Na 25. sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće koja je održana u četvrtak 11. ožujka u Centru za kulturu „Rudar“ vijećnik Kristijan Antolović uputio je gradonačelniku tri pitanja:

1. Molim vas da mi odgovorite koji su projekti trenutno u realizaciji na području grada?

Na području Grada Mursko Središće, koji je trenutačno jedno veliko gradilište, izvode se mnogobrojni projekti. Najznačajnija je aglomeracija, a uz sve to onda ide i sanacija ulica. Najveća i najstarija ulica Matije Gupca je već godinu dana jedno veliko gradilište, prvo se postavila fekalna kanalizacija, pa se mijenjala plinska mreža, vodovodna mreža, sva se domaćinstva moraju ponovo priključiti, trenutačno je u fazi izvođenje oborinske kanalizacije, a zatim i asfaltiranje. Uz to, vjerojatno ste zapazili, da je ovih dana došlo još 350 tisuća kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja, pa ćemo ove godine napraviti pješačku stazu. Jest da je to skupo i veliko opterećenje, ali želio bih da tu ulicu do kraja završimo. Bila je prva procjena projektanata da to košta oko 600 tisuća kuna, međutim sad to ispada da je oko 1 milijun kuna, ali svejedno idemo to riješiti. Pripremamo javnu nabavu koja bi trebala biti gotova do polovice svibnja, a nakon toga bi se napravila staza i kolni prilazi i možemo reći da smo tu ulici riješili, uz veliki financijski teret od 5,3 milijuna kuna. Tu je još aglomeracija koja se radi u Martinskoj, Frankopanskoj ulici, Marka Kovača je spremna za asfaltiranje, Franje Koroša također. U Križovcu se napravila fasada na društvenom domu, postavilo se dječje igralište, nabavile stolice za društveni dom. U Peklenici je također postavljeno dječje igralište, šljunčaju se poljski putevi, uređuje se dječje igralište kraj Spomen parka naftaštva. U Hlapičini smo napravili fasadu na društvenom domu. U Štrukovcu se postavilo dječje igralište, popravljaju se putevi. U Murskom Središću se trenutačno radi priprema, tj. uskoro će početi radovi na dječjem igralištu kod Rudarsko etno kuće – 300 tisuća kuna iz EU, postavljena su igrala u ulici Slatine, uredili smo klupice na šetnici, počela se graditi kompostana, uređuju se nove prostorije policije u DVD-u, uređuje se kod skele malonogometno igralište i odbojka na pijesku, zid urni se završio, stara kapura na groblju se uređuje za prodaju pogrebne opreme, završili smo ulicu Slatine, izvodi se spoj šetnice Sveti Martin na Muri – Mursko Središće, postavit će se kroz 2 tjedna antistres podloga na street workout kod Mure i postaviti nova igrala, priprema se dokumentacija za rotor u ulici Marka Kovača, 2 nova komunalna vozila su nabavljena – većim dijelom financirano iz EU, na Etno kući su postavljeni novi prozori, postavljene sjedalice u sportskoj dvorani, radi se sanacija na slivnicima u ulici Marka Kovača, oborinske vode su se uredile u Istarskom naselju, sadit će se 100 lipa, opremila se do kraja kuhinja u Dječjem vrtiću, ono što nije moglo ući u projekt, zbog visine limitiranog projekta, sanirali smo divlje deponije po svim naseljima, projekt PRŠI se intezivno priprema za izvedbu. U Sitnicama se postavilo dječje igralište.

