Tri dobre prijateljice s nestrpljenjem su dočekale djelomično ublažavanje epidemioloških mjera. I dočekale su. S njima je „došla” i njima omiljena kava u kafiću na gradskoj šetnici.
One su s lijeva: Nada Turk (65), Marina Orehovec (63) i Jelena Golubić (70). Bio je četvrtak. Uranile su kako bi obišle tržnicu, a potom sjele za stol i… Samo da stigne konobar!
Prijateljice s gradske šetnice: “Kad će ta kava?”
Predstavnici OPG-a Majcen održali prezentaciju o proizvodnji povrća za Podravku
U suradnji s Gradom Ivancem i Poslovnom zonom Ivanec d.o.o. te njenim Projektnim uredom za EU fondove, predstavnici OPG-a Majcen u četvrtak, 11. ožujka, su u konferencijskoj dvorani Poduzetničkog inkubatora Ivanec održali prezentaciju na temu proizvodnje povrća za prehrambenu industriju Podravka d.d. PJ Kalnik Varaždin.
Prezentaciji su se odazvali potencijalni kooperanti s područja Ivanca, Klenovnika, Gornje Voće, Višnjice, Budislavca i drugih mjesta, dok će građani koji zbog određenih razloga nisu mogli doći u Ivanec, ali su zainteresirani za proizvodnju povrća, prezentaciju i ostale materijale naknadno preuzeti.
Nakon što je okupljene uvodno pozdravio predstavnik Projektnog ureda Marko Krobot, prezentaciju (u kojoj je naglasak bio na proizvodnji kornišona) održao je Goran Majcen te ih obavijestio o svemu što trebaju znati – obradi tla, sjetvi, načinu njege nasada, berbi i isporuci, otkupnim cijenama, osiguranja repromaterijala, visini ulaznih ulaganja itd.
Skupu je nazočila i predstavnica Croatia osiguranja Gordana Habek, koja ih je informirala o mogućnosti osiguranja nasada od vremenskih neprilika.
Svi ostali građani zainteresirani za uključivanje u proizvodnju povrća za Podravku pozvani su da se jave direktno OPG-u Majcen na tel. 099 498 90 86 ili 099 527 05 93, uz napomenu da će preuzimanje sjemena biti moguće do 20. travnja.
Organiziranje i logistička pomoć u održavanju ove prezentacije način je na koji Grad Ivanec i Poslovna zona pružaju potporu OPG-ovima u promidžbi njihove djelatnosti.
VJERAN BAKAI: Dimnjačari donose sreću i kad se ne držite za dugme!
Stvarno, donose li dimnjačari sreću ili ne? Je li sreća veća kad se uhvatimo za gumb? Ili je dovoljno da se dimnjačar “na bijelo” nasmije, a iz tog osmijeha naprosto izlazi sreća?
Odgovore na ova pitanja, bez ulaska u kakvu naučnu ili sociološku raspravu, pokušali su mi dati pravi dimnjačari Vjeran Bakai iz Strahoninca i Mario Petković iz Ivanovca. Oni su već godinama zaposlenici dimnjačarske tvrtke Ivice Zvera iz Čakovca, a sreo sam ih nedaleko “Matulovog grunta” u Frkanovcu. Bili su na svakodnevnim poslovima u mjestima, koja su u sastavu Općine Sveti Juraj na Bregu.
– Čistimo dimnjake, klasične peći na kruta goriva, peći za centralno grijanje, dimnjake… Jako su važne te preventivne mjere, kako bi požara bilo što manje. Na području gdje mi radimo, a to su naselja Brezje, Dragoslavec, Frkanovec, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Okrugli Vrh, Pleškovec, Vučetinec i Zasadbreg, koliko se sjećam, nije bilo požara koje bi izazvali neispravni dimovodi – ističe Vjeran Bakai.
