Međunarodni praznik rada u Goričanu započeo je tradicionalnom prvomajskom budnicom. Nakon budnice održana je sveta misa povodom vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ i polaganjem vijenca kod spomenika Domovinskog rata. Svečanost je nastavljena procesijom i svetom misom kod kapelice svetog Florijana.
Program se nastavio na turističko rekreacijskom centru „Šuderica“, otvaranjem novoizgrađene pozornice i izložbomumjetnika Petra Sabola. Župnik Josip Drvoderić blagoslovio je sve nove objekte na Šuderici; dječje igralište, novoizgrađenu pozornicu i sve objekte u izgradnji.Svečanost otvaranja bine i izložbe Petra Sabola vodila je Monika Kos. Svečano otvaranje rezanjem vrpce obavili su najmlađi mještani Goričana u narodnim nošnjama, Rubi Sabol i Roko Ribarić, uz asistenciju načelnika općine Maria Moharića, njegove zamjenice Ines Bašnec te predsjednika Općinskog vijeća Stjepana Ribarića.
Načelnik Mario Moharić obratio se mještanima, čestitao prvi maj i svima zaželio ugodno druženje na Šuderici. Petar Sabolpredstavio je svoju prvu izložbu na otvorenom, prezentirao svoje tehnike fotografiranja te zahvalio općini Goričan na mogućnosti izlaganja svojih fotografija na Šuderici.
Sam program završio je glazbenim programom Puhačkog orkestra Goričan, svirkom benda i dolaskom bubnjarskog ansambla grupe „Paradidl“ koji su dodatno obogatili program na Šuderici.
Portal medjimurski.hr svake vam nedjelje donosi priču o jednom tjednu u životu naših poznatih i manje poznatih sugrađana. Iz prve ruke prenosimo njihov osvrt na sve ono što im je obilježilo tjedan u poslovnom i privatnom smislu. Naš ovotjedni gost je voditelj direktor tvrtke INGRA-DET, Zoran Andročec.
INGRA-DET je najstarije udruženje hrvatskih tvrtki koje izvode investicijske radove u inozemstvu, prvenstveno u Njemačkoj. Okuplja 40-ak hrvatskih tehničkih poduzeća s 2.500 zaposlenih majstora i inženjera specijalista u EU, uglavnom u SR Njemačkoj.
Ponedjeljak, 26.04.2021.
Ispod stola neiskorišteni brzi testovi za COVID-19 iz apoteke iza ugla. Nabavili smo ih, ali ih ne smijemo sami izvoditi u službene svrhe. Radi izvještavanja o rezultatu testa i straha od falsifikata mora se ići u medicinsku ordinaciju ili apoteku: bačen novac.
Düssedorf, Njemačka.
Dolazimo na posao kroz prazan grad, ljudi ostaju kući i rade u „home office“-u. Od prošle subote je na snazi tvrdi lockdown s policijskim satom po noći. Mi smo na početku, pred godinu, odlučili da je važno za mentalno zdravlje i učinkovito funkcioniranje ureda da radimo dalje fizički prisutni svatko u svojoj sobi i poštujući racionalnu higijenu radnog mjesta i izolirajući se od posjetitelja. Niti nam itko dolazi. Nismo išli na model dvije smjene i rotacije ljudi kroz jedan tjedan ureda i jedan tjedan rada od kuće. Vlasti snažno obeshrabruju fizički rad u uredima kombinacijom novih propisa, koje svaki dan učimo, i demonstracijom vidljive prisutnosti u vidu policije i „Ordnungsamt“-a na cesti i provjera primjene novih propisa, što se radi digitalno birokratizirano. Infekciju se pokušava ograničiti paragrafima i radnim vremenima i granicama. Moje kolege s više iskustva bi to riješile ekspeditivnije i na vojni način u najkraće vrijeme u smislu „bolje strašan kraj nego strašno bez kraja“. Testiramo se dvaput na tjedan da uopće smijemo zajedno raditi u uredu, brzim testom koji ne pokazuje išta meritorno. Za sada besplatno, kasnije će se sigurno prevaliti na nas kroz povećane doprinose.