2. Drugo pitanje je vezano uz projekte koji su u pripremi za realizaciju u nadolazećem razdoblju?

U pripremi je uređenje odbojkaškog igrališta u Peklenici s novom opremom, stalno radimo na pripremi sanacija prometnica nakon aglomeracije, uređenje Spomen park naftaštva će ići preko projekta Interreg. U Hlapičini se priprema sanacija prometnica nakon aglomeracije, kod crkve sv. Ane uredit će se parkiralište i priprema se projekt energetske obnove društvenog doma. U Štrukovcu se uređuju nerazvrstane ceste. U Murskom Središću pripremamo projekte Selske ulice i prostor autobusnog stajališta, prilika je sad kad je aglomeracija da se puno jeftinije to uredi, da bude puno jeftinije, da Selska ulica bude jednosmjerna, stajalište za autobuse na malom parkingu kod trafostanice i da se cijeli kompleks bivših perona pretvori u parkiralište. Pripremaju se projekti sportske dvorane na graničnom prijelazu, koja će biti vrlo brzo darovana. Rade se projekti šetnice usporedno uz ulicu Josipa Broza Tita, od Tekstilne do Selske ulice i očekujemo tu darovanje zemljišta koje je potrebno za taj projekt. Time bismo dobili jednu krasnu šetnicu koja ima svoj čar i draž, a i izbjegli promet koji prolazi tom ulicom. Rade se projekti tržnice, koju ćemo prijaviti u mjeru 7.4. Priprema se izgradnja planinarskog doma, radila se odvodnja, priprema se teren i čekamo gdje bismo to mogli prijaviti u neke od fondova. Čekamo rezultate projekta za izgradnju tribina NK „Rudar“. Idejno rješenje za viseći most preko rijeke Mure se radi, što će biti zasigurno atrakcija. Projekti uređenja dvorišta nove Gradske uprave. Priprema se pješačka staza u ulici Matije Gupca, elaborat prometa se priprema, a čime ćemo urediti kompletni promet;  postavljanje dviju kamera, vibro traka i novih znakova, rotor. Priprema se još jedan novi projekt u dječjem vrtiću, izgradnja nadstrešnice. Projekti proširenja stambene zone, nastavak ulice Augusta Šenoe, za koju ću predložiti da se zove po poginulom branitelju, ulica Dragutina Kodba Geca. Isto tako pozivamo, da ako po naseljima bude otvaranja novih ulica ili moguće preimenovanje da se daju imena po našim poginulim braniteljima. Projekti energetske obnove sportske dvorane koji su 90% spremni. Postoji građevinska dozvola za izgradnju romskog Multikulturnog centra, čeka se natječaj na koji bi se prijavili. U Križovcu projekti energetske obnove društvenog doma. 

3.Grad Mursko Središće vrlo aktivno provodi EU projekte. Molim Vas da vijećnicima i javnosti date informacije koji su projekti dosad završeni , koji su u realizaciji i koji se pripremaju za prijavu te jesu li isplaćena sredstva za one koji su gotovi?

Završeni i opremljeni je vrtić, prometnice u Gospodarskoj zoni Brezje, prostorni plan, sanacija odlagališta Hrastinka i Zaželi. To je sveukupno 21,5 milijuna kuna. U provedbi je projekt „Svi u vrtić“ – 13 milijuna kuna, Zaželi- faza II. oko 1 milijun kuna, Interreg Cross Cultural Kit i Energy Tour – zajedno iznose oko 3 milijuna kuna, aglomeracija – 250 milijuna kuna, PRŠI – oko 60 milijuna kuna, dječje igralište kod Etno kuće oko 300 tisuća kuna, Centar RaDOSTI – projekt ESI fonda – 2 milijuna kuna i odobreno je za Matije Gupca, Murs – ekom – vozila i kompostana 7 milijuna kuna. Sve skupa ispada oko 273 milijuna kuna, međutim aglomeracija i PRŠI nisu u potpunosti naši projekti nego samo djelomično. Aglomeracija oko 50%, a PRŠI oko 15%. Kada se to oduzme, projekti koji su završeni ili u provedbi na području Grada Mursko Središće su teški 173 milijuna kuna. 

Prijavljeni projekti: obzirom da sada ističe sadašnji projekt „Svi u vrtić“ prijavljeni je novi projekt, čekamo rezultate. S tim projektom bi se nastavile aktivnosti u vrtiću, poslijepodnevni produženi boravak. Partner je dječji vrtić iz Male Subotice. Projekt je težak 50 milijuna kuna. ESI projekti za jačanje udruga „Knjiga do sakoga grunta“, prijavljena je kupnja bibliokombija. Ponovo je prijavljeni projekt izgradnje lifta. Prijavljeni je projekt NK „Rudar“ – 1,6 milijuna kuna i u Ministarstvo kulture digitalizacija u gradu rudara oko 500 tisuća kuna. U pripremi je projekt tržnice – oko 2 milijuna kuna. Ukupno je za prijavu 12,7 milijuna kuna.

Sposobnost komuniciranja djeci pomaže steći prijatelje, učiti i uživati u životu u potpunosti, a na tome aktivno rade u Dječjem vrtiću Dječja mašta u Čakovcu. Posjetili smo matični objekt u ulici France Prešerna u Čakovcu, gdje nas je ugostila skupina Mravići koju čine djeca u dobi od navršenih 5 godina do polaska u školu. S njima rade odgajateljice Ivančica Treska i Riana Tkalčec te prevoditeljica za znakovni jezik Tatjana Trupković.