Sva naselja obilaze na biciklima, i ljeti i zimi, a domaćin kod kojeg su čistili kada sam ih snimio, Pavel Šopar iz Frkanovca, kaže da je sretan što imaju tako vrijedne i savjesne dimnjačare.
-I moramo biti takvi, jer samo dobro i redovito očišćeni dimnjaci i peći donose sigurnost, a to znaći i sreću na licu mještana. Odatle dolazi i izreka da dimnjačari ljude čine sretnima. Uostalom, pa što treba veća sreća nego kad nema opasnoti od vatre, a kod toga je dugme najmanje bitno – kaže Vjeran.
Danas kratki predah uz više sunca
Srećom, jučerašnje pogoršanje nije dugo trajalo pa već danas opet imamo ljepše vrijeme. Prevladavat će sunčano i ponovno toplije. Zapuhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura od 1 do 5, a najviša dnevna oko 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva.
Sutra dolazi novo pogoršanje. Oblačnije i hladnije, povremeno s kišom. Zapuhat će sjeverac pa će se temperatura cijeli dan kretati između 4 i 8 Celzijevih stupnjeva. U gorju će u drugom dijelu dana biti susnježice i snijega.
Media Creatus i Ljubo Ciglar predstavljaju obradu međimurske pjesme
Media Creatus u suradnji s Ljubom Ciglarom predstavlja obradu tradicionalne Međimurske pjesme – Vehni, Vehni Fijolica. Svestrani Ljubo Ciglar je svjetski putnik, boem, ulični svirač ali i međimurska duša daleko od rodnog grunta.
Ljubo Ciglar – Vokal i gitara
Vjekoslav Magdalenić – KlavirLjubo Ciglar, Marko Lajtman i Vjekoslav Magdalenić – Aranžman Snimano u studiju Jazbina i Virtual sound , snimatelji Marko Lajtman i Vjekoslav
Magdalenić Mix i mastering – Vjekoslav Magdalenić Produkcija i video – Media Creatus
Label i digitalna distribucija – Longplay digital
Link Youtube :
https://www.youtube.com/watch?v=3HxDthH_sD8
Omogućite besplatno testiranje djelatnika hrvatskih tvrtki koje rade u inozemstvu
U suradnji sa Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Čakovec, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, uputio je apel za pomoć gospodarstvenicima, na adrese Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva zdravstva.
„Gospodarstvo i Preloga i cijele Međimurske županije okrenuto je izvozu. Ne smije sve stajati na lijepim riječima. Moramo im pomoći. “Slijedom inicijative Hrvatske gospodarske komore, ljubazno Vas molimo razmotriti prijedlog mjere pomoći gospodarstvu, u smislu provođenja besplatnog SARS-COV-2 test ili provođenja brzog testa i to za predstavnike hrvatskih tvrtki koji iz poslovnih razloga moraju putovati u inozemstvo te također za izaslane radnike hrvatskih tvrtki. Besplatno testiranje bi se odobravalo temeljem pozivnog pisma ili ugovora sa stranim partnerom o izvršenju radova. Naime, iz brojnih poslovnih aktivnosti domaćih tvrtki sa inozemstvom proizlazi i potreba za čestim odlaskom u inozemstvo, koje zbog trenutne situacije nije moguće bez gore navedenog testiranja. Znatan broj djelatnika hrvatskih tvrtki koje rade u inozemstvu, u većini obavljaju bar jedan test tjedno što u znatnoj mjeri utječe na cijenu njihovog rada i konkurentnost. To su tvrtke koje se bave izvozom roba i usluga i priroda posla im je takva da moraju često prelaziti granicu. Stoga Vas ljubazno molimo da razmotrite prijedlog kako bi na ovaj način pomogli poduzetnicima u ovim teškim trenucima“. – ističe Kolarek.
