Zbog izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakon o lokalnim izborima Grad Mursko Središće trebao je pristupiti izmjenama Statuta Grada Mursko Središće i Poslovnika o radu Gradskog vijeća.
Glavne izmjene se odnose na smanjenje broj gradskih vijećnika s 15 na 13, ukidanje funkcije zamjenika gradonačelnika i uvođenje institucije privremenog zamjenika te na reguliranje promjene odnosa Gradonačelnika i Gradskog vijeća u odnosu na sadašnji Statut. Ujedno se mijenja i način konstituiranja Gradskog vijeća nakon izbora te se utvrđuje da Pročelnik Ureda nadležan za poslove Gradskog vijeća saziva konstituirajuću sjednicu, a do sada je to činio čelnik tijela Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji.
Prijedlog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća prihvaćen je jednoglasno s 13 glasova ZA.
Prije donošenja novog Statuta i Poslovnika održana je sjednica Komisije za statut, poslovnik i normativnu djelatnost koja je jednoglasno s tri glasa ZA usvojila Prijedlog novog Statuta i Poslovnika Gradskog vijeća.
Zaintrigiralo me s koliko upornosti, ali i originalne duhovitosti svoj Facebook profil vodi Davor Prevalšek iz Nedelišća. Ima puno prijatelja i pratitelja. Tko je zapravo on? Kad nije na fejsu piše pjesme, a neke od njih i na kajkavskom dijalektu. Zato sam ga zamolio za razgovor za medjimurski.hr u kojem je na sebi svojstven način iznio svoje mišljenje o Facebooku, ali i ljudima oko sebe. Rado se odazvao. Evo njegovih odgovora.
Tko je zapravo Davor Prevalšek privatno? Čime se bavite, odakle to prezime u Nedelišću? –Davor Prevalšek je čovjek koji je sa nepunih 38 godina ušao u legende sa pjesmom “Međimurska korona”. Za usporedbu, Mišo Kovač je u legende ušao puno kasnije s “Drugi joj raspliće kosu”. U Nedelišću, mom rodnom mjestu, slovim za najpoželjnijeg neženju i najseksipilnijeg muškarca, koji je ikad kročio ovim krajem. Ljude osvajam svojim čudnim, slovenskim prezimenom, a znamo da Hrvati jako vole Slovence. Naslijedio sam ga od dede koji je rođen u Sloveniji. Nisam oženjen i nemam dvoje djece.
Tko vas je uveo u svijet Facebooka i kada ste osjetili sve njegove “draži”? -U svijet Facebooka uveo me moj brat i kasnije požalio zbog toga. Sve njegove draži osjetio sam prvi put, kada mi se u inbox javila polugola djevojka. Kasnije sam osjetio i druge organe na svom tijelu.
Koliko vremena provodite na fejsu? Mislite li da je to korisno provedeno vrijeme? Možete li osim toga raditi i što drugo? -Na Facebooku provodim dosta vremena, uostalom kao i svi ostali. Čudno je dok vam kažu da stalno visite na Facebooku. To je isto kao dok dođe poznanik u birtiju i kaže vam, “pa kaj, pok si tu?”. On može biti itekako koristan, uostalom i internet općenito, ako ga, naravno, koristite u korisne svrhe. Ruku na srce, danas je teško bez njega jer je postao najjači medij na svijetu.
Imate puno prijatelja i “neprijatelja”? Što vas smeta kod njih? -Imam puno prijatelja i pratitelja. Neprijatelja nemam jer sam ih sve “poblokirao”. Imam neistomišljenike. Njih cijenim.
Da li često svojim objavama gubite prijatelje ili dobivate “neprijatelje”? Kako susjedi gledaju na tu vašu aktivnost? -Svojim vrlo pronicljivim i škakljivim objavama izazovem gnjev u ljudima, pa me mnogi izbrišu s liste prijatelja, ali me z druge strane puno njih, upravo zbog toga doda pa sam uvijek na pozitivnoj nuli. Mojim susjedima je drago što sam iskren čovjek i što ih uvijek mogu poslati u rodno mjesto, ako osjetim potrebu.