Skupina Mravići je u petak, 12. ožujka dio dana posvetila rječniku svog zavičajnog govora, čiji je razvoj i poticanje kod djece vrtićke dobi važan upravo zato što se djeca više zbližavaju sa svojom okolinom, ponajviše sa svojim djedovima i bakama, s obzirom na to da su oni ti koji najviše znaju o tradiciji i dijalektu.

Posebno su im bile zanimljive riječi “lasi” i “fijolice”

Iako im je riječ “baleda” (svečana odjeća) zvučala nepoznato i nastala je potpuna tišina, pojam “cifrasto” posjetio ih je na mikroskop, mali dio grupe je zbunjeno prihvatio riječ “čmelja” dok su ostali glasno vikali točan odgovor – pčela. Odgajateljica Ivančica nastavila je: “Japa si je oblekel ajncuga.”, a odgovori su pouzdano glasili “Tata je obukao odijelo.” ili “Tata nosi košulju.” Na rečenicu “Dok ide dešč trebamo mamrelu i gumene škornje.” riječi kiša, kišobran, a ni gumene čizmice nisu bili upitni pojmovi. Što je to “škedenj”, Erik iz skupine Mravići ponosno je odgovorio: “Tamo gdje se pospremaju poljska vozila, strojevi i alat.” Posebno su im bile zanimljive riječi “lasi” i “fijolice”.

– Neki pojmovi djeci su bili novi, ali odmah su pokazali interes i zapamtili ih. Zabavili smo se i naučili puno starijih međimurskih pojmova. Ovih dana bavimo se i aktivnostima vezanima uz dolazak proljeća, a to je cvjetanje, životinje koje se vraćaju s juga, život na selu i gradu, promjene u prirodi koje pratimo tijekom šetnje. Od projekata vrijedno je spomenuti kako smo krenuli s učenjem o ljudskom tijelu, vanjskog dijela i unutarnjeg, živaca, organa, tijekom cijele godine radimo na aktivnostima vezanima uz emocionalni razvoj koji potičemo – nadovezala se odgajateljica Ivančica Treska o aktivnostima skupine Mravići.

Kako ističe, fokus je i na istraživačkim aktivnostima gdje su djeca aktivni sudionici, sami dolaze do zaključaka, daju svoje mišljenje, a sve uče i rade, naravno, kroz igru.

– To su teme koje su njima zanimljive te ima se uvijek daje izbor, odnosno polazište nam je interes djece. Tako se najviše može naučiti. Također, imamo i djecu s teškoćama u razvoju poput polaznika s gluhoćom, a kojem pomaže prevoditeljica znakovnog jezika. Odlično se socijalizirao i u grupi je savršeno prihvaćen. Na takvoj integraciji radimo već dugi niz godina – dodaje.

O DV Dječja mašta

Dječji vrtić Dječja mašta prisutan je već 26 godina u Međimurskoj županiji. Od 1994. godine pa do danas kontinuirano rade na unapređenju kvalitete rada te je 2020., kao logičan rezultat osuvremenjivanja i ulaganja u rani i predškolski odgoj i obrazovanje, otvoren novi objekt u Čakovcu. Osim matičnog objekta, u sklopu ustanove djeluju i dva područna objekta, u Sivici i u Zebanec Selu.

Kako ističe psihologinja Julija Kukec, obrazovna specijalistica za rad s darovitima, misija DV Dječja mašta je osigurati poticajno materijalno i nematerijalno okruženje te uz uvažavanje djetetovih specifičnih potreba interesa i sposobnosti podržati razvoj njegove kreativnosti, motivacije i razvoj talenata.

– Kako bismo to ostvarili provodimo sve programe javnih potreba, rad s darovitom djecom, program predškole, rad s djecom s teškoćama u razvoju te integracija djece pripadnika romske nacionalne manjine, zatim Program za okoliš i održivi razvoj (EKO vrtić) i Sigurnosno zaštitne i preventivne programe te posebne programe prema interesima djece: Plesno dramski, Rano učenje stranog jezika, Sportski program. Igraonice za potencijalno darovitu djecu (STEaM kurikulum) te Program katoličkog vjerskog odgoja. Svi su ovi programi verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Za svoj rad u ožujku 2020. godine primili smo međunarodno priznanje postali smo prva Europska točka za darovite na području predškolskog odgoja u Međimurskoj županiji. – naglasila je.