Razvoj studijskih smjerova i potpora gospodarske javnosti iznimno važni za tržište rada
U srijedu, 10. ožujka, u sjedištu tvrtke “Tehnix” d.o.o. u Donjem Kraljevcu, održana je sjednica Gospodarskog savjeta Međimurskog veleučilišta u Čakovcu koje kontinuirano radi na razvoju studijskih smjerova prateći potrebe tržišta rada. U kontinuiranom dijalogu s gospodarskom javnosti promišlja se o napretku kroz razvoj novih smjerova, a upravo je to bila tema sjednice.
Dekan MEV-a Igor Klopotan naglasio je da je podrška ključna jer se sinergijom postižu odlični rezultati. Stručni studiji su, ističe, budućnost. Pripremaju se i novi smjerovi, a upravo je u tom aspektu ključna potpora gospodarske javnosti.
Dijana Krnjak, predsjednica GS MEV-a, rekla je kako je cilj povezivanje Međimurskog veleučilišta u Čakovcu sa što većim brojem institucija, gospodarstvenika i škola. Tim bi se studentima omogućile prakse u raznim tvrtkama kako bi stekli potrebna iskustva, a nakon završetka studija i mogućnost zapošljavanja.
Voditelj Područnog ureda HBOR-a Tomislav Marković istaknuo je kako je pozitivno da se promišlja o onome što je potrebno Međimurju te da se razvijaju smjerovi za koje postoji potražnja na tržištu rada.
Na potrebu za kvalitetnim kadrom naglasak je stavio i generalni direktor Tehnixa Đuro Horvat. Istaknuo je kako u suradnji s Veleučilištem zasigurno mogu doprinijeti razvoju metaloprerađivačke i strojarske industrije u Međimurskoj županiji, posebno jer postoji realna potreba na tržištu. Dodao je kako je nužno imati obrazovani kadar te će stoga i dalje poticati razvoj Međimurskog veleučilišta.
Dario Belić, direktor Službe razvoja IT servisa u Fini, na sjednici je naglasio kako je cilj da Međimurje postane izvor kvalitetnog IT kadra, koji bi ostao na ovom području raditi, stvarati novu vrijednost i otvarati nove tvrtke.
„Želimo napraviti kvalitetnu suradnju oko IT kadra s institucijama koje djeluju na određenom području. Zato smo se povezali s Veleučilištem u Čakovcu. Ovdje u Međimurju smo otvorili i svoj razvojni centar da omogućimo studentima brži i kvalitetniji razvoj, sudjelovanje na našim projektima koje radimo interno i za van. Da im jednostavno damo priliku da se pokažu, da nauče, da podignu svoje znanje. Također, da s Veleučilištem dogovorimo sve modalitete kojima ćemo pojačati znanje kadra i njegovu kvalitetu“, pojasnio je Belić.
Nakon sjednice, članovi Gospodarskog savjeta Međimurskog veleučilišta u Čakovcu obišli su novi pogon tvrtke “Tehnix d.o.o”. u Donjem Kraljevcu.
AKTUALNI SAT: Na tapeti gradske financije
Na jučerašnjoj 25. sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće koja je održana u četvrtak 11. ožujka u Centru za kulturu „Rudar“ predsjednika Gradskog vijeća Zvonka Vrtarića uputio je gradonačelniku Draženu Srpaku tri pitanja.
Koji se postotak izdvaja za plaće djelatnika iz gradskog proračuna?
-Postotak koji mi izdvajamo za plaće djelatnika je 7,32% od dozvoljenih 20% prema zakonu. Tome je tako zato što je veliki broj djelatnika zaposlen na projektima, tj. prima plaću iz projekata. Od 14 zaposlenih 8 djelatnika je na projektu, neki na puno radno vrijeme, nego na pola radnog vremena. U Murs – ekomu od 26 zaposlenih 2 djelatnika su na projektu, u Dječjem vrtiću „Maslačak“ od 24 zaposlenih 8 djelatnika su na projektu i ako prođu 2 projekta koja su prijavljena će biti u Gradskoj knjižnici 1 zaposleni na projektu i 1 zaposleni na projektu u Centru za kulturu „Rudar“. Podaci su odlični, nekada smo imali 15%, čak i 17% izdvajanja za plaće. Ovo su lijepe uštede koje se onda u nešto drugo ulažu, pojasnio je gradonačelnik Srpak.