Poziv s gradilišta, Tomislav L. Sve teže ljudima objašnjavamo šumu novih propisa. Atmosfera je napeta na gradilištima između straha od zaraze, koja se ponekad i dogodi, i sve većeg pritiska na našu efikasnost i cijenu. Oboljele i izolirane plaćamo sami, niti jedna država nam ne nadoknađuje ispad radne snage radi infekcije. Moramo si priznati da je ulazak u EU odvukao 30% naših najboljih kolega u njemačke tvrtke, što nam je smanjilo efikasnost, te da se proces odljeva radne snage nastavlja usprkos covid -19 i čvrstim granicama s kontrolom kretanja te da se i mi transformiramo sve više u ne-hrvatsko poduzeće, koje nije dobrodošlo konkurirati na njemačkom tržištu. Kolege zarade sjajan neto u plaći i imaju uvjete za profesionalno napredovanje, ali mi kao poslodavci ne možemo kompenzirati slabe usluge hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava te nedostatak tehnološke i financijske strategije za investicije. Ne možemo nadomjestiti neulaganje u znanost i tehnologiju i razvoj industrije.
Iritira nas nametnuta „pauza između dva izaslanja“ koju samo Hrvatska primjenjuje, i time gubimo poslove i kolege radnike, koji ne čekaju paragrafe da se sjete gdje je otišla radna snaga i zašto je većinom sve krivo u našoj gospodarskoj paradigmi. Kao tehničko-tehnološke firme i podizvođači velikih njemačkih producenata jasno nam je da sve više zaostajemo u industriji. Sami tu rastuće zaostajanje ne možemo nadoknaditi, to je ono gdje bi trebali imati strategiju, zajedništvo i državu, koncepti o kojima pišemo vladama RH cijelo desetljeće. Gdje smo trebali imati, a nismo, kazat će u analizi neuspješnih modela.
Poziv od Marijane V. S jednim od 200 trenutnih njemačkih investitora završiti ćemo na sudu. Klasična priča, izveli smo 90% radova i na kraju nam odbijaju platiti 30% naših faktura na temelju tobožnjih nedostataka te nam dodatno stavljaju u proturačun pretjeranu cijenu popravaka. Sve je češće projektna dokumentacija nepotpuna i sami se moramo snalaziti i ulaziti u rizik prepravka i popravka bez formalne procedure ugovaranja, jer bi inače šteta bila veća uslijed rokova i penala. I tu nastaje prijepor, kao i u prekomjernoj obrani od uočene ugroze. Ako lopova nokautiraš u pokušaju pljačke i osujetiš kazneno djelo, dobit ćeš kaznenu prijavu i platiti ozljedu. Ove godine očekujemo više sporova, ne-naplata ovjerenih situacija i stečajeva i sudovanja s našim investitorima. Pokušat ćemo se nagoditi izvansudski, raditi dalje, naplatiti se više u nekoj drugoj situaciji.
Utorak, 27.04.2021.
Za inteligentnog, obrazovanog i zdravog kolegu radnika!
BBC objavio podatke koliko su djeca uslijed nedostatka socijalizacijom, odsustva škole itd. izgubila u usporedbi s prijašnjim generacijama u kognitivnim sposobnostima, verbalizaciji, broju riječi u rječniku. Dodajmo još nepovoljni utjecaj interneta i smartphone-a na to, i da se isto događa starijima na drugom kraju krivulje, u pravcu demencije, moramo biti jako zabrinuti.
Ako nisu shvatili vlade, obrazovni sustav je pod napadom, usporedivo s napadom ekstremista. U našem radu sve počinje sa školom, gdje vidimo pad kvalitete „ulaznog materijala“. Ulagali smo u obrazovanje cijelih razreda i škola, u edukaciju djelatnika, ispalo je da ih školujemo za druge firme iz drugih zemalja. Tko će izračunati pravu bilancu članstva u EU, odlazak kolega u druge sustave i nestanak naše proizvodnje?
