DVD Sveta Marija vrijedno čuva spomen na vatrogastvo u njihovoj sredini. Jedini “živi” svjedok prošlosti je njihova stara šprica iz 1890. godine. Ona je još uvijek u funkciji na način što je koriste brojna vatrogasna društva na tradicionalnom Međunarodnom natjecanju sa zaprežnim špricama koja se kao atrakcija u ovoj sredini održava od 1995. godine.
Ona je svoj posebni procvat doživjela minulog petka u Varaždinu kada je bila uključena u svečani mimohod povodom proslave 160 obljetnice DVD Prvi hrvatski vatrogasni zbor Varaždin. Uz vatrogasce iz cijele RH tu su bila i njihova vozila od onih povijesnih pa do najmodernijih. Šprica iz Svete Marije je bila s konjskom zapregom čelna u mimohodu.
Na njoj su bili ugledni članovi DVD Sveta Marija: Ivan Pavlic, Dražen Šulj, Anđelko Gašparić, Antonio Pavlic,Nikola Gašparić i Andreas Lisjak. Koristili konjsku zapregu iz D. Kraljevca (vl. Blažeka), a mimohod su uključeni posredstvom Vatrogasnog muzeja u Varaždinu.
Prije tog događaja šprica je detaljno obnovljena i bila je još sjajnija od posljednje obnove prije 28 godina. Kao takva već će u kolovozu mjesecu ove godine na novi zadatak kada se u Svetoj Mariji održava gore spomenuta manifestacija. Vatrogasci Svete Marije kažu kako su spremni njome, kao društvenim ponosom, sudjelovati i na ostalim pozivnim manifestacijama.
Dana 17. lipnja 2024. godine održana je 20. sjednica Općinskog vijeća Općine Belica koja sadržavala samo dvije točke dnevnog reda. Nakon što su odabrani dobitnici javnih priznanja Općine Belica 2024. godine i predstavljen program Dana općine Belica koji započinje 22. lipnja 2024. godine, pokrenuta je priča o nužnosti oživljavanja vrtića u Gardinovcu i rasterećivanja matičnog objekta, Dječjeg vrtića Belica.
Raspravu je pokrenuo Nenad Novak koji je funkciju ravnatelja preuzeo sredinom 2023. godine.
-Nužno je da unaprijedimo uslugu koju nudimo, a područni odjel Gardinovec dio je te priče. Trenutno u Gardinovcu postoji šestosatni boravak u vrtiću, odnosno, od 8:00 do 14:00 sati. Živimo u moderno doba i taj raspon vremena roditeljima uglavnom ne odgovara jer je velika većina njih zaposlena cijeli dan. Posljedično, broj vrtićke djece u Gardinovcu se smanjuje i oni se usmjeravaju u matični objekt Belica čiji su kapaciteti sve manji. Pratim promjene od zime, a one pokazuju roditelji imaju potrebu za desetosatnim boravkom koje nudi vrtić u Belici, rekao je Novak.
Tijekom rasprave, Novak je upozorio i na problem prehrane i nužnosti obnove sanitarija u vrtiću u Gardinovcu kako bi objekt mogao služiti građanima Belice u punom smislu.
-Odjel u Gardinovcu nema kuhinju. Kočile su nas zakonske regulative, a trenutno imamo privremenu dozvolu izdanu od strane Zavoda da javno zdravstvo Međimurske županije da hranu u Gardinovec odvozimo iz vrtića u Belici. Kvaliteta hrane zadovoljava, no problem je transport. Ipak, to nije dugoročno rješenje. Smatram da je rješenje s kojim sam upoznao Upravno vijeće uvođenje desetosatnog boravka u područni odjel Gardinovec. Na Ministarstvo je poslan dopis s kojim nije bilo problema, budući da imamo registriran desetosatni boravak iako ga ne izvodimo. Sva dokumentacija je poslana, no ono na čemu moramo poraditi je prostor sanitarija i pomoćnih prostorija koje su u dosta lošem stanju i zahtijevaju sanaciju.