Kakvo je stanje žiro računa grada na današnji dan, ima li i koliko grad nepodmirenih obveza u valuti? Jednom riječju, zapravo, kakvo je poslovanje grada?
–Financijsko poslovanje grada je vrlo stabilno, bez ikakvih problema. Trenutačno je na žiro računu 6,3 milijuna kuna i nema nikakvih nepodmirenih obaveza, odgovorio je Srpak.
Koliko se ukupno sredstava izdvaja za djecu i mlade u Murskom Središću?
Sve zajedno je to oko 3,5 milijuna kuna. Najveće stavke koje se izdvajaju za djecu i mlade su financiranje vrtića od 2,3 milijuna kuna, sufinanciranje studentskih kredita 90 tisuća kuna, jednokratna pomoć studentima 50 tisuća kuna, naknade za novorođenu djecu 165 tisuća kuna, školska prehrana je do sada bila 40 tisuća kuna, a sad kada usvojimo će biti obrok besplatan za svu djecu – 200 tisuća kuna, jednokratna pomoć srednjoškolcima 100 tisuća kuna, značajne pomoći kod asistenata, značajni poticaji i za mlade, koje smo uveli, su bili na razini 620 tisuća kuna, a sveukupno oko 3,5 milijuna kuna, nabrojio je Srpak.
Uvode li nas COVID putovnice u orvelijansko društvo i krše li se njima naša prava?
Otkako je koronavirus preplavio cijelu planetu njegovo širenje bilo je praćeno ogromnim brojem teorija kako i zašto se pojavio, a nakon što su, po pronalasku cjepiva, započela i masovna procjepljivanja stanovništva ništa manje nije bilo ni nagađanja o tome postoji li neka skrivena namjera iza sve toga i kakva. Zajednički nazivnik svim tim različitim promišljanjima je da se virus nije pojavio prirodnim putem, nego je pušten ili pobjegao iz laboratorija kako bi se kroz proces cijepljenja svi oni koji mu pristupe stavili pod nadzor koji će se, prema tim tvrdnjama, temeljiti na prikrivenom čipiranju.
Iako službena medicina i visoka politika na takve navode odmahuju rukom, činjenica je da čitavo ovo vrijeme izostaje globalna kampanja u kojoj bi se ljudima, na najjednostavniji mogući način, argumentirano objasnio svaki segment čitavog procesa. Takva situacija, naravno, širom otvara vrata onima koji odbacuju službena pojašnjenja i u svakome od njih nastoje posijati sjeme sumnje ukazujući na određene elemente koji su, po njima, sporni.
Ulje na vatru dolijala je i najava uvođenja tzv. Covid putovnica o čemu je nedavno govorio i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Tada je rekao da je definiran izgled certifikata o cijepljenju na razini Europske unije. Certifikat će obavezno sadržavati ime i prezime cijepljene osobe, državu iz koje dolazi, ime cjepiva koje je korišteno, datum cijepljenja, serijski broj cjepiva te barkod kojim će se moći očitavati podaci.
-Definiran je izgled certifikata o cijepljenju, no zasad se oni koriste samo u medicinske svrhe, a ne u svrhu prelaska granice. Sad se intenzivno razgovara i o korištenju certifikata za prelazak granice i sigurno će doći vrijeme da EU donese odluku o tome, ali još postoji puno pitanja i kontroverzi’, prenio je Capakove riječi Jutarnji list.
Takva je najava pokrenula novi val rasprava o tome u kojoj će mjeri eventualno uvođenje takvih dokumenata kršiti naša prava i ne uvode li nas time državne i nadnacionalne institucije u orvelijansko društvo potpunog nadzora i kontrole.
Čakovečki politolog, sa zagrebačkom adresom, Aleksandar Musić smatra da svjedočimo tektonskim promjenama u odnosu države i pojedinca.
-Povijest nas uči tome da ono što u nekom trenutku smatramo svojim ‘pravima’ ne proizlazi iz lijepo pisanih službenih dokumenata, već iz prevladavajuće civilizacijske paradigme koju su spremne braniti i države i kultura i pojedinci. U tom smislu ono što danas uživamo kao svoja prava, već sutra, uslijed stubokom promijenjenih okolnosti – panike, straha, interesa – može nestati.
Covid putovnice, kada bi bile izolirana razumna politika na razini Europske unije, pogotovo u kontekstu nadolazeće turističke sezone izrazito bitne za Hrvatsku i njezin oporavak – ne bi bile nešto upitno.
Ovako, kao da je riječ o još jednom elementu u nizu elemenata poprilično upitne europske (i svjetske) putanje, koja je krenula u ožujku 2020., a sastoji se od nepreglednog niza naglih, ne baš objašnjenih i apsolutnih odluka koje se od strane elita jednostrano ‘spuštaju’ na građane te tako, nesumnjivo, sužavaju prostore osobne slobode. Nameće se pitanje – koji postotak tih odluka kroji razum i analitika, a koji postotak kroji strah i panika. Osobnu slobodu ne treba fetišizirati, ali još manje treba fetišizirati percepciju sigurnosti, obećanje o sigurnosti u ime kojeg se ukidaju određene osobne slobode, bez prave provjerljivosti rezultata i uračunljivosti onih koji ukidaju. Pritom se kritičke tonove, bili oni razumni ili nerazumni, odbacuje bez objašnjenja, a katkad i s određenom dehumanizacijom onoga tko se usudio proturječiti. Argumentacija može biti ova ili ona, pandemijska situacija može biti gora ili bolja, ali je jasno da svjedočimo tektonskim promjenama odnosa države, pojedinca, osobne slobode i ne sigurnosti – već obećanja o sigurnosti.
Da sumiram: prema mojoj procjeni nismo još blizu ulaska u orvelijansko društvo, ali smo, bojim se, sve dalje od onog poretka slobode i odgovornosti koji je krasio Europu nakon traumi Drugoga svjetskoga rata, rekao je Musić.
Profesorica logike i filozofije u čakovečkoj Gimnaziji Josipa Slavenskog Željka Lilek Blagus smatra da smo na raskršću s kojeg možemo krenuti u smjeru jače suradnje ili daljnje izolacije.
-Izazovi i odgovornost u odlučivanju o prevladavanju vlastitih interesa otvaraju mogućnost za suradnju ili izolaciju. Usmjerenost na prijetnje i opasnosti ili na izgradnju povjerenja među ljudima koji daje osjećaj sigurnosti i povezanosti s drugima vodi u različita djelovanja. Odgovornost prema izboru za vlastito ponašanje utječe na život i zdravlje drugih, poručila je kratko Lilek Blagus.
Psihijatar Živko Mišević iz Županijske bolnice Čakovec ističe da se u ovoj raspravi nalazimo na skliskom terenu.
-Ah, vrlo sklizak teren koji jako dira granice između ljudskih sloboda, ljudskih prava i diskriminacije. Puno toga negativnog u svijetu je krenulo dobrim namjerama, a kasnije se izrodilo zlo. Pravila su važna i za pojedinca i društvo u cijelosti, ali prevelika i rigidna pravila dugoročno imaju brojne negativne nuspojave. Zabrane namjesto preporuka kratkoročno djeluju efikasnije ali dugoročno imaju brojne štetne učinke. Uvijek kada se čovjek boji nepoznatog aktivira se paranoidni sustav obrane u nama. Paranoidne obrane kada jako narastu, a narastu ako ih potkrepljujemo (mediji, propisi) dajući im snagu opravdanosti i istine onda se sve može očekivati osim demokracije i slobode!