Pri kraju korizmenog hoda i Cvjetnici ususret uljepšavamo svoja srca i domove kako bi što ljepše dočekali Isusov ulazak u Jeruzalem. U župi sv. Antuna Padovanskoga u Čakovcu ove godine vezle su s crvenom trakom maslinove grančice za Cvijetnu Nedjelju vjerne župljanke i volonterke pri župi sv. Antuna. Crvena boja je simbol muke Gospodina našega Isusa Krista.
Maslinove grančice pripremale su se kroz petak i subotu. Maslinove grančice će se u nedjelju, 28. ožujka, prodavati i tako prikupljati novac za Caritas župe sv. Antuna Padovanskog. Prikupljeni novac ide za pomoći potrebitima u bolesti i životnoj nevolji. Ovu korizmu tako završavamo u duhu jedinstava dobročinstva u župi, a i malo šire.
Mario Maruševac danas je, ispred Slobodne Hrvatske, najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika Čakovca. Na konferenciji za novinare u centru grada govorio je o motivima i ciljevima svoje kandidature.
-Želim bolji i sretniji Čakovec. Zato ću se boriti da našem gradu vratim status i ugled kakav je imao u ne tako davnoj prošlosti. Gradsku upravu planiram pretvoriti u servis svih građana, poduzetnika, obrtnika, ugostitelja, OPG-ova i poljoprivrednika, jer ona ne smije biti svrha sama sebi. Tijekom mog mandata svim građanima i tvrtkama biti će ukinut prirez, a dokle god bude trajala pandemija grad neće ugostiteljima naplaćivati korištenje terasa i gradskih površina. Želim razviti pravu suradnju s uredom Međimurske županije i kroz to dobiti sinergiju za poticanje većih i kvalitetnijih projekata na području grada. Gradske investicije planiram financirati novcem iz EU fondova, a ne kao dosada kreditnim zaduživanjem grada, što, u konačnici, plaćaju sami građani. Transparentno ću objavljivati način trošenja novca iz gradskog proračuna, što će povećati povjerenje građana u rad gradske vlasti.
Maruševac je iznio i planove kapitalnih investicija.
-Pokrenut ćemo izgradnju stanova za mlade obitelji, uz mogućnost otkupa po najnižim stopama na tržištu. Tu je i realizacija projekta 4.osnovne škole na istoku grada, kao i dječjeg vrtića na istom području. Za smještaj teško bolesnih građana planiram izgradnju hospicija sa svom potrebnom infrastrukturom. U planu je i uređenje parka za kućne ljubimce, iznio je neke od svojih planova Maruševac, kojeg su njegovi kolege nazvali Super Mariom.
Njegovu i kandidaturu zamjenice Gordane Kelemen podržali su supredsjednici Slobodne Hrvatske Danijel Galović i Ivan Pokupec koji su izrazili uvjerenje da će njihovi kandidati iz Čakovca pokrenuti oluju sa sjevera.
Kao što je bilo i za očekivati, maslinove grančice, ali i različite vrste cvijeća i neko od povrtnih kultura bili su tražena roba danas na čakovečkoj tržnici.
Uoči Cvjetnice mnogi su željeli kupiti grančicu masline, simbol mira. Tražen je bio i hren, a prodavali su ga „na vagu“, po korijenu i vezici. Jedino su rotkvica i mladi luk imali nekako jedinstvenu cijenu od 5 i 7 kuna za vezicu…
Zamijetili smo prodavače s Juga koji su nudli crno grožđe, s maslinovom grančicom i ulje, limun, suhe smokve i marelice. Od svega toga, ne spominjići grančice, najeftinje se je moglo kupiti grožđe pa i ananas, 10 kuna za kilogram. Od cvijeća najtražinije su bile narcise.
I dok se u današnjoj kupnji osjećao predblagdanski duh, nekoliko stotina metara dalje čula se buka građevinske mehanizacije…… Raste nova moderna tržnica objekt, koji svi željno očekuju.
U organizaciji Udruge uzgajivača svinja Međimurja danas je na čakovečkom Trgu Republike održan drugi po redu Vuzmeni zajtrek. Spomenuta udruga time je nastavila promicati lokalnu gastronomsku baštinu i provoditi aktivnosti na očuvanju tradicionalnih jela Međimurja i običaja vezanih uz najveći kršćanski blagdan Uskrs.
Predsjednica spomenute udruge Sonja Fažon rekla nam je kako je jedan od glavnih ciljeva ove manifestacije promoviranje domaćih proizvoda.
-Želja nam je prezentirati domaće i naglasiti kvalitetu naših proizvoda. Mi za ove naše šunke radimo cijelu godinu. Od prašenja, tova, obrade, zrenja i na kraju posluživanja.
Po čemu se njihovi proizvodi razlikuju od sličnih u trgovačkim lancima?
-Razlika je u kvaliteti. Naši proizvodi nisu putovali danima do kupaca, nisu putovali kilometrima, nisu bili smrznuti godinama, već su proizvedeni tu u Međimurju. Ovo meso je tu uzgojeno i obrađeno u roku kakav treba biti, a tu je i prerađeno.
Što sve spada u tradicionalni vuzmeni zajtrek?
-Prvo i najvažnije je ipak šunkica, a tu su onda i perec, jaja, hren, u nekim krajevima kobasice, a na kraju se to sve zalije čašom vina.
S obzirom na aktualne okolnosti kakva će biti ovogodišnja uskršnja trpeza?
-Mislim da će se na svakom stolu, bez obzira na okolnosti u kojima živimo, naći šunkica, a mi se nadamo da će to biti međimurska šunkica. To bi puno pomoglo nama i našoj proizvodnji.
Koliko pandemija otežava rad međimurskih uzgajivača svinja?
Mi smo relativno gusto naseljeni kraj i nemamo prostora za velike farme, za proizvodnju kakvu potiče Ministarstvo poljoprivrede. Imamo uvjete za dodatnu vrijednost proizvoda, za naglasak na kvalitetu, a proizvodimo dovoljno za pokrivanje našeg tržište.
Tko se sve uključio u akciju?
-Udruga uzgajivača svinja Međimurske županije , članovi udruge, žene udruge, a osim nas su tu i Matica umirovljenika Hrvatske, podružnica Nedelišće i Udruga žena Nedelišće, sve pod pokroviteljstvom Grada Čakovca.
Za vrijeme trajanja događaja mogla se razgledati i izložba pisanica, međimurski cekeri te probati i kupiti proizvode članova Udruge uzgajivača svinja Međimurja.
Posebno vedra atmosfera dočekala nas je u dječjem vrtiću Pčelice u Ivanovcu, područnom odjelu matičnog vrtića Cvrčak iz Čakovca u kojem djeluju četiri obrazovno-odgojne skupine. Posjetili smo stariju grupu koju čini 26 predškolaca u dobi od 6 i 7 godina, te ispitali čime se ovih dana bave i snalaze li se s izrazima međimurskog govora.
S aktivnostima ove iznimno kreativne grupe upoznala nas je odgajateljica Aleksandra Boršić, koja u svom pohvalno funkcionirajućem timu ima suradnike Nikolu Kraljića, također odgajatelja, te asistenticu Stilitu Leko. Vrijedan dio tradicije i kulture Međimurja starije Pčelice čuvaju pjevanjem dječjih međimurskih pjesama koje dočaravaju načine na koji djeca prihvaćaju zbilju, a uslijed čega su iste protkane opisivanjem starih običaja, stvaralaštva, dijalektalnim izrazima te popraćena veselom melodijom.
Takav je način čuvanja tradicije pogodan pedagoškom procesu te ga djeca posebno dobro prihvaćaju. Tome dodatno doprinosi trud i zalaganje odgajatelja Nikole, inače člana sastava TS Zrin, koji skupine nerijetko prati na bisernici, tamburici, braču ili klaviru. Zajedno pjevaju pjesme Prvo leto služim, Ftiček veli, Cin-can cvrgudan, Tu za repu, Vrapček se ženil, Srečali smo mravljo, Mujcek cifrasti, Lepi moj vrtić ograjen, Šečem, sečem drotičko.
Pitali smo Pčelice znaju li što znače riječi u pjesmama koje pjevaju te im postavili nekoliko zagonetaka i dodatnih pitanja, a oni su se snašli i više nego dobro! Pikuša, kalamper, vura, škedenj, mujcek, feringa, guj, ziti se, pri hiži, zajtrek, obed.. neke su od riječi kojima su Pčelice morale odgonetnuti značenje. Odgovori na većinu izraza nisu predstavljali problem, a izdvajamo one koji su nas najviše dojmili!
Mujcek cifrasti: “Mujcek cifrasti je nekaj jako mekano…”, “Ono kaj je na vrhu kape..” “Mekani i šareni maček..”, “To je maček koji je cifrasti” Škedenj: “Škedenj je velika škrinja..”, “Škedenj bi bio kao krov ili štala..”, “Unutra se drži slama, a mi u škednju imamo drva..” Ziti se: “Znaš kaj bio ja rekel, našli smo se..” Pikuša: “Mama prasica..”
Inače, najstarija skupina Pčelica najviše sati provedenih u vrtiću posvećuje programu “Idemo u školu” koji uključuje različite aktivnosti koje utječu na fizičku, intelektualnu, socio-emocionalnu i govorno-jezičnu zrelost, grafomotoričke vježbe, poznavanje prostornih i vremenskih odnosa, numeričko poimanje, imenovanje boja i prepoznavanje, pravilan izgovor riječi, bogaćenje rječnika, gramatičko i književno izražavanje, predčitalačke vještine – prvi i zadnji glas riječi, prepoznavanje slova, rad na koncentraciji, samostalnosti, kontroli emocija te suradnji s drugima. Od istraživačkih aktivnosti izdvajaju protočnost vode, zvuka, svjetlo i sjena, mirise, okuse, plovnost materijala, tvrdoću materijala i magnetizam.
Trenutno su odradili i aktivnosti vezane uz nadolazeći Uskrs, a njihove kretivne radove pogledajte u nastavku!
Proljeće nam je stiglo, a samim time povećava se i broj ljudi koji prolaze čakovečkim trgom. Različiti stilovi, maštovite modne kombinacije i nasmijana lica, to je ono što krasi naše dame. Iako su bile poprilično užurbane, naši objektivi kamere bili su još brži pa smo ih uspjeli fotografirati. Nadajmo se da nam neće zamjeriti.
Općina Donja Dubrava i ove će godine uskrsne blagdane dočekati prekrasno uređena. Za to su najviše zaslužne članice Odbora za uređenje mjesta, kao i općinsko čelništvo. Središnji park pun je ukrašenih jaja, zečića, cvijeća i drugih ukrasa, a sve u duhu Uskrsa.
Takva slika centra mesta posebno je oduševila mališane, koji sa svojim roditeljim cijeli dan dolaze u parkić igraju se i fotogorafiraju.
Za djecu iz Dječjeg vrtića Klinčec organizirana je i vesela nagradna igra traženja obojenih jaja skrivenih u parku. Posebno ih je razveselio veliki zeko, koji svijetli u noći
Ove tradicionalne ukrasi izradile su tete, djeca i roditelji u vrtiću Klinčec, a neki su ostali i od prošle godine.
“Zimsko” vrijeme je ustvari naše normalno vrijeme, ljetno je uvedeno 1983. godine. Ideja je bila bolje prilagoditi svijetli dio dana ljudskim aktivnostima.
E sad…
Ljeti imamo puno dnevnog svjetla (malo manje od 16 sati dnevno). Po normalnom/zimskom vremenu ljeti bi Sunce izlazilo već u 4h ujutro i zalazilo oko 19.50h. Pomicanjem kazaljki na ljetno vrijeme dobili smo izlazak Sunca u 5h i zalazak malo prije 21h. Malom broju ljudi je potrebna Sunčeva svjetlost već u 4 ujutro pa je iskoristivije i ljepše imati svjetlost tih sat vremena duže navečer nego tako rano ujutro.
Zimi imamo svjetlo malo duže od 8 sati dnevno. Sunce izlazi oko 7.30h, a zalazi oko 16.20h. Kad bi se zimi zadržalo ljetno vrijeme imali bismo izlazak Sunca tek oko pola devet ujutro. Opet imamo nešto što većini ljudi baš ne odgovara jer bi kasno svitalo.
Ljetno računanje vremena u 2021. godini počinje 28. ožujka u 2 sata tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo Republike Hrvatske (DZMRH)
EU je odlučila da će se praksa pomicanja kazaljki ukinuti, ali još nije točno definirano kada i koje vrijeme će ostati.
Napomena: gornje brojke za ljetne i zimske izlaske Sunca i trajanje dana vrijede za ljetni i zimski solsticij, tj. oko 20.12. i oko 20.6.