O čemu najčešće pišete u svojim objavama? -Moje objave sadrže puno sarkazma i satire, a bave se društvom i politikom u cjelini. Volim ta dva književna oblika, jer stvari najbolje prikažu takvima kakve one zaista jesu. Oni su vrlo moćno oružje za svijet i sistem u kojem živimo.
Volite li rasprave na fejsu? Volite li se svađati, čvrsto stajati iza svojih stavova ili popuštate? -Volim raspravljati i polemizirati. Volim konstruktivne i argumentirane rasprave. Nekad sam se volio svađati, ali s godinama shvatite da to nema smisla i pustite budale da se svađaju same sa sobom. Iza svojih stavova uvijek stojim čvrsto i ne popuštam. Nisam jedan od od mnogih u Hrvatskoj, koji danas jedno misle, sutra drugo govore, a preksutra treće pišu.
Jeste li sreli uživo neke od prijatelja s fejsa koji nisu iz Nedelišća, Međimurja? -Upoznao sam neke divne ljude sa Facebooka i u živo. Moram naglasiti da mi je žao što još neke nisam, a za neke mi je žao što sam ih uopće imao priliku upoznati. Ali sve to te izgradi kao osobu. I pozitivna i negativna prijateljstva. Imam dosta pratitelja i van Hrvatske, recimo iz Bosne, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Međimurja.
-Dobivate li često bračne ponude? Od žena – starijih ili mlađih? Muškaraca? -U zadnje vrijeme inbox mi je pun nemoralnih ponuda. Pa čak i od muškaraca. Jedan me pitao, što trenutno nosim na sebi. Rekoh mu da nosim gaće. Kad me pitao kakve, odgovorih mu, žute sa smeđim. Od tada mi se više ne javlja. Javljaju mi se oženjene i rastavljene žene, ali i udovice. Znate, mnoge žene se udave, a tek na Facebooku upoznaju muškarca svog života.
Mislite li da je dobro na fejsu objavljivati sve detalje života: od onoga što jedete, pijete, što radite…? Nije li to opasno? –U principu ne objavljujem baš sve detalje iz svog života. Ipak, na kraju ja nisam influencer. Volim objavljivati neka specifične međimurske specijalitete i starine koje su koristili naši djedovi i bake. Facebook nije opasan ako ga koristite na pravi način i ne prihvaća te sumnjive ljude na listu. Lažnih profila ima gomilu.
Je li vam fejs donio sreću u životu i kakvu? Ako nije – zašto? -Fejs mi nije donio sreću u životu, jedino sam je ja, koliko imam prilike čuti, donio drugima. Moje objave ih vesele i djeluju na njih kao nekakva vrsta psihoterapije. Zbog toga sam ponosan i sretan.
Nabrojite neke prijatelje s kojima volite diskutirati? -Ima zaista mnogo ljudi s kojima volim diskutirati, ne bi navodio nikoga ponaosob, ali bih napomenuo da su moji najvjerniji sugovornici – žene. One nekako puno smirenije pristupe materiji. Pa čak i inteligentnije, iako nije pravilo.
Kako bi se fejsovci morali ponašati u javnom prostoru? Volite li one anonimuse koji nemaju ni svoje lice, ni ime, ni prezime? Napadaju pod lažnim imenom? -Ne prihvaćam ljude s lažnim profilima i one bez profilne slike, bez imena i prezimena. To su nekakvi kompleksaši, a možda i nečiji špijuni i plaćenici. Preporučio bih i drugima da se paze takvih profila. Što se tiče ostalih, kod mene su uvijek dobrodošli, mogu naravno biti neistomišljenici, ali ne i egotriperi. Takve prezirem.