U raspravu se uključio načelnik općine Belica Zvonimir Taradi obavještavajući prisutne vijećnike da je dogovor već postignut i da se čeka da izvođači radova krenu s izvođenjem predviđenog. Planira se, naveli su Taradi i Novak, da se odjel osposobi za rad tijekom ljeta kada je zatvoren, a u međuvremenu će djeca iz vrtića Gardinovec imati mogućnost dolaziti u matični objekt u Belicu.
-Trenutno su završeni upisi u vrtić i Belica je upisala 75 djece, od kojih je 65 u Belici i deset u Gardinovcu. Proveli smo anketu i zasad se 6 roditelja koji djecu dovode u Belicu, a žive u Gardinovcu, izjasnilo da bi voljeli djecu preseliti u vrtić u Gardinovcu. Zasad tako imamo 16 djece za vrtić u Gardinovcu ukoliko bismo ga na jesen otvorili. Brojka 17 je minimum kojeg nam je Ministarstvo dalo da bismo pokrenuli desetosatni boravak u Gardinovcu. Ja se nadam da to sve možemo riješiti u ovom periodu. Ipak, neovisno o tome, problem sanitarija i hrane moramo riješiti, govorio je Novak i dodao:
Ova priča pokreće se jer moramo rasteretit matični objekt, a s druge strane imamo i navalu jasličanaca koji su na čekanju. Želimo i oživjeti područni odjel Gardinovec, a imamo i kolegicu koja sjajno radi svoj posao. Nema razloga da uz nju još netko ne stasa i da odjel dobi punu funkciju. Dvije odgojiteljice su pretpostavka desetosatnog boravka.
Raspravu je završio Taradi navodeći:
– Što se tiče hrane, pronašli smo rješenje da nam u tome pomogne Osnovna škola Belica – Područni odjel Gardinovec. Morat ćemo za kuhinju kupiti dodatnu opremu, no općina je spremna na tu investiciju. Što se tiče izvršitelja posla, razgovarali smo s ravnateljem i kuharicom koji su spremni na suradnju, a mi ćemo i snositi troškove dodatne naknade kuharici.
Obavještavamo Vas da će se adulticidni tretman komaraca na području Općine Donji Kraljevec provesti prema sljedećem rasporedu:
– dana 20.06.2024.( četvrtak) od 05 do 07 sati: naselja DONJI HRAŠĆAN, PALINOVEC, HODOŠAN, SVETI JURAJ U TRNJU, DONJI PUSTAKOVEC
– dana 20.06.2024. (četvrtak) od 19:15 do 21:15 sati naselje: DONJI KRALJEVEC Tretiranje će se provesti preparatom na bazi permetrina Phobi super PB+ u koncentraciji od 5% (0,5-1L/hektar) metodom hladnog zamagljivanja.
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika tretman se odgađa.
Na sjednici Općinskog vijeća Općine Goričan, održane 18. lipnja 2024. godine, usvojena je Odluka o dobitnicima javnih priznanja Općine Goričan u 2024. godini. Dodjeljuju se zahvalnice, godišnje nagrade i nagrada za životno djelo, a nagrađenima će javna priznanja biti uručena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća povodom Dana Općine Goričan u ponedjeljak, 24. lipnja 2024. godine u Domu kulture u Goričanu. Evo tko će primiti nagrade!
ZAHVALNICE
Zahvalnice Općine Goričan dobit će:
Marija Vlahek iz Goričana za doprinos u području kulture – dugogodišnja članica KUD-a Goričan koja sudjeluje u svim manifestacijama i festivalima koje organizira KUD ili pod pokroviteljstvom općine, a specijalizirana je za uređivanje naših frizura i vrsna u oblačenju narodnih nošnji.
Božica Pongrac iz Goričana za doprinos u području kulture – također dugogodišnja članica KUD-a Goričan, aktivna u folklornoj i dramskoj sekciji, koja isto sudjeluje u svim manifestacijama i organizaciji raznih kulturnih događanja i izvan općine i u inozemstvu.
Ivan Kvakan iz Goričana za doprinos u području kulture – uzoran je, požrtvovan i pouzdan član Ceškog društva sv. Leonard te primjer budućim naraštajima, a osim fizičke pomoći radi i djela Božjeg milosrđa.