Čuo sam se upravo s profesorom Ivanom Đ. iz Frankfurta. Kaže da je njegov team radio na modelima za lijekove opisane gore, na inhibitorima dvaju enzima virusa, te da je to kombinacija lijekova koja za ovaj akutni virus daje zaštitu protiv razvitka bolesti. Usporedno s cijepljenjem, klinički lijek će pomoći suzbijanju bolesti. Po njemu, pandemija će jenjavati krajem godine očekivano, s tim da su još mogući prodori i zločeste mutacije, od onog trenutka kada bude više od 50% procijepljenosti, te ovisno o ponašanju nas samih. Neka relativna normalnost sljedeće godine. Pitao profesor za naše radnike i firme, pa mu je bilo drago da radimo dalje, s očekivanim problemima i oboljenjima. Najviše žali mladu generaciju, koja je odsječena od socijalizacije i utonula u nestrukturiranu potrošnju interneta i dopisivanje. Kaže da mu je sin student kao izgubljen nakon prve godine fakulteta, na kojoj nije upoznao niti jednog drugog studenticu/studenta. Da ne zna što je ljubav jer ne može ikoga sresti. Bit će posljedica za demografiju u tom smislu.
Važno nam je imati informacije direktno iz znanstvenih istraživanja da se znamo orijentirati i privatno i u poslu. Dogovaramo za susrete u RH te dalju potporu našem skupnom medicinskom projektu u Splitu, Laboratoriju za tumore. S jedne strane fantastična tema, da se bolesti mogu suzbiti i prevenirati, a s druge strane prođu sjenke otišlih poznatih koji su podlegli teškim bolestima i čiji nedostatak i danas bolno osjećamo.
Medicinski bilten ovaj tjedan: među kolegama direktorima dva oboljenja od covid-a, jedan nakon već preboljenog. Pokušavamo se sve više cijepiti, sve kolege u uredima i gradilišima, čini se da se kreće nabolje s dostupnošću vakcine. Dva tumora, jedna muška žlijezda. Muškarci i žene u naponu snage. Stres ima cijenu.
Srijeda, 28.04.2021.
Rijedak posjet u uredu: direktor Zlatko Sova i Ivana Čurila Kovačić, grupa sjevernohrvatskih firmi
Razveselio nas je posjet prijatelja Zlatka S. iz Ludbrega: Naši Međimurci i sjeverni Hrvati su najkreativnije i najfleksibilnije firme i omiljeni poslodavci na sjeveru RH. Puna torba novih ugovora i ideja, od bio-dizelskog postrojenja u Belgiji, geotermalne elektrane u Njemačkoj, nove tvornice papira u Urugvaju, remonta i proširenja pogona BP u Gelsenkirchenu, ugovora za kvalitetne firme ima više nego što ih možemo ispuniti. Podcrtavamo kritični nedostatak tehničke radne snage: bez da sasvim motiviramo kolege iz ne-EU susjednih zemalja, ne možemo srednjoročno ispuniti ugovoreno ni u Hrvatskoj niti izvan nje. Sljedeći službeni put je u Beograd, idemo u akviziciju!
Telefon s kolegom Vladom K. iz Frankfurta: teško je kolegama na gradilištima koji su parkirani mjesecima bez odlaska kući i bez izlazaka izvan kruga smještaja objasniti dodatni namet testiranja brzim testom, nakon što su testirani kvalitetnim PCR testom. Prava mala pobuna gdje nemamo racionalnih argumenata nego prisila prebačena u teret i na trošak poslodavca. Prenosim naše pozdrave legendarnom direktoru Hajsoku, koji hrabro vojuje još jednu od svojih životih bitaka.
Telefon s kolegom Srećkom O. iz Zagreba: još jedna naša članica počinje s radom u Austriji. Sjever Hrvatske ima potencijal za intenzivnu suradnju s austrijskim poduzećima i početkom pravih dugoročnih projekata s proizvodnjom u RH.
Četvrtak 29.04.2021.
Simpatično da se jedno ministarstvo upušta u povoljnu procjenu erotske atmosfere zatočenje u četiri zida. Ne znam da će to pomoći, više odmaže ukupna atmosfera ikakvim dobrim učincima na demografiju. Opća je tjeskoba i atmosfera je kao da će pasti bomba, u iščekivanju loših vijesti. Isto mislim na doktoriranje vijesti o rastu zaposlenosti od siječnja 2021. naovamo. Jednostavno ne odgovara istini. Sve dolazi na naplatu, kupovanje socijalnog mira nauštrb budućnosti, prevelika cijena i kriva struktura i etika rada, krivi profili školovanja i neuvažavanje profesora uz inflaciju obrazovnih instituicija, nedostatak djece koja su trebala financirati budućnost, nedostatak sustavnog investiranja u znanost i tehniku i poticajno praćenje svakog čovjeka ponaosob.