Često imate izuzetno duhovite objave. Odaberite jednu ili dvije za kraj ovog razgovora. -Što se tiče moje (ne)duhovitosti, na nju svatko drugačije gleda. Ne možeš svima biti duhovit i zanimljiv. S tim se treba pomiriti. Ako baš želite mislim da bi utakmicu između Dinama i Tottenhama trebalo odgoditi, dok se Zoran Mamić ne vrati iz zatvora. Eto, pozdravljam sve ljude dobre volje, znači one koji su pijani ili drogirani.
Na 25. sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće koja je održana u četvrtak 11. ožujka u Centru za kulturu „Rudar“ vijećnik Ivan Goričanec uputio je gradonačelniku jedno pitanje i prijedlog:
Puno govornika je kroz ovih četiri godine govorilo o smeću, gdje god se moglo vidjeti ili zateći. Gdje god je ravna cesta i šumarak blizu, to je lokacija gdje se odlaže smeće i to ne odlažu neki drugi, nego mi, ali za to imamo službe. Lako je vidjeti da svaka cesta koja vodi u Središće ili iz Središća s lijeve i desne strane kolnika 10 metara koliko dopušta hitac ruke iz auta, je zasuto staklom, plastikom i metalima. Znam da naše komunalne službe to uredno čiste, ali do pred tjedan dana moglo se izbrojati od Josipa Broza Tita do groblja preko 150 bočica limenki ili plastike. Prema Selnici i Štrukovcu tri puta više. To ili češće čistiti ili uvesti neku mjeru kojom se upozorava, nagrađuje ili restrikcije. Može li ste tome stati na kraj? Gradonačelnik Dražen Srpak odgovorio je: „ Od Tekstilne ulice do groblja pokupili smo 192 bočice. Pozivam osobu koja je to odbacila da se javi kako bi se ga adekvatno „nagradilo“. Nakon par dana opet na istom mjestu nove bočice. Cijelo vrijeme se čisti, održavaju površine, ali okoliš se i dalje zagađuje. Kultura ljudi. Pozivamo ponovo ako bilo tko ima nekakva saznanja o odbacivanju smeća i osobama koje to rade da prijave komunalnom redaru, naravno da će prijavitelj ostati anoniman“.
Prijedlog vijećnika: Znam da je škola u vlasništvu županije, predlažem, ukoliko bude novaca, da se ispred školske zgrade postavi skulptura, jer skulpture potiču maštovitost, daju poleta djeci, mladima. Skulpture su moćna stvar. Također, predlažem da se na ulazu u industrijsku zonu postavi jedna prikladna skulptura koja govori da su tu ljudi od duha, ljudi stvaralaštva. „U gradu su postavljene 3 skulpture: plivačica, murski cvijet i erotska forma. Razmislit ćemo o vašem prijedlogu, kad bude slobodnih novaca. Budemo vas zatražili i za savjet. Kod industrijske zone sagrađena je kapelica sv. Josipa Radnika.„
Osnovna škola Belica jučer je bila domaćin Županijske smotre literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva LIDRANO 2021. Ovogodišnja je smotra, zbog epidemioloških mjera, održana online, uz sudjelovanje 46 učenika i 34 mentora iz 23 međimurske osnovne škole koji svoje nastupe i radove predstavljaju virtualno. Učenici su se predstavili u pet područja: Dramsko – scenskom izrazu , Literarnim radovima, Školskim listovima, Radijskim emisijama te Samostalnim novinarskim radovima
Sve sudionike smotre pozdravili su ravnatelj Osnovne škole Belica Antun Žulić, predsjednica za organizaciju Županijske smotre Bojana Grgić i međimurski župan Matija Posavec koji je naglasio da je ponosan na veliku kreativnost međimurskih učenika i trud njihovih mentora.
“Doći do županijske razine u bilo kojem natjecanju vrlo je veliko postignuće i san svakog učenika koji je uložio trud da nešto nauči. Svi vi koji ste danas prisutni na ovoj smotri iskazali ste maštovitost, kreativnost i trud, od svojih mentora dobili ste pregršt savjeta koji će vam danas, ali i ubuduće pomoći u poticanju vlastite kreativnosti i talenta, poručio je župan Posavec.
