Indexu je potvrđeno da je danas u KB-u Merkur preminuo bivši nogometni izbornik Zlatko Cico Kranjčar.

Kranjčar je bio proslavljeni hrvatski nogometaš i bivši izbornik nogometne reprezentacije. Index javlja da je Kranjčar prije desetak dana primljen u zadarsku bolnicu zbog problema s jetrom, a potom je prebačen u Zagreb, gdje je i umro u KB-u Merkur.

Profesionalnu karijeru započeo je 1973. godine u zagrebačkom Dinamu u kojem je igrao do 1983. godine.

– Bio je vrhunski centarfor i realizator, a za Dinamo je 261 utakmici zabio 98 golova. Kranjčar je potom prešao u bečki Rapid gdje počeo igrati nogomet karijere. Postao je legenda kluba u kojem se zadržao do 1990. godine – piše Index.

Danas se otvaraju terase ugostiteljskih objekata i dozvoljavaju se treninzi u dvoranama, ali uz posebne epidemiološke mjere. Kao ozebli sunce mnogi će dočekati ovu rundu popuštanja koja, napokon, omogućuje jutarnju kavicu na terasi omiljenog kafića. Raduju im se i ugostitelji kojima je ‘cofee to go faza’ bila tek kap u moru prema nekadašnjim prometima. U isto vrijeme zabrinuto upiru pogled u nebo nadajući se da će makar ovo zubato sunce potrajati, jer bi proljetne kiše brzo rashladile početnu euforiju gostiju željnih izlazaka u lokale.

Usluživanje gostiju na otvorenim terasama moguće je od 6 do 22 sata, uz osiguravanje razmaka od metar i pol između svakog stolca i najmanje tri metra između stolova. U zatvorenom dijelu objekta treba nositi maske, a unutra se smije ići samo na toalet. Iako prvotno nije bilo predviđeno puštanje glazbe naknadno je to dozvoljeno uz uvjet da ne bude preglasna.
Odahnuli su i sportaši koji treniraju u dvoranama.

Njima je omogućeno treniranje u zatvorenim prostorima uz pridržavanje mjera i provjetravanje prostora. Najveći dopušteni broj ne smije biti veći od jedne osobe na 20 četvornih metara dvorane. Dopušteni su treninzi bez kontakta sportaša, pa se, primjerice, treninzi borilačkih vještina i sličnih sportova smiju održavati, ali bez kontakta. Nakon svakog treninga treba temeljito očistiti dvoranu i rekvizite. Preporuka je da se svlačionice i tuševi ne koriste, ali ukoliko ih je nužno koristiti tamo istovremeno ne smiju biti više od dvije osobe.

Obavezne su maske osim za vrijeme vježbanja. Sportovi poput košarke ili rukometa ovime neće puno profitirati, jer praktički mogu održavati kondicijske treninge, ali ne i igrati utakmice.

Nadamo se da ćete, unatoč svim restrikcijama koje su još uvijek na snazi, opušteno uživati na svojoj najdražoj terasi, a možda vas uhvati i kamera našeg fotoreportera. Ukoliko vas ne pronađe njezin objektiv svoje fotografije ili selfieje s terasa šaljite nam na [email protected]
Popis svih mjera koje su stupile na snagu možete pronaći OVDJE.

Dugogodišnji gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić umro je iznenada, u noći sa subote na nedjelju, od posljedica srčanog udara u 66. godini života. Nakon što se 2003.godine uspješno oporavio od moždanog udara, Bandić je zadnjih nekoliko godina imao velikih zdravstvenih problema te je često boravio u bolnicama.

Tako mu je prije godine zbog srčanih problema ugrađen stent, a nakon toga prebolio je i plućnu emboliju te nekoliko kirurških zahvata. Unatoč svim zdravstvenim problemima nije smanjivao svoj radni ritam. Srčani udar koji ga je u subotu navečer zadesio na večeri kod prijatelja bio je prejak te mu liječnici nisu uspjeli spasiti život.

Služba za informiranje Grada Zagreba najavila je da će se komemoracija za pokojnog gradonačelnika održati u utorak od 11 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu, a Bandićev sprovod u srijedu u podne na zagrebačkom Mirogoju. Tako se ni u smrti Bandić neće odvojiti od grada na čijem je čelu proveo čak 6 gradonačelničkih mandata.

Svi vodeći hrvatski političari prigodnim porukama oprostili su se od Bandića. Predsjednik RH Zoran Milanović, koji se s pokojnim gradonačelnikom politički razišao prije desetak godina, na svojem Facebooku kratko je izrazio sućut obitelji.