Krešimir Krušec iz Hodošana za nesebičan rad i trud u razvoju vatrogastva – već 14 godina član je DVD-a Goričan, osvojio je brončanu medalju i plamenicu te priznanje za 10 godina rada, a odaziva se na sve aktivnosti i intervencije i član je natjecateljske ekipe seniora.
Nada Dominik iz Goričana za dugogodišnje članstvo u udruzi umirovljenika Goričan – u udruzi je aktivna već više od 30 godina te sudjeluje u svim aktivnostima, a najviše pomaganju starijim i nemoćnima, a također i u sportskim aktivnostima, a članica je i izvršnog odbora.
Ružica Horvat iz Goričana za dugogodišnju suradnju i odgoj djece iz Goričana, za nesebično darovanje cijelog inventara vrtića općini nakon preuzimanja vrtića.
Božidar Jakšić iz Goričana za doprinos u ekologiji i zaštiti okoliša – aktivan je sudionik brojnih ekoloških inicijativa i kampanja za zaštitu prirode, dugi niz godina bio je i član ekološko-sportske udruge „Loka“ te svakodnevno biciklom obilazi naselje, šume i depnije oko Goričana i skuplja smeće, a rado pomaže i u čišćenju i uređenju prostora oko crkve.
Dramska sekcija Osnovne škole Goričan: Tena Bašnec, Elena Bergovec, Nikola Gosarić, Diana Katanec, Mija Kocijan, Leon Vadlja, Anja Baksa, Dominik Dominik, Rafael Jakšić, Sara Posavec , Iva Vojvoda i njihova mentorica učiteljica Snježana Granatir – za izniman trud i sudjelovanje dramske skupine na natječaju LIDRANO, sa scenografijom „Dobro stablo“.
Ivona Horvat iz OŠ Goričan za županijsko natjecanje iz hrvatskog jezika.
GODIŠNJA NAGRADA
Godišnju nagradom Općine Goričan primit će: Đurđa Smolek iz Goričana za dugogodišnji i nesebični rad u župnom Caritasu „Betanija“ – najstarija je i najaktivnija članica tog društva već 24 godine, izrađuje ručne radove za Uskrs i Božić, peče kolače, volontira i posjećuje bolesnike, te plete cekere od ljuščija, koji se danas nalaze i u Americi, Kanadi, Australiji i Kini.
Dragan Ivković iz Goričana za nesebičan rad i trud u razvoju vatrogastva – već 20 godina, od svoje 20. godine, član je DVD-a Goričan, ima brončanu i srebrnu plamenicu i proznanje za 20 godina aktivnog rada te je dočasnik 1. klase aktivan u svim segmentima rada DVD-a i u civilnom društvu.
Danijela Špoljarić
Danijela Špoljarić iz Goričana za izniman trud i zalaganje u crkvenom zboru i dječjem zboru ABBA – od rane mladosti kao kantorica svakodnevno svira na misama u Goričanu te vodi Crkveni zbog župe sv. Leonarda, Dječji zbor Abba i žensku vokalnu skupinu Hosana.
NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO
vlč. Pavao Markač
Nagradu Općine Goričan za životno djelo dobit će vlč. Pavao Markač iz Goričana– ovaj danas umirovljeni 75-godišnji svećenik, koji ove godine obilježava 50 godina svećeništva, vodio je izuzetno bogat i sadržajan pastoralni i duhovni život. Bio je kapelan u Utrinama i Zapruđu te u Hrnetiću i Baniji. Bio je župnik župa u Imbriovcu, Legradu, Svetom Đurđu, Nedelišću i Svetoj Mariji. Od 2020. živi u svećeničkom domu u Varaždinu. U nedjelju (30.6.) u 11 sati održat će se njegova zlatna sveta misa u crkvi sv. Leonarda u Goričanu.
Znano je, od davnine, da su žganice međimurskih žganičara dobre, zdrave i jake. Proizvodnja je domaća, priručna, bolje reći arhaična. Imaju li one objektivnu vrijednost, jesu li svjetska roba pa to ne znamo, jesu li istinski original Hrvatske – pet dosadašnjih izdanja festivala FICKO nije uspjelo razriješiti.