Članovi Povjerenstva za dramsko-scensko stvaralaštvo Dejan Buvač, Roberta Barat, Matko Buvač te državni izbornik Ivan Đuričić pohvalili su entuzijazam učitelja u radu s učenicima te veliki broj prijava bez obzira na kraći vremenski rok za pripremu i poznatu epidemiološku situaciju. Istaknut je dobar izbor tekstova koji se svojom temom uklapaju u doživljajno-spoznajni i emocionalni svijet učenika
Jednoglasnom odlukom povjerenstva za državnu smotru su predloženi Leonardo Reich, OŠ Petar Zrinski Šenkovec i Eni Vibović, OŠ Belica.
Povjerenstvo za literarno stvaralaštvo u sastavu Davor Žerjav, Kristina Štebih i Martina Horvat Kolar iznijelo je vrlo pozitivan opći sud o radovima. Njihov je zaključak da su radovi generalno vrlo dobro mentorirani i da su učenici autori radova bili visoko motivirani za literarno stvaralaštvo.
Za državnu smotru su predloženi Vilim Pintarić, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, Vjera Hrlec, OŠ Štrigova, Julia Lisjak, OŠ Domašinec, Niko Fundak, OŠ Jože Horvata Kotoriba i Dora Barbić, OŠ Nedelišće.
Komisija za novinarsko stvaralaštvo koju su činili Vedrana Močnik, Anita Škvorc Branda i David Vugrinec u kategoriji samostalni novinarski rad za državnu smotru su predložili Luciju Skender, 1.OŠ Čakovec i Domagoja Posavija, OŠ Podturen.
Sva tri školska lista pristigla na županijsku smotru predložena su i za državnu, a to su: Klopotec, OŠ Strahoninec, Draško, OŠ Draškovec i Prvi koraci, OŠ Petar Zrinski Šenkovec. Isti je slučaj bio i s radijskim emsijama pristiglim iz OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, OŠ Ivanovec i OŠ Strahoninec.
Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA u okviru Programa INTERREG V-B Adriatic-Ionian ADRION 2014-2020 sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kao projektni partner sudjeluje u provedbi projekta CIRCLE – Circular Innovation and Resilient City Labs in the Adrion Region zajedno s 13 partnera iz javnog i civilnog sektora koji dolaze iz osam zemalja jadransko-jonskog područja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Grčka, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Albanija). Projekt je započeo 1. 2. 2020. i traje do 31. 7. 2022., odnosno 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.862.020,00 eura.
Cilj projekta je poboljšati transnacionalne kapacitete država jadransko-jonskog područja koje su partneri u projektu sa svrhom smanjenja okolišne ranjivosti i očuvanje ekosustava na jadransko-jonskom području, sustavnim prelaskom s dosadašnjeg linearnog gospodarstva na cirkularnu/kružnu ekonomiju (CE) kao temelj svakog efikasnog modela sakupljanja i recikliranja otpada. Pod pojmom CIRKULARNA (KRUŽNA) ekonomija podrazumijeva se široki spektar aktivnosti usmjerenih modelu koji osigurava održivo gospodarenje resursa, produženje životnog vijeka proizvoda s ciljem smanjenja otpada te povećanu uporabu obnovljivih izvora energije. Kružna ekonomija je poslovni koncept u kojem se tokovi resursa i energije održavaju u modelu zatvorene petlje, gdje se nastoji da proizvodi što duže cirkuliraju u kružnom ciklusu.
Aktivnosti koje Javna ustanova REDEA, kao projektni partner, provodi u sklopu projekta CIRCLE odnose se na uspostavu projektnog interaktivnog modela kružne ekonomije CIRCLab i osiguranje uvjeta za dionike koji se bave gospodarenjem otpada za postepenu tranziciju s linearnog na kružno gospodarenje otpadom, što će doprinijeti unapređenju postojeće situacije gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji.