Kad se u Međimurju kao i Lijepoj našoj spomene riječ karikaturist, bez dvojbe će svakom ljubitelju karikature na pamet pasti ime Damira Novaka iz Malog Mihaljevca. Taj 61-godišnjak svjetski je slavan, jer je virtualno i u stvarnosti obišao dobar dio svijeta, zahvaljući najprije svojim sposobnostima koje je otkrio još kao osmoškolac. Prve crteže-karikature se ohrabrio javno objavljivati u srednoj školi.

Prve radove je objavio u lokalnom tjedniku Međimurje još davne 1982. godine. Radove su mu objavljivali i mnogi drugi listovi u zemlji Vatrogasni vjesnik, Slobodna Dalmacija, Feferon, Čvorak, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Međimurske novine i drugi. Uz objavljivanje u časopisima crtao je i portret-karikature, stripove i karikature za razne namjene, kalendare, sitotisak, maskote i slično.

Član je Hrvatskog društva karikaturista od 1986. godine. Učesnik je većine festivala u zemlji i inozemstvu na kojima je osvajao nagrade čiji popis bi, kako Damir kaže, morao biti poseban i mediji to ne bi mogli „progutati“. Ono što ga posebno raduje i diže na viši pijedestal su članstva i predsjedanja mnogim žirijima za tuzemne i inozemne nagradne izložbe karikatura. Ipak, kako kaže, najponosniji je kada u Međimurje, odnosno Čakovec i „njegov“ Mali Mihaljevec „dopelja“ izložbe od kojih su brojne bile međunarodnog značaja pa je Međimurje upravo preko njega zauzelo vidno mjesto na svjetskoj karti karikature.

Karikatura u suvremenom obliku

Damir se ne prisjeća broja nacrtanih karikatura, „barata“ brojkom oko 7.000 od kojih su posljednje poprimile digitalnu formu jer u nekim zemljama, poput Irana, karikaturu je moguće studirati na fakultetu. Kada govori o kariktaturi sutrašnjice reći će za njih više nisu toliko potrebne vještine crtanja.

-I inače je ideja koja se krije u srži djela važnija od realizacije: netko može biti izvrstan crtač i karikatura može predivno izgledati, no ako ne progovara o problemu, ako njezina srž nije utjecala na publiku, cilj nije ostvaren, dodaje.
Novak je surađivao s istaknutim hrvatskim karikaturistima poput Ivana Haramije Hansa, Srećka Puntarića, Krešimira Kvešteka, Zdenka Puhina i drugih, a vezano uz njih Damir će reći:

-Hrvatski karikaturisti priznati su u svijetu, ali malo nas je koji sudjelujemo na svjetskim festivalima i dobivamo nagrade. Malo nas je i u međunarodnim žirijima pa je ovo veliko priznanje. Na žalost, u Hrvatskoj je i premalo tiskovina u kojima se mogu objavljivati karikature, a nemamo ni humorističke podlistke. To je velika šteta jer ljudi su željni humora, pogotovo u vrijeme krize – tvrdi Novak, koji nikada osobno zbog karikature nije imao neugodnosti .

Na upit, koje karikture danas „prolaze“ reći da su to one koje su vezane za politiku i erotiku, ekonomsku krizu, a ističe pozitivne kritike koje dobiva za karikature na temu motiva iz svakodnevnog života, poput neimaštine, besparice i borbe za bolji život. -Što je veće siromaštvo, za nas karikaturiste ima više posla, reći će, pola u šali,pola u zbilji.

Nešto više o Damiru osobno

Završio je Srednju ugostiteljsku školu u Ljubljani , a nakon toga i Srednju vatrogasnu školu u Zagrebu, stekavši zvanje vatrogasnog tehničara. Momentalno je zamjenik načelnika Općine Sveti Juraj na Bregu, prvi je čovjek vatrogasca Malog Mihaljevca pa je to utjecalo i na njegovu obitelj. Njegov otac Ivan, dobro poznat u vatrogasnim krugovima, na čelu vatrogasnih veterana Međimurske županije, a dobrovoljne vatrogaskinje su i supruga Blaženka te unuka Emily. Damir s ponosom dodaje da je i Emily, koja polazi u Graditeljskoj školi razred likovne umjetnosti i dizajna  naslijedivši očevu  „umjetničku krv“.
                           
Povod predstavljanju

Neposredni povod za Damirovo predstavljanje, ako je to uopće trebalo, je vijest karikatura Charlesa Dickensa. Naime,krajem prošle godine od strane sindikata arapskih pisaca u Siriji raspisan je međunarodni natječaj za karikaturu i portret na temu poznatih svjetskih pisaca.

-Moj odabir za portret bio je Charles Dickens, ali ne zbog njegovih djela, već zbog toga što mi se činio prikladnim za karikaturu. Međunarodni žiri odabrao je najbolje radove u konkurenciji autora iz cijelog svijeta, među kojima je i moj rad, a postavljen je na izložbi u zgradi sindikata arapskih pisaca u Damasku.
                           
Kako sutra ?

– Moji slijedeći koraci su vrlo jednostavni, crtanje i promocija karikature, doma u Malom Mihaljevcu, Županiji, državi Hrvatskoj i šire – kaže kratko.

Za kraj smo ga zamolili da iz svog širokog opusa odabere karikature koje su mu posebno „ušle pod krv“.
Kao i svakome, želja mu je da ova vladavina Covida-19 što prije prođe jer mu je „ukrala“ mnogo toga planiranog na polju njemu najljepše sporedne stvari na svijetu.

U dugim zimskim večerima brojne Međimurke, posebno u donjem kraju, izrađivale su cvijeće od raznobojnog tankog krep-papira. Od izrade toga su znao „doštukati” i kućni proračun.

Danas se to manje radi, no Terezija Pavlic (88) iz Svete Marije nikad nije prestajala. Sada je najveći naručitelj njezin sin Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. Njihovi takvo cvijeće za Dan žene djele gospođama širom Međimurja, o čemu smo i mi nedavno pisali.

I danas je Terezijina soba u Svetoj Mariji prepuna toga cvijeća koje čeka one kojima je namijenjeno.

– Meni vam leto dak fletno prejde, jer znam da mi je „domaća zadaća” napraviti cvjetje za Čakovec, za tamošnje žene, prolaznice… Delam to već skoro 10 let od jednog do drugog Dana žena. To me veseli i sretna sam – priča nam Terezija ističući kako je papirnato cvijeće počela raditi sa 14 godina učeći od svoje bake, mame… Dodala je kako joj je za izradu jednog većeg cvijeta potreban jedan sat rada. Ne broji koliko ih je do sada izradila. Vjeruje da ih je u 74 godine izradila toliko da bi njezinu Svetu Mariju moglo prekriti tim cvijećem.

Koliko je zaljubljena u to cvijeće dokaz je i njezina vjenčana fotografija gdje se posebno fotografirala s crvenim papirnatim cvijetom u kosi.

Sreli smo ih u središtu Murskog Središća u redovitoj šetnji. Nerazdvojni par Zlatko Breglec i njegov četveronožni ljubimac američki staford Ben. Zlatko je strastveni lovac, vlasnik lovačkog psa, no ima i psa za „štimanje“, a to je upravo ovaj ljepotan.

– Prekrasan pas po svim karakteristikama, ali na žalost zbog svog temperamenta, a u krivim rukama, postao je omražen kod većine ljudi – pojašnjava Zlatko i dodaje kako sa svojim primjerom i promocijom ove pasmine želi pokazati ljudima stvarnu sliku ovog ljepotana.

Inače, Zlatko je strastveni lovac s 30-godišnjim stažom i vrsni je poznavatelj karakteristika većine lovačkih pasa i predsjednik je izuzetno uspješnog LD „Mursko Središće“. Uz to Zlatko nam je rekao kako su on i Ben slavljenici. Zlatku je 62. , a Benu 6. rođendan. Usput nam je ispričao priču o Benu koji je ovamo došao iz Sukušana.

– Njegov prethodnik u našoj kući je bio iste pasmine, nažalost stradao je pod kotačima automobila. Dugo smo žalovali. Sa suprugom Marijanom smo „njuškali” po internetu i pronašli jedno leglo s takvom pasminom u Sukušanu na otoku Braču. Otišli smo tamo. Vlasnik je imao još dva štenca, crnog i ovog sivo-smeđeg u kojeg se supruga na prvi pogled zaljubila, a i on u nju. Vlasnik je rekao kako štene nije za prodaju jer si je ostavio za sebe. Supruga je bila uporna, što nas je kod formiranja konačne cijene štene koštalo 100 eura više. Nema veze – priča Zlatko kroz smijeh. i dodaje:

– Kada je imao godinu dana na moj Facebook mi je stigla čestitka u kojoj je stajalo: “Sretan rođendan Tebi i Tvom ljubimcu. Živite dugo!”. Tako sam ustvari saznao točan datum kada je Ben ugledao svijet – rekao je Zlatko i dodao kako će slaviti zajedno u krugu obitelji.