Zato su čelni ljudi Udruge Međimurska žganica, Općine Selnica i Turističke zajednice područja Mura i Gorice odlučili organizirati prikupljanje uzoraka, pozvati najkompetentnije kušače i izvršiti ocjenjivanje. Očekivalo se dvadesetak uzoraka, a prikupilo se njih čak 87! U utorak, 18. lipnja, u interijeru Doma kulture Selnica, za kušačke stolove sjeli su Aleksandar Brodski, dipl.ing.agr., Marijan Čižmešija dipl.ing.agr. te izv.prof.dr.sc. Marin Mihaljević Žulj koji su u červerosatnom trajanju kušali i ocijenili prikupljene uzorke iz Međimurja, šire Hrvatske, Slovenije i Austrije.
Na neglumljeno iznenađenje domaćini Stjepan Mesarić, Marina Matjašić i Branko Perčić s ushitom su slušali ocjene koje su se gotovo na svakom petom uzorku kretale oko srebra, što je posredno značilo kako su međimurske žganice doista vrlo dobar proizvod. Točan broj i sjaj osvojenih medalja znati će se za nekoliko dana, a sve svečano obznaniti na šestom izdanju Festivala FICKO u novim prostorima DVD Selnica u subotu 29. lipnja. Toga dana programi počinju već u 13:00h, a središnji program Festivala u 17:00h.
Drama u Hamburgu! Očekivali smo tešku utakmicu s Albanijom, ali nismo se nadali ovakvom mučenju. Jako smo loše izgledali u prvom poluvremenu i Albanci su to naplatili golom Lacija u 11.minuti. Moglo je biti i gore po nas, ali dva puta se istaknuo Livaković.
U nastavku druga slika. Pašalić i Sučić su donijeli više ritma, a Kramarić konačno probio Albance u 74.minuti. Samo dvije minute kasnije, uz dosta sreće, nakon pokušaja Budimira prelazimo u vodstvo nakon što je Gjasula poslao loptu u svoju mrežu.
Kada smo očekivali pobjedu, u četvrtoj minuti nadoknade, nakon jednog odbijanca, Gjasula se od tragičara pretvorio u heroja i izjednačio rezultat. Nakon ovakvog rezultata jedina opcija je pobijediti Italiju, jer samo tako možemo u osminu finala.
Čelnike i čelnice međimurskih općina i gradova, okupljene na današnjoj sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika u Međimurskoj županiji, pozdravio je župan Međimurske županije Matija Posavec, upoznavši ih ukratko s novim velikim ulagačkim ciklusom Međimurske županije, koji će dotaknuti svaki kutak našega kraja: „Očekuje nas vrlo dinamično razdoblje u kojem slijedi realizacija niza projekata. Prije svega, riječ je o ulaganjima u škole i školske sportske dvorane s ciljem da za godinu i pol do dvije dosegnemo cilj – da sve naše obrazovne ustanove prijeđu u jednosmjenski model nastave.
Planiranom dinamikom se odvija uređenje, dogradnja i adaptacija dječjih vrtića, kao i projekt formiranja centra za starije i nemoćne osobe, koji Međimurska županija provodi s Općinom Nedelišće. Izgradit ćemo i novu zgradu za medicinske laboratorije u krugu naših zdravstvenih ustanova u Čakovcu, uz što je pred nama i ulazak u projekte vezane uz prilagodbu na klimatske promjene kojima će Čakovec, ali i drugi dijelovi Međimurja dobiti novu parkovnu arhitekturu“, iznio je župan Matija Posavec.
Na 11. sjednici Kolegija raspravljalo se o financiranju rada vrtića, te je u uvodu u tu točku dnevnog reda predsjednica ovog tijela i načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek upozorila da općine i gradovi sve teže ispunjavaju financijske obveze u predškolskom odgoju na svojim područjima:
„Svi čelnici naših jedinica lokalne samouprave trude se rasteretiti roditelje te općine i gradovi preuzimaju veliki dio tereta financiranja predškolskog odgoja na sebe. No, riječ je o ogromnim izdacima zbog kojih trpe projekti u nekim područjima te je potrebno donijeti zaključak kojim ćemo se nadležnom Ministarstvu očitovati o problemu i predložiti rješenje. Sredstva koja dobivamo od države za fiskalnu održivost vrtića, nepravedno se raspodjeljuju, jer najviše dobivaju općine i gradovi iz niže kategorije razvijenosti. Smatram da bi glavni kriterij moralo biti dijete i njegov interes, stoga predlažem da donesemo zaključak s prijedlogom da država preuzme financiranje plaća odgojitelja, kao što plaća nastavnike te ga proslijedimo u resorno Ministarstvo“, iznijela je Đurđica Slamek.