Sve veći broj ljudi je nezaposlen dugoročno, pao je broj privremeno zaposlenih i ustupljenih radnika. Hrvatska školuje visokokvalificirani kadar za burzu nezaposlenih, opet se vraćamo na to da treba društveno planirati i imati strategiju usaglašenu s tržištem. Koncept i troškovnik socijalne i nacionalne države utemeljene na stalnom demografskom rastu, zaduživanju i ekonomskoj ekspanziji projektirani u 19. stoljeću treba temeljito preraditi, naše unutarnje i vanjske odnose analizirati i pratiti susjede i trendove. Nije samo da kad se veliki tuku da mali moraju biti ispod stola, nego mali moraju biti i pametni i raditi. Voljeli bi vidjeti projekciju Hrvatska 2050-te, kako će se zvati naša forma tada, gdje će biti ti ponosni ljudi koji se nazivaju Hrvati.
Petak, 30.04.2021.
Financijski izvještaji za 2020., zadnji dan!
Hektika među kolegama, brundanje telefona i nervoza u završnici financijskih izvještaja za njemačku podružnicu 2020. za četrdesetipet firmi. Usporedba s 2019.: osim u gradnji luksuznih brodova i kod bosanskih i srpskih kolega koji nisu mogli izaći na gradilišta očuvali smo razinu prometa iz 2019. U nekim djelatnostima (automatizacija, robotizacija i remont i proširenje kemijskih i farmakoloških proizvodnih pogona) i viši i kvalitetniji rezultati. Dobit je skoro nula, uslijed COVID troškova, prebačenih na poslodavce, bez ikakve državne pomoći, jer je birokracija spriječava (ako se radnik razboli u inozemstvu, ne može putovati jer je u prisilnoj karanteni te ne može otvoriti kod kućnog liječnika u Hrvatskoj bolovanje). Dobro je da nije minus. Udarce financijske naravi ali i promjenu našeg profila u pravcu novih tehnologija i ugovora očekujemo u drugoj polovici 2021.
Kolege Marko Oreč iz ureda, Dražen Klikić iz Frankfurta, ja: samo od rada prašnjave cipele donose uspjeh, primijetite sportsko izdanje i natjecateljsku atmosferu.
Posjet Dražena K. iz Frankfurta: Koliko je važno imati u vlastitim redovima analitičare, inženjere, matematičare i šahiste i bitnije nego kupiti gotov proizvod, tipa F47 ili K99, kako se već zovu. Kako se reorijentirati kao tvrtka bez vlastitog kapitala i ususret sve većim izazovima, da ne budemo Nijemcima nominalna konkurencija, da u jednom prostoru između Hrvatske i inozemstva možemo funkcionirati, iz svih sustava uzeti ono što se može upotrijebiti.
Subota, 01.05.2021. „Praznik rada“
U Düsseldorfu nema velikih tradicionalnih „prvomajskih demonstracija“, osim što bogata sindikalna centrala malo dolje od nas uz ulicu organizira svake subote ritualne proteste, gdje ima više policajaca nego sindikalnih aktivista. I jedni i drugi treniraju za neke druge izazove.
Prazan centar grada pokazuje smjer kretanja naših budućih poslova i načina života. Gdje su prazni uredi, bit će novi domovi i nekakvi pogoni. Mi vidimo gdje god se okrenemo mogućnost poboljšanja stanovanja, rada i usluga. Gdje je bilo more automobila po ulicama, bit će brze električne jurilice u novom algoritmu javnog prometa. Uslužni sektor ostat će upućen u „home office“, radno pravo se fleksibilizira, radi se s manje kontakta, digitalnije, dulje, duže, dostupnije, drugačije, s velikim troškom prilagodbe zatečenih znanja. Rad za jednog poslodavca cijeli životni vijek već odavno nije većinski model. Vjerojatno će i državni aparati se maknuti od dosmrtne mantre „državnih službenika i namještenika“.
Do velike korekture odnosa u društvu još nije došlo, još nije vidljiva „nova stvarnost“ u praktičnim aspektima. Misliti treba futuristički i humanistički, da se poštedimo nepotrebnih troškova, ukinemo nepotrebno i birokratsko, ali i da razvijemo kreativne kapacitete, tu nas još jedino strojevi koje hranimo svojim dosadašnjim saznanjima ne mogu dostići.
Od ove velike pauze, cezure, patit će početnici i oni na kraju poslovnog puta jednako i u usporedivom nestjecanju. Napetost u pravcu veće redistribucije od koncentracije bogatih u pravcu države postoji u svim političkim programima. Novac puko položen u bankama nestaje u negativnoj kamati: treba raditi i investirati.
Naše tehničke firme imaju jednu improvizacijsku prednost nad ostalima, a to je empatijski roditeljski i kolegijalni odnos, u cilju veće efikasnosti i obogaćenja kolektiva. Svaki naš direktor zna pojedinačno kolegu zaposlenika i njegovu familiju i znamo da samo skupa možemo opstati.
Praznik rada ide uz pojam mira, a oba su temeljne ljudske vrijednosti i etičke kategorije: i mi dajemo obol očuvanju radnih mjesta i svjetskog mira.
Nedjelja, 02.05.2021.
Naš mali kolektiv i udruženje: naučili smo da je zajedno bolje! Veliki broj poduzeća će propasti i veliki će nastati, a ono što nam nedostaje je zajednička osnovica i poveznica u zajedničkom smislu, kojom bismo imali prednosti zajedništva i istodobno ograničiti rizike na one koji ih prouzročuju.
Pripreme za radni tjedan, dogovor sastanaka i termina za razne zadatke za sljedeći tjedan. Vjerojatno dolazim i do Zagreba.
Zahvaljujem Miljenku Ovčaru da me ponukao pisati dnevnik, prvi put nakon 30 godina: osvježavajuće iskustvo s efektom olakšanja kad je gotovo.
Izgradnja otvorenih bazena u Čakovcu iščekuje se duže od 20 godina, još od 1998. kada su srušeni oni u gradskom parku bez kojih su dotadašnja čakovečka ljeta bila nezamisliva. Varaždinski Hidroing je krajem ožujka započeo radove koji bi trebali završiti do početka listopada ove godine. Izgraditi će se glavni bazen, dječji bazen, dječje igralište, restoran, vanjske svlačionice i strojarnica. Čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač najavio je da će cijene ulaznica biti na nivou sadašnjih, uz daleko više sadržaja i usluga, a ulaznica će vrijediti i za otvorene i za zatvorene bazene. Ekipa portala medjimurski.hr uvjerila se kako napreduju radovi i sve zabilježila okom kamere.
Nakon što je u četvrtak predao svoju kandidaturu za novi mandat župana, Matija Posavec posebno je istakao jednu kandidatkinju sa svoje nezavisne liste za Županijsku skupštinu.
-Svaka lista za skupštinu može dobiti dopunskog vijećnika iz redova nacionalnih manjina. Izuzetno mi je drago i ponosan sam na to da je podršku našoj listi dala Marina Horvat iz Orehovice, uspješna studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Angažirana je i u Hrvatskoj vojsci. Osoba koja je u djetinjstvu imala izuzetno težak put, ali uspjela je jer je vjerovala u sebe, jer je htjela napredovati, htjela imati normalan život unatoč predrasudama. Ljudima poput Marine želim dati snažnu podršku da uspiju u životu i da budu primjer ne samo svojoj romskoj zajednici, nego i svima nama. Vjerujem da će i romska nacionalna manjina stati iza nje kako bi se mogla svojim idejama, mladošću i kreativnošću zalagati za bolji suživot koji nam je u Međimurju itekako važan, rekao je Posavec.
Buduća pravnicaMarina Horvat u kratkom je predstavljanju iznijela svoje poglede i viziju.
-Ja osobno baštinim više identiteta, jedan od njih je romski, jedan je međimurski. Zato je bitno reći da smo mi Romi isto tako Međimurci. Ja sam rođena ovdje, moji roditelji su rođeni ovdje, bake, djedovi, cijela moja obitelj.
Moj cilj je da se svima ponudi kvalitetno obrazovanje i zapošljavanje. To će omogućiti prosperitet cjelokupnog društva, ne samo romske zajednice, nego naše kompletne sredine. Moj fokus će biti na uključivanju Roma u međimursko društvo. Ja osobno dolazim iz romskog naselja Orehovica, imam i pozitivnih i negativnih iskustava. U Općini Orehovica smo, međutim, kvalitetnim aktivnostima i suradnjom došli do toga da smo postali jedno od boljih romskih naselja u cijeloj Hrvatskoj. To potvrđuje i činjenica da najviše romskih studenata dolazi upravo iz Orehovice. Uz mene to su, primjerice, Sandra Bogdan, Benjamin Ignac, Nikola Bogdan, Mateja Horvat i David Oršuš. Želim podupirati upravo takvu praksu, jer ćemo Romima najbolje pomoći ako prođu ne samo osnovnoškolsko, nego i srednje te visoko obrazovanje, zaposle se i na taj način budu uzor novim generacijama koje od tamo dolaze.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 245 uzoraka od čega je evidentiran 71 pozitivan nalaz na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 28,9% pozitivnih od broja testiranih. U protekla 24 sata oporavile su se 94 osobe. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 645.
Tijekom jučerašnjem dana brzim antigenskim testovima testirano je 185 osoba, od čega je SARS-CoV-2 virus dokazan kod 6 osoba.
Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 54 067uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 82 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata primljeno je 6 pacijenata, otpuštena su 4 pacijenta te su 4 pacijenta na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.
U tjednu koji je pred nama u Međimurskoj županiji će se cijepiti oko 5 000 osoba Pfizer cjepivom, na tri punkta, u dvorani MESAP-a u Nedelišću te u dvoranama osnovnih škola u Prelogu i Murskom Središću. Cijepljenje će se odvijati tijekom srijede, četvrtka i subote, a o vremenu i rasporedu cijepljenja građani će bit obaviješteni preko pozivnog centra Doma zdravlja.
U novom tjednu RTL-ove ‘Večere za 5 na selu’ večerat ćemo i družiti se s kandidatima na sjeveru Hrvatske, koji će pripremati međimurske i zagorske delicije.
Dama koja će braniti boje Međimurja zove se Marija Gračić. Po zanimanju je špeditersko-agencijska tehničarka, no trenutno ne radi u struci. Ta domaćica ima 30 godina, živi u mjestu Totovec u sastavu grada Čakovca, a na prvome mjestu joj je obitelj koja joj je najveća podrška u svemu. Za sebe kaže da je veliki optimist, voli putovanja, dobru zabavu, izazove i isprobavati nove stvari pa se zbog toga i prijavila u kulinarski show ‘Večera za 5 na selu’. Njezina je kuhinja raznolika zato što voli sve jesti, voli začine i eksperimentirati, omiljeno joj je jelo piletina i smatra da nema mana u kuhanju, ali i da je očekivano da svatko ponekad pogriješi.
Najbolji među kandidatima osvojit će vrijednu nagradu od 5000 kuna, a ostali sudionici natjecanja dobit će utješnu nagradu od 1000 kuna.
Hoće li se kandidati Varaždina i okolice odlučiti za tradicionalna jela ili im je draži moderni štih – pogledajte od ponedjeljka do petka od 20 sati na RTL-u!
Piceka posoliti, popapriti i začiniti crvenom paprikom i sjeckanim ružmarinom. Češnjak sitno nasjeckati, naribati limunovu koricu pa pomiješati sa maslacem. Maslac podijeliti na trećine. Dvije trećine rasporediti u prostor između kože i prsa piceka kako bi se maslac topio na prsa tokom pečenja da ostanu sočna. Limun izbosti vilicom i staviti u piceka da ga pari iznutra tokom pečenja. Ostatkom maslaca natrljati piceka. Korjenasto povrće narezati na grubo, staviti u protvan, dodati bijelo vino pa staviti piceka na vrh i u pećnicu na 180 stupnjeva celzijusa cca sat i pol vremena. Za domaće široke rezance pomiješati brašno i jaja pa umijesiti glatko elastično tijesto. Tijesto razvaljati tanko mlinčekom, pobrašniti pa zarolati i rezati rezance. Kad je picek pečen, ostaviti ga 15min da se odmara, a u umak od pečenja staviti rezance koji se kratko kuhaju u vreloj, slanoj vodi.
Zbog epidemioloških mjera nije se moglo slaviti na veliko. No, 80. rođendan legendarnog međimurskog pjevača jedinstvenog repertoara i komunikacije s publikom, Ivana Škvorca Ivača iz Pušćina, valjalo je obilježiti. Zato su ga prijatelji iz Udruge Sinovi Nedelišća, u petak, 30. travnja, pozvali na terasu pizzerije Šut u Nedelišću, uručili mu prigodne poklone i kratko se podružili. U sve to uključio se i Radio 1 na 105,6 MHz, čiji g je voditelj Dario Langus, u ime radijske ekipe na čelu s direktorom Enverom Muminovićem, Ivaču poželio svako dobro. No, tada je slijedilo izneneđenje. Dario je najavio, a zatim i emitirao pjesmu koju su prijatelji ekskluzivno namijenili Ivaču, a zove se “Pjevaj, pjevaj Ivač bači”. Autor je Ivica Jurgec, a pjesma je snimljena i miksana u tonskom studiju Ivice Mikulića u Belici.
“Prošao si sve bircuze, plaćali te i za suze, što si mog’o to si dao, malo sreće za se krao”, samo su neki stihovi pjesme, zbog kojih su zasuzile Ivačove oči, ali i prisutnih prijatelja glazbenika. Zatim mu je predan i posebno pripremljen CD s tom pjesmom.
A među Sinovima Nedelišća bili su Dean Mošmondor, Neno Gavez, Miljenko Vizinger, Željko Novak, Željko Horvat, Ivica Jurgec, Drago Novak, Drago Jurgec i Ivan Kriković, i svi su jednodušno, uz zdravicu, Ivaču poželjeli zdravlje i još puno lijepih pjesama.
Ime Roberta Katanca (43) iz Preloga iz godine u godinu postaje sve eksponiranije na kulturnoj, prosvjetnoj i sportskoj sceni. Sve je to sintetizirano u čovjeku koji žali da dan nema duplo više sati jer tek bi tada kao pedagog, trener, otac i suprug stigao bez strke i žurbe obaviti. Ovako je sve „stisnuo” u 24 sata. Po zanimanju je učitelj razredne nastave, napredovao je u zvanje učitelj – mentor. Radi u OŠ „Jože Horvata” Kotoriba gdje ima zadovoljstvo biti dijelom jednog iznimnog kolektiva. Već 4 godine radi i u OŠ „Nikola Zrinski” u Murakeresztura kao vanjski suradnik. Tamo poučava tamburaški orkestar te održava jezične vježbe u višim razrednim odjeljenjima. Do prije šest godina živio je u Goričanu i bio je aktivan sudionik u kulturnom, društvenom i sportskom životu mjesta.
Odlazak iz Goričana, nova sredina ?
– Supruga Đurđica i ja smo odlučili sagraditi kuću u Prelogu, gdje i sada živimo sa naše troje prekrasne dječice, Tonkom (11), Tadejom (7) i Kajom (4). Strastveni sam zaljubljenik u nogomet i svoje najbolje igračke godine proveo sam u svom voljenom klubu NK Trnavi iz Goričana. Cijeli sam svoj igrački vijek proveo u NK Trnavi, tek sam se jednu godinu odlučio okušati u višem rangu natjecanja zaigravši za NK Mladost iz Preloga. Ponosno sam nosio kapetansku traku punih 15 godina, sve dok nisam odlučio završiti sa seniorskim nogometom sa 35 godina. Ljubav prema nogometu i dalje je prisutna, zato sam i nastavio igrati u veteranima. Na tim veteranskim utakmicama dolazi do izražaja sve ono što mi je nogomet u životu dao. Brojna prijateljstva, zajedništvo, pripadnost, prekrasna druženja i lijepe uspomene, kaže sa dozom sijete.
Robert kao nogometni trener ?
-Trenerskim sam se poslom počeo baviti 2004. godine, dok sam još igrao seniorski nogomet. Vodio sam mlađe uzraste NK Trnave i sretan sam što su mnogi od njih sada seniorski prvotimci u klubu. U tom sam se razdoblju i prvi put susreo sa ženskim nogometom gdje sam u sezoni 2008./2009. godine vodio ŽNK Trnava iz Goričana. Uživao sam u radu s djecom i curama, zato sam se i odlučio na daljnje trenersko školovanje. Završio sam Nogometnu akademiju stekavši UEFA B licencu. Nakon toga, uslijedili su izazovi treniranja u muškom seniorskom nogometu, gdje sam kao trener bio u NK Trnavi iz Goričana, NK Draškovcu, NK Vidovčanu iz Donjeg Vidovca i u NK Naprijedu iz Cirkovljana. Moram priznati da sam se morao suočiti s brojnim problemima koji su i danas aktualni u županijskom nogometu. U upravljačkom djelu, gdje sudjeluje tek mali broj ljudi koji se žrtvuju i rade za klub, do igračkog djela gdje je kod igrača prisutan slabi odaziv na treninge, a u novije vrijeme i licitiranje igrača u druge klubove po principu tko da više novca. Badava ti sve nogometne licence ovoga svijeta, ako neke igrače vidiš od utakmice do utakmice. Nekako u to vrijeme, stigao je poziv voditelja Nogometne škole Međimurje – Čakovec, gospodina Hrvoja Goričanca. Predstavio mi je projekt i perspektivu razvoja ženskog nogometa u klubu. Brzo smo se dogovorili i od 2018. godine počeo sam u NŠ raditi kao trener kadetkinja i seniorki. U našem se klubu trenutno nalaze uistinu najbolje mlade nogometašice u našoj regiji. Pionirke i kadetkinje natječu se u 1. Hrvatskoj nogometnoj ligi ženske mladeži i zajedno sa svojim vrhunskim trenerima postižu odlične rezultate. Cure dolaze iz svih krajeva Međimurja, ali i Varaždina te Novog Marofa. Sve su to djevojke koje su nogomet stavile na visoko mjesto njihovih životnih prioriteta. One koje to nisu napravile, odustaju ili će odustati.
Oduševljen si odgovornošću nogometašicama ?
– Jesam, priznajem. Ono što me posebno oduševilo je njihov pristup treniranju i radna etika. Odlučne, požrtvovne, pristojne i uzorne kao igračice na terenu i izvan njega, ove mlade dame polako, ali sigurno, postale su zaštitni znak i ponos cijela naše Nogometne škole. Prošli tjedan, nakon pobjede nad ŽNK Dilj iz Vinkovaca, seniorke našeg kluba postale su prvakinje u 2. Ženskoj nogometnoj ligi skupina B, tri kola prije kraja prvenstva. U deset odigranih kola, ostvarile su isto toliko pobjeda uz nestvarnu gol razliku 83 postignuta i samo 6 primljenih pogodaka. Moram reći, to su „Međimurske lepe puce”. Listu najboljih strijelaca predvodi Barabara Pokrivač s 20 postignutih pogodaka, a tu su i Lucija Vizinger s 15 i Leona Požgaj s 14 postignutih golova.
Uz sve navedeno postoje još neke tajne uspjeha ?
-Igramo izrazito napadački nogomet, gdje do izražaja dolazi naša odlična fizička pripremljenost i tehničko – taktička uigranost. Ovaj rezultat je plod marljivog rada i treniranja cijele ekipe, jer nitko nam ništa nije poklonio niti smo mi tražili prečicom put do uspjeha. Održavali smo treninge ponekad po blatu, kiši i nevremenu, gdje su cure često mene nagovarale da održimo trening. Unutar ekipe vlada veliko zajedništvo, međusobno poštovanje i odlični međuljudski odnosi.
Što ekipu čeka sutra ?
– Ljubomorno čuvajući te vrijednosti, pripremamo se za najveći izazov koji se nalazi pred nama. Kvalifikacije za ulazak u 1. Hrvatsku žensku nogometnu ligu. Kvalifikacije će se odigrati odmah nakon završetka prvenstva, gdje ćemo se susresti sa prvoplasiranom ekipom iz 2. Hrvatske nogometne lige skupina A. Pobjednik iz tog susreta ostvaruje plasman u prvu ligu, dok poraženi igra dodatne kvalifikacije sa pretposljednjom ekipom iz prve lige. Priznajem da bi ovo bio i moj najveći uspjeh u trenerskoj karijeri. Vjerujem u svoju ekipu, u moje super djevojke, stoga se nadam da ćemo ulaskom u prvu ligu okruniti naš dosadašnji trud i rad.
Poruka za kraj ?
– Hvala za to pitanje jer trebam nešto posebno izdvojiti. Puno izbivam od kuće i svoje obitelji. U svemu tome imam potporu moje supruge bez koje to sve ne bih mogao.
