali građani. Čakovečka stomatologinja Tanja Rosić, koja je ponajviše angažirana oko provođenja ove akcije, rekla nam je da se, unatoč okolnostima u kojima živimo, ciljevi radi kojih provode ovaj program nisu mijenjali.

-Cilj nam je, unatoč ovim okolnostima, isti. Morali smo se, naravno, prilagoditi ovoj situaciji, čak smo i razmišljali hoćemo li uopće provesti akciju, pa smo se na kraju odlučili realizirati je nešto skromnije nego inače. Morali smo to učiniti, jer se pokazuje da u ovim teškim vremenima oralno zdravlje pada ljudima u drugi plan, pa čak ni mališani ne peru zube u vrtićima kako bi trebali.  Sve to dovodi do situacije da nazadujemo na ovom polju i zato smo smatrali da ipak moramo roditelje podsjetiti na važnost oralnog zdravlja, odnosno vođenja djece stomatologu. Trudimo se dati čim više savjeta zainteresiranim građanima, dijelimo balone, zubne paste i na raspolaganju smo svima koji trebaju pomoć oko ove teme, govori nam Rosić.

Koliko vodimo brigu o našem oralnom zdravlju u odnosu na druge?

-Podaci na državnom nivou su poražavajući, jer smo po brizi za vlastito oralno zdravlje na predzadnjem mjestu u Europi. To je, svakako, jedan od važnijih razloga zbog kojeg ustrajemo u ovoj akciji. Za našu županiju ne postoje konkretni podaci, ali po onome što vidim u svojoj ordinaciji situacija je kod nas ipak nešto bolja. Vjerujem da je to bar jednim dijelom rezultat naših nastojanja da stalnim kontaktima već u vrtićima, razgovorima s roditeljima i drugim aktivnostim podignemo svijest o važnosti oralnog zdravlja, pojašnjava Rosić.

Ako more Boška, morem i ja, jer poštena žena nema kaj skrivati!

0

Dragi moji,

denes sam se zahačila z onim mojim zakonitim. Lepi je den, ja bi malo f Čakovec na Vuzmeni zajtrek, a on bi samo biv pred televizorom i blejiv f te proklete turske serije. I ne mi žal ka jif gledi prek tjedna, nego f soboto i nedelo reprize. Vrog stori!

I dišla sam soma f Čakovec. Prije toga sam ga štela zmisliti na našo godišnjicu braka.

-Stari, drugi tjeden bu nam 45 let kak smo ožejeni. Kak bi bilo da zakolemo pajceka?

-Zakaj, pa je ne on za to kriv! – odgovoriv je i dale nastaviv gledati.

Ja nemam baš jako rado kuhati i delati ostale ženske posle. To me tak ne zanima kak politika. I denes sam kaj koga zišla. Sosed Vida, šteri kritizera sve kaj je u politiki, prev Vuri mi je rekev:

-Čuj Mica, pa ak je tak, najdi si sponzore, pa se kandidiraj za nekaj?

-Jeh, sam ti ja već prestora za to. Imela sam negda dosta sponzori, ali su me zanimale druge stvati. I njih isto! – sam mu odgovorila, ali Vida je ne mev mira, pak je nastaviv.

-A kaj bi. Pogledni si ovu Bošku. Župan Matija ju je poslav f Sabor, a ve sam tu malo prije čuv da bi štela biti i zamenica Štefa Kovača, gradonačelnika Čakovca. Veliju partijci da bu se osvetila i Mladenu Novaku, kaj ju je zmeniv z mesta predsjednice Kluba Esdepeja f Skupščini, pa bu se posle izbori kandidirala za precednicu Esdepeja i još za precednicu Skupščine. Vidiš. Vrožja je ona. Tak se treba boriti za stolce – uporan je biv Vida.

Eh. Sosed Vida svakaj govori. Ali nek si prvo doma reši. Sam čula nešteri den dok je špotav sina:

-Vidiš, ti lenčina jena, kaj sam ja do ve preskrbev. A na početku sam ne mev nikaj osim svoje pameti!

-Je, stvarno se mora priznati da si počev od nule – odgovoriv mu je sinek, a jo sam skorom počila dok sam to čula prek blojki.

No, Boška, ak joj ne uspe to f Čakovcu, mogla bi se kandiderati f Strahonincu za načelnika, jer sam mela za čuti kaj tam Esdepe ne bu mev kandidata. Nekak su se proredili i nemaju koga predložiti. Morti je i bole. Francek  Lehkecov je čist vredu. I zgoden.

O, glej, glej Mica! Obrnem se, a ono nedelska Treza. Sunce sveti, a ona pokazala dekoltea skorom do popka, a spodnji rob od šosa pre riti.

-Jezuš i Marija! Treza, pa ti si skorom gola.

-Znaš kaj Mica, moreš ti govoriti kaj gut očeš, ali poštena žena nema kaj skrivati!

O, za pet ran božjih!

Dok sam se malo primirila, pita me Treza ak se ja zmislim našeg vršnjoka Mladena Posavca z Nedelišća? Pa kak ne znaš? Biv ti je i načelnik općine i precednik veća…

-No, vredu. Poveč, kaj je znjim? Je betežen morti?

-Eh, čujem da se ravna pok za načelnika v Nedelišću. Stori partijci, penzioneri, gospoda i sami takšni ga podržavleju. Vidiš da su stvarno leta ne bitna. Važno je kak te pamet služi – veli Treza.

Opa, Mladen. Viš, viš, vrag stari!

Malo sam pre vuri probala slanine i šunku na Lovrenčićovom štandu, a kupila si i maslinove kitice. I taman da sam štela oditi dimo, spazim prslovsko Sidu. Negda smo skupa delate v Emtečeju. Zdeblala se strašno. Skorom kak jo!

-O, Sida, kaj pa ti?

-A ništ. Kupuvlem si nekšnu haljinu za prtuletje, ali nebrem nikaj najti. Se sam prešla i nikaj. Prosila sam jenu trgofku ka mi pokaže nekšu haljinu štera bu na meni lepu stola…

-I kaj ti je odgovorila?

-Da bi i ona takšu štela videti!

-No, dobro. Boš našla. Nesam te dugo vidla pa ne znam, kak je završila ona teška upala slepoga čreva pre tvoji čerki.

-Z dvojčekaj!

Tuliko za denes. Lepo vas pozdravlam.

Vaša Mica

Humanitarna prodaja maslinovih grančica za pomoć bolesnima i potrebitima u nevolji

0

Pri kraju korizmenog hoda i Cvjetnici ususret uljepšavamo svoja srca i domove kako bi što ljepše dočekali Isusov ulazak u Jeruzalem. U župi sv. Antuna Padovanskoga u Čakovcu ove godine vezle su s crvenom trakom maslinove grančice za Cvijetnu Nedjelju vjerne župljanke i volonterke pri župi sv. Antuna. Crvena boja je simbol muke Gospodina našega Isusa Krista.

Maslinove grančice pripremale su se kroz petak i subotu. Maslinove grančice će se u nedjelju, 28. ožujka, prodavati i tako prikupljati novac za Caritas župe sv. Antuna Padovanskog. Prikupljeni novac ide za pomoći potrebitima u bolesti i životnoj nevolji. Ovu korizmu tako završavamo u duhu jedinstava dobročinstva u župi, a i malo šire.

Super Mario iz Čakovca pokreće oluju sa sjevera

0

Mario Maruševac danas je, ispred Slobodne Hrvatske, najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika Čakovca. Na konferenciji  za novinare u centru grada govorio je o motivima i ciljevima svoje kandidature.

-Želim bolji i sretniji Čakovec. Zato ću se boriti da našem gradu vratim status i ugled kakav je imao u ne tako davnoj prošlosti. Gradsku upravu planiram pretvoriti u servis svih građana, poduzetnika, obrtnika, ugostitelja, OPG-ova i poljoprivrednika, jer ona ne smije biti svrha sama sebi. Tijekom mog mandata svim građanima i tvrtkama biti će ukinut prirez, a dokle god bude trajala pandemija grad neće ugostiteljima naplaćivati korištenje terasa i gradskih površina. Želim razviti pravu suradnju s uredom Međimurske županije i kroz to dobiti sinergiju za poticanje većih i kvalitetnijih projekata na području grada. Gradske investicije planiram financirati novcem iz EU fondova, a ne kao dosada kreditnim zaduživanjem grada, što, u konačnici, plaćaju sami građani. Transparentno ću objavljivati način trošenja novca iz gradskog proračuna, što će povećati povjerenje građana u rad gradske vlasti.

Maruševac je iznio i planove kapitalnih investicija.

-Pokrenut ćemo izgradnju stanova za mlade obitelji, uz mogućnost otkupa po najnižim stopama na tržištu. Tu je i realizacija projekta 4.osnovne škole na istoku grada, kao i dječjeg vrtića na istom području. Za smještaj teško bolesnih građana planiram izgradnju hospicija sa svom potrebnom infrastrukturom. U planu je i uređenje parka za kućne ljubimce, iznio je neke od svojih planova Maruševac, kojeg su njegovi kolege nazvali Super Mariom.

Njegovu i kandidaturu zamjenice Gordane Kelemen podržali su supredsjednici Slobodne Hrvatske Danijel Galović i Ivan Pokupec koji su izrazili uvjerenje da će njihovi kandidati iz Čakovca pokrenuti oluju sa sjevera.

Tradicija: maslinove grančice, stručki cvijeća, mladi, luk, rotkvica, hren….

0

Kao što je bilo i za očekivati, maslinove  grančice, ali i različite vrste cvijeća i neko od povrtnih kultura bili su tražena roba danas na čakovečkoj tržnici.

Uoči Cvjetnice mnogi su željeli kupiti grančicu masline, simbol mira.  Tražen je bio i hren, a prodavali su ga „na vagu“, po korijenu i vezici. Jedino su rotkvica i mladi luk imali nekako jedinstvenu cijenu od 5 i 7 kuna za vezicu…

 Zamijetili smo prodavače s Juga koji su nudli crno grožđe, s maslinovom grančicom i ulje, limun, suhe smokve i marelice. Od svega toga, ne spominjići grančice, najeftinje se je moglo kupiti grožđe pa i ananas, 10 kuna za kilogram. Od cvijeća najtražinije su bile narcise.

I dok se u današnjoj kupnji osjećao predblagdanski duh, nekoliko stotina metara dalje čula se buka građevinske mehanizacije…… Raste nova moderna tržnica objekt, koji svi željno očekuju.

No Images found.

SONJA FAŽON: Međimurska šunkica obavezan je dio svake uskršnje trpeze

0

U organizaciji Udruge uzgajivača svinja Međimurja danas je na čakovečkom Trgu Republike održan drugi po redu Vuzmeni zajtrek. Spomenuta udruga time je nastavila promicati lokalnu gastronomsku baštinu i provoditi aktivnosti na očuvanju tradicionalnih jela Međimurja i običaja vezanih uz najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Predsjednica spomenute udruge Sonja Fažon rekla nam je kako je jedan od glavnih ciljeva ove manifestacije promoviranje domaćih proizvoda.

-Želja nam je prezentirati domaće i naglasiti kvalitetu naših proizvoda. Mi za ove naše šunke radimo cijelu godinu. Od prašenja, tova, obrade, zrenja i na kraju posluživanja.

Po čemu se njihovi proizvodi razlikuju od sličnih u trgovačkim lancima?

-Razlika je u kvaliteti. Naši proizvodi nisu putovali danima do kupaca, nisu putovali kilometrima, nisu bili smrznuti godinama, već su proizvedeni tu u Međimurju. Ovo meso je tu uzgojeno i obrađeno u roku kakav treba biti, a tu je i  prerađeno.

Što sve spada u tradicionalni vuzmeni zajtrek?

-Prvo i najvažnije je ipak šunkica, a tu su onda i perec, jaja, hren, u nekim krajevima kobasice, a na kraju se to sve zalije čašom vina.

S obzirom na aktualne okolnosti kakva će biti ovogodišnja uskršnja trpeza?

-Mislim da će se na svakom stolu, bez obzira na okolnosti u kojima živimo, naći šunkica, a mi se nadamo da će to biti međimurska šunkica. To bi puno pomoglo nama i našoj proizvodnji.

Koliko pandemija otežava rad međimurskih uzgajivača svinja?

Mi smo relativno gusto naseljeni kraj i nemamo prostora za velike farme, za proizvodnju kakvu potiče Ministarstvo poljoprivrede. Imamo uvjete za dodatnu vrijednost proizvoda, za naglasak na kvalitetu, a proizvodimo dovoljno za pokrivanje našeg tržište.

Tko se sve uključio u akciju?

-Udruga uzgajivača svinja Međimurske županije , članovi udruge, žene udruge, a osim nas su tu i Matica umirovljenika Hrvatske, podružnica Nedelišće i Udruga žena Nedelišće, sve pod pokroviteljstvom Grada Čakovca.

Za vrijeme trajanja događaja mogla se razgledati i izložba pisanica, međimurski cekeri te probati i kupiti proizvode članova Udruge uzgajivača svinja Međimurja.

Vrtić Pčelice tradiciju čuva međimurskim pjesmama, na tamburici ih prati odgajatelj Nikola!

0
DV Pčelice

Posebno vedra atmosfera dočekala nas je u dječjem vrtiću Pčelice u Ivanovcu, područnom odjelu matičnog vrtića Cvrčak iz Čakovca u kojem djeluju četiri obrazovno-odgojne skupine. Posjetili smo stariju grupu koju čini 26 predškolaca u dobi od 6 i 7 godina, te ispitali čime se ovih dana bave i snalaze li se s izrazima međimurskog govora.

S aktivnostima ove iznimno kreativne grupe upoznala nas je odgajateljica Aleksandra Boršić, koja u svom pohvalno funkcionirajućem timu ima suradnike Nikolu Kraljića, također odgajatelja, te asistenticu Stilitu Leko. Vrijedan dio tradicije i kulture Međimurja starije Pčelice čuvaju pjevanjem dječjih međimurskih pjesama koje dočaravaju načine na koji djeca prihvaćaju zbilju, a uslijed čega su iste protkane opisivanjem starih običaja, stvaralaštva, dijalektalnim izrazima te popraćena veselom melodijom.

Takav je način čuvanja tradicije pogodan pedagoškom procesu te ga djeca posebno dobro prihvaćaju. Tome dodatno doprinosi trud i zalaganje odgajatelja Nikole, inače člana sastava TS Zrin, koji skupine nerijetko prati na bisernici, tamburici, braču ili klaviru. Zajedno pjevaju pjesme Prvo leto služim, Ftiček veli, Cin-can cvrgudan, Tu za repu, Vrapček se ženil, Srečali smo mravljo, Mujcek cifrasti, Lepi moj vrtić ograjen, Šečem, sečem drotičko.

Pitali smo Pčelice znaju li što znače riječi u pjesmama koje pjevaju te im postavili nekoliko zagonetaka i dodatnih pitanja, a oni su se snašli i više nego dobro! Pikuša, kalamper, vura, škedenj, mujcek, feringa, guj, ziti se, pri hiži, zajtrek, obed.. neke su od riječi kojima su Pčelice morale odgonetnuti značenje. Odgovori na većinu izraza nisu predstavljali problem, a izdvajamo one koji su nas najviše dojmili!

Mujcek cifrasti: “Mujcek cifrasti je nekaj jako mekano…”, “Ono kaj je na vrhu kape..” “Mekani i šareni maček..”, “To je maček koji je cifrasti”
Škedenj: “Škedenj je velika škrinja..”, “Škedenj bi bio kao krov ili štala..”, “Unutra se drži slama, a mi u škednju imamo drva..”
Ziti se: “Znaš kaj bio ja rekel, našli smo se..”
Pikuša: “Mama prasica..”

Inače, najstarija skupina Pčelica najviše sati provedenih u vrtiću posvećuje programu “Idemo u školu” koji uključuje različite aktivnosti koje utječu na fizičku, intelektualnu, socio-emocionalnu i govorno-jezičnu zrelost, grafomotoričke vježbe, poznavanje prostornih i vremenskih odnosa, numeričko poimanje, imenovanje boja i prepoznavanje, pravilan izgovor riječi, bogaćenje rječnika, gramatičko i književno izražavanje, predčitalačke vještine – prvi i zadnji glas riječi, prepoznavanje slova, rad na koncentraciji, samostalnosti, kontroli emocija te suradnji s drugima. Od istraživačkih aktivnosti izdvajaju protočnost vode, zvuka, svjetlo i sjena, mirise, okuse, plovnost materijala, tvrdoću materijala i magnetizam.

Trenutno su odradili i aktivnosti vezane uz nadolazeći Uskrs, a njihove kretivne radove pogledajte u nastavku!

FOTO Prva proljetna subota izmamila brojne Čakovčanke na špicu

0

Proljeće nam je stiglo, a samim time povećava se i broj ljudi koji prolaze čakovečkim trgom. Različiti stilovi, maštovite modne kombinacije i nasmijana lica, to je ono što krasi naše dame. Iako su bile poprilično užurbane, naši objektivi kamere bili su još brži pa smo ih uspjeli fotografirati. Nadajmo se da nam neće zamjeriti.

No Images found.