Dio čelnika naših jedinica lokalne samouprave izrazio je sumnju da bi takav prijedlog mogao proći, te predložili i promjene u uvjetima dodjele novca za fiskalnu održivost.
Prijedlozi izlučeni u raspravi, formirat će se u zaključak te proslijediti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.
Čelnicima je prezentiran i novi instrument Hrvatske banke za obnovu i razvoj – Urbani razvojni fond – za koji su mnogi pokazali interes jer im može pomoći u financijskom praćenju projektnih aktivnosti.
Inženjer Niki Radiković iz Međimurske energetske agencije – MENEA, predstavio je program izrade regionalnog energetskog i klimatskog plana za Međimursku, te ponovo apelirao da iz općina i gradova dostave MENEA-i tražene podatke, potrebne za izradu energetske bilance.
Predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved ukratko je upoznao čelnike s usklađenjem sporazuma o vođenju materijalno-financijskog poslovanja dobrovoljnih vatrogasnih društva, zamolivši za suradnju.
Čelnici međimurskih općina i gradova raspravili su i o pitanju financiranja potreba udruga koje se ne javljaju na javne pozive, već pojedinačno i tijekom cijele godine traže sredstva za aktivnosti. Pročelnica županijskog Ureda za civilno društvo i ljudska prava Maja Odrčić Mikulić pojasnila je zakonski okvir u kojem financijska podrška udrugama može biti dana, uz prijedlog da bi udruge trebalo motivirati na kandidiranje na javne pozive za financiranje jer time osiguravaju i izdašniju svotu za planirane aktivnosti.
U subotu i nedjelju, 15. i 16. lipnja 2024., u Sarajevu je održano 5. međunarodno natjecanje u paraplivanju „Sarajevo open 2024” pod sloganom „U vodi smo svi jednaki”.
Boje Čakovečkog plivačkog kluba branili su: Jakša Mislović, Nikola Kosec, Mirna Roginek, Andrej Marjanović i Teo Škvorc. Plivači su nastupili pod vodstvom trenerice Sare Čuka.
Na dvodnevnom međunarodnom paraplivačkom natjecanju sudjelovalo je preko 100 natjecatelja iz 17 klubova iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Njemačke, Turske, Crne Gore i Hrvatske, među kojima i nekoliko svjetskih i europskih prvaka i rekordera. Natjecanje se održalo u 50 metarskom bazenu “Otoka Sarajevo” u organizaciji PK Spid te je uvršteno u kalendar Svjetske paraplivačke federacije.
Natjecatelji su plivali u otvorenoj kategoriji. Prva tri natjecatelja u svakoj klasi bila su nagrađena medaljama. U subotnjem dijelu natjecanja plivalo se pet disciplina dok se u nedjelju plivalo osam disciplina.
Osvojene medalje:
Teo Škvorc: – Zlato u disciplinama 50, 100 i 200 metara slobodno – Srebro u disciplini 50 metara leđno
Mirna Roginek: – Bronca u disciplinama 50 metara slobodno i 50 metara prsno
Jakša Mislović – Zlato u disciplinama 50 metara prsno i 100 metara leđno – Srebro u disciplinama 50 i 100 metara slobodno – Bronca u disciplini 50 metara leđno
Nikola Kosec: – Zlato u disciplinama 50 leđno i 50 metara leptir – Srebro u disciplini 100 metara slobodno – Bronca u disciplini 50 metara slobodno
U Domu kulture Grada Preloga mogla se, u subotu 15. lipnja, pogledati predstava Roma Teatra, Umjetničke organizacije Multikulti i Centra KNAP, pod nazivom „Jašarpašići“. Komedija je to, čiji je cilj razgaliti i nasmijati publiku, a radnja prati Jašara, glavu kuće obitelji Jašarpašić, koje se upravo vratio s bolničkog liječenja na kućni oporavak.
studio VIPRO
Ozbiljno je bolestan, a trojica sinova i unučica, učinit će sve da se otac i djed što brže oporavi. No postoji strah i postavlja se pitanje što ako je došlo vrijeme da se Jašar riješi zemaljskih muka, tko će ga dostojno zamijeniti i postati glava kuće Jašarpašića.
studio VIPRO
Roma teatar osnovan je 2019. godine nakon uspješno provedenog projekta Teatar R. Centar kulture na Peščenici KNAP osigurao je prostor u kojem ansambl teatra vježba i stvara nove projekte. Cilj kazališta je promicanje romske kulture i integracije mladih Roma putem umjetničkog izražaja. Redateljica predstave je Zvjezdana Bubnjar, a u predstavi su glumili: Mišo Goman – Jašar, Dejan Seferovic – Redžep, Ivan Stanić – Samir, Stjepan Nikić – Đovani, Nikolina Bubnjar – Đulijeta.
Zajednica Hrvata u Americi je mnogobrojna, a u gradu Lorainu u saveznoj državi Ohio djeluje American Croatian Club koji okuplja tamošnje Hrvate, s ukupno oko 800 članova. Klub je osnovan prije stotinjak godina, kada su brojni Hrvati „trbuhom za kruhom“ otišli u SAD. U potragu za boljim životom otišli su i ljudi iz Kotoribe, a danas su neki od vodećih ljudi kluba upravo njihovi potomci.
U želji za povezivanjem s Kotoribom, odakle vuku korijene, prvi kontakt uspostavili su prije nekoliko godina Chris Thomas iz American Croatian Cluba i Dario Hrašćanec, tajnik NK Graničara Kotoriba. Suradnja se produbila Chrisovim posjetom Kotoribi gdje ga je ugostio i načelnik Općine Dario Friščić. Dobri odnosi rezultirali su donacijama koje su iz Amerike primili NK Graničar Kotoriba i Mažoretkinje Kotoribe, a ovih dana donaciju je primio i KUD Kotoriba. Uručila ju je Rebecca Bruck, jedna od članica kluba, u društvu svoje djece, kćeri Megan i sina Roberta.
– Kod osnivanja kluba je ideja bila da se onima koji stižu u Ameriku olakša prilagodba, da nauče jezik i lakše se prilagode načinu života u Americi, a danas postojanje kluba ima potpuno suprotnu misiju – okupljanje Hrvata i očuvanje hrvatske kulture i baštine. Gestama poput ove donacije želimo ostati povezani s Kotoribom i pomoći ovdašnjim udrugama u radu – rekla je Rebecca kojoj kulturno-umjetnički rad nije stran jer i sama svira tamburicu.
Na donaciji im je zahvalio Renato Mikulan, predsjednik KUD-a Kotoriba koji je naglasio da će im ova sredstva dobro doći u svakodnevnom radu udruge kroz ulaganje u instrumente, a zahvalu je uz prigodne poklone uputio i načelnik Dario Friščić.
– U ime Općine Kotoriba zahvaljujem što se trudite očuvati veze s našim krajem te ovakvim donacijama podupirete rad naših udruga. KUD Kotoriba će, zahvaljujući ovoj donaciji, moći unaprijediti svoj rad, što će doprinijeti očuvanju naše bogate kulturne baštine. Također želim zahvaliti cijelom American Croatian Clubu i svim članovima koji su sudjelovali u ovoj plemenitoj akciji. Vaša misija okupljanja Hrvata i očuvanja hrvatske kulture u Americi je sjajna stvar i drago mi je vidjeti da uspješno održavate te vrijednosti. Nadam se da će naša suradnja i dalje rasti te da ćemo nastaviti održavati čvrste veze između naših zajednica, poručio je načelnik Dario Friščić.
Spomenimo da je prošle godine American Croatian Club proslavio stotu obljetnicu svog rada, a proslavi obljetnice prisustvovao je i Matija Hrašćanec iz Kotoribe.