– Izražavam svoju sućut i suosjećanje s članovima obitelji gospodina Milana Bandića, zagrebačkog gradonačelnika, zbog njegove iznenadne i prerane smrti – napisao je Milanović.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u proteklom mandatu saborsku većinu uspješno održavao zahvaljujući i Bandićevim tzv. „žetončićima“, bio je mnogo opširniji.

– Sa žaljenjem sam primio vijest o iznenadnoj i preranoj smrti Milana Bandića, dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika Stranke BM 365 – Stranke rada i solidarnosti. Obitelji Bandić, prijateljima i suradnicima, u ovim bolnim trenucima, uime Vlade i svoje osobno, upućujem izraze iskrene sućuti i suosjećanja. Građani Zagreba šest puta su mu dali povjerenje da bude gradonačelnik. Na nacionalnoj razini bio je izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru, a sudjelovao je i u drugom krugu predsjedničkih izbora. Nakon dva desetljeća rada, gradonačelnik Bandić iza sebe ostavio je brojne projekte koji su pridonijeli razvoju Zagreba i njegovoj prepoznatljivosti. Gradonačelnika Bandića kao čovjeka i političara karakterizirala je neiscrpna radna energija i entuzijazam koji su obilježili njegov život i politički angažman. Ostat će zapamćen po svojim nastojanjima da čini dobro za Zagrepčanke i Zagrepčane, ali i brojne druge hrvatske krajeve – između ostaloga poručio je Plenković.

Unatoč zdravstvenim problemima posljednjih godina smrt Milana Bandića bila je nagla i iznenadna. Unatoč tome što nije očekivana svakako je posljedica izuzetno dinamičnog života obilježenog usponima i padovima.

Milan Bandić rođen je 1955. godine u Bosni i Hercegovini u mjestu Donji Mamići. Ima brata Jozu i sestru Tonku, a sve ih je odgajala majka, jer im je otac umro sa samo 58 godina. U Grudama je završio osnovnu školu i gimnaziju. Za vrijeme školovanja bio je ministrant i bavio se atletikom. Budući da je bio dobar učenik dobio je studenski kredit kojim je mogao financirati studij u Zagrebu te je 1974. godine upisao Fakultet političkih znanosti, a tamo je i diplomirao.

Tijekom studija upoznao je i svoju buduću suprugu Vesnu. Bandić je, uz studiranje, radio na istovaru šećera, ugljena, a kasnije je žbukao i fasade kako bi mogao platiti školovanje i studenski život. Nakon diplome i odsluženog vojnog roka, zaposlio se u tvornici Ledo.

Svoj politički put započeo je 1983.godine kao stručno-politički radnik za ONO i DSZ u Općinskom komitetu SKH Pešćenica. Dolaskom višestranačja u Hrvatsku nije prešao u neku drugu stranku ili izašao iz komunističke partije posipajući se pepelom. Njegov uspon započinje 1993.godine kada postaje tajnik gradske organizacije SDP-a, a već 1997.godine izabran je za predsjednika zagrebačkog SDP-a. U svibnju 2000.godine izabran je za prvi od šest gradonačelničkih mandata.

Zbog prometne nesreće pod utjecajem akohola 2002.godine podnio je ostavku, ali se vratio već na slijedećim lokalnim izborima 2005.godine. Bandić je 2009.godine zamrznuo svoje članstvo u SDP-u kako bi se kandidirao za Predsjednika RH, nakon čega je stranka objavila da mu je time automatski prestalo članstvo. Krajem ožujka 2015.godine osnovao je stranku pod nazivom Milan Bandić 365 – Stranka rada i solidarnosti čiji je predsjednik bio sve do svoje smrti.

Uz niz postignuća koja su obilježila njegovu vladavinu Zagrebom pratile su ga i brojne afere. U listopadu 2014. godine uhićen je i osumnjičen za niz kaznenih djela, između ostalog za pogodovanje, nezakonito zapošljavanje, korištenje službenog automobila u privatne svrhe, te krivotvorenje isprava. Nakon mjesec dana u pritvoru pušten je uz jamčevinu od 15 milijuna kuna. U pritvor je vraćen zbog utjecaja na svjedoke, pa ponovno pušten nakon odluke Ustavnog suda.

Bandiću su mnogi predviđali konačan politički krah na predstojećim lokalnim izborom, ali kao politički mačak s devet života on je vjerovao u sedmu pobjedu. Njegove tajne i prljavi veš zauvijek odlaze s njim, a dvojbe oko toga tko će postati novi zagrebački gradonačelnik sada će biti još veće i vidjet ćemo tko će najviše profitirati na njegovoj političkoj ostavštini.