Svrha djelovanja projektnih partnera je širenje znanja i dobrih praksi kroz suradnju različitih dionika (jedinice lokalne i regionalne samouprave, tvrtke za gospodarenje otpadom, interesne skupine uključujući neprofitne organizacije kao npr. organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za pomoć gospodarstvu te obrazovne institucije).
U sklopu projekta će se razviti Inovacijski centri kružne ekonomije, tzv. CIRCLab-ovi koji će pokrivati četiri područja:
Simbioza industrije (otpad iz jedne industrije postaje sirovina za drugu industriju)
Organski otpad (kompost, bio-gorivo)
Elektronički otpad – WEEE (sadrži mnogo plemenitih metala)
Građevinski otpad (CDW)
Projektom CIRCLE Javna ustanova REDEA formirati ćeInovacijski centar za kružnu ekonomiju – CIRCLab (za elektronički otpad (WEEE)) kao neformalnu interaktivnu platformu sudionika iz privatnog, javnog, civilnog i obrazovnog sektora. WEEE će biti ključno mjesto za razvoj ideja, prijenos znanja, iskustva i vještina, kako bi se omogućili uvjeti za prelazak na kružno gospodarenje otpadom na području Međimurske županije.
Novo uspostavljeni CIRCLab predstavljat će:
interaktivnu neformalnu platformu gdje će se provoditi „soft“ aktivnosti (bez infrastrukture) interakcijom dionika javnog i privatnog sektora (privatne tvrtke, javne ustanove, javne agencije, fakulteti, korisnici, široka javnost, jedinice lokalne i regionalne samouprave, zainteresirane grupe građana i dr.) sa svrhom zajedničkog razvijanja ideja, prototipiranja, ocjenjivanja i testiranja novih tehnologija, usluga, proizvoda i sustava u svakodnevnom životu;
mjesto koje će okupljati multidisciplinarne i uključive dionike.
JU REDEA će promotivnim projektnim aktivnostima, analizom o gospodarenju otpadom, organizacijom brojnih stručnih radionica, formiranjem CIRCLab-ova u narednih godinu i pol dana projektom doprinijeti osviještenju o potrebi ulaganja u kružno gospodarstvo što je nužno za poboljšanje kvalitete života i stvaranja „zelene Europe“.
Agencija za odgoj i obrazovanje u srijedu, 16. ožujka objavila je službene rezultate županijskog natjecanja iz informatike, zajedno s popisom kandidata koji su pozvani na državnu razinu natjecanja. Među učenicima koji će imati priliku sudjelovati na državnom natjecanju nalazi se čak 12 polaznika programa koje provode udruge Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK). Izuzetan je to uspjeh udruga, njihovih članova, mentora Dejana Drabića, Viktora Lazara i Marina Drabića, ali i svih aktera koji ulažu u edukaciju i podupiru projekte u čijem je fokusu razvoj IT znanja i vještina djece i mladih. U iste se ubraja i projekt Centra izvrsnosti informatike Međimurske županije, koji se u suradnji s Tehnološko-inovacijskim centrom Međimurje odvija pod pokroviteljstvom Međimurske županije. Uspjeh je još veći kad se u obzir uzme činjenica da je pozivnicu za državno natjecanje dobila tek nekolicina natjecatelja, odnosno desetak najboljih u svakoj dobnoj skupini pojedine kategorije.
PRIMJENA ALGORITAMA
Udruge MIS i MIK na državnom natjecanju iz informatike u najprestižnijoj kategoriji – primjena algoritama predstavljat će deset kandidata, od čega njih osmero s područja Međimurske te dvoje s područja Varaždinske županije.
5. razred:
Leo Lipić (Osnovna škola Draškovec) -100% riješenosti
Ivano Lukačević (II. osnovna škola Čakovec) – 100% riješenosti
Marin Rođak (VI. osnovna škola Varaždin)
Oliver Vitez (VI. osnovna škola Varaždin)
6. razred:
Saša Ovčarić (I. osnovna škola Čakovec)
Leo Dolenec (Osnovna škola Draškovec)
Ozana Margotić (VI. osnovna škola Varaždin)
Michelle Mesarić (III. osnovna škola Čakovec)
8. razred:
Antun Kralj (VI. osnovna škola Varaždin)
Marko Hrenić (Osnovna škola Novi Marof)
LOGO
Od učenika koji su se natjecali u kategoriji logo, plasman na državnu razinu ostvarili su sljedeći članovi MIS-a i MIK-a:
5. razred:
Teo Faić (Osnovna škola Petar Zrinski Šenkovec)
6. razred:
Ozana Margotić (VI. osnovna škola Varaždin)
Državno natjecanje iz informatike održat će se od 12. do 14. travnja u matičnim školama učenika plasiranih na natjecanje.
SLIKA1. Osnovnoškolci, članovi udruga MIS i MIK, koji su sudjelovali na županijskom natjecanju iz informatike u Međimurskoj županiji i plasirali se na državno natjecanje u društvu mentora Dejana Drabića
SLIKA2. Srednjoškolci, članovi udruga MIS i MIK, koji su sudjelovali na županijskom natjecanju iz informatike i njihov mentor Miljenko Blažeka
U krugu obitelji, danas, u srijedu na gradskom groblju u Mihovljanu pokopan je mr. sc. Zvonko Golub (87), jedan od najstarijih međimurskih antifašista. Rođen je u Petrinji 1934. godine. Od 1952. godine radio je kao nastavnik i ravnatelj (tada direktor) u osnovnim školama u Donjem Mihaljevcu, Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu i Kotoribi, kao i u Školi učenika u privredi u Donjoj Dubravi.
-Mislim da je moja najveća zasluga ideja otvaranja predškolskih ustanova uz škole u međimurskim selima. Do šezdesetih godina prošlog stoljeća vrtići su postojali samo u Čakovcu i Prelogu. U svom radu primijetio sam da su učenici koji su prethodno pohađali predškolsku ustanovu u velikoj prednosti pred onima koji nisu. U Donjoj Dubravi tako smo otvorili dvije obrazovne grupe sa šezdesetak djece, što je fenomenalno funkcioniralo. Od 1967. do 1971. godine sam bio na poziciji direktora tog vrtića. Radni vijek započeo sam u Donjem Mihaljevcu, gdje sam dvije godine radio kao nastavnik. Sa samo 20 godina imenovan sam direktorom škole u Donjem Vidovcu. Na toj sam poziciji bio godinu dana, a potom sam otišao u Školu rezervnih oficira u Sarajevu, gdje sam dobio čin potporučnika. Kad sam se vratio, čekala me pozicija direktora Osnovne škole u Donjem Vidovcu, s kojom se u međuvremenu donjodubravska škola spojila. Bila je to velika ustanova sa 600 učenika – kazao je Golub 2017. godine povodom primanja najvišeg županijskog priznanja Nagrade Zrinski.
U dobi od 31 godine, 1965. je na izborima za Sabor Socijalističke Republike Hrvatske postao zastupnik Prosvjetno-kulturnog vijeća. Vrijedi spomenuti da je u to vrijeme većina saborskih zastupnika volontirala. Za vrijeme njegova mandata, postavilo se pitanje ukidanja nekih pedagoških akademija. Gospodin Golub bio je aktivan u udruzi antifašista i SDP-u.
Na gradilištu budućih otvorenih bazena na čakovečkom gradskom kupalištu održana je konferencija za novinare, na kojoj su o početku radova govorili gradonačelnik Čakovca, Stjepan Kovač, te direktor gradskog poduzeća Ekom, Miodrag Novosel.
– Izuzetno sam sretan što je konačno krenula dugo pripremana, obećavana i iščekivana izgradnja otvorenih bazena u Čakovcu, neposredno uz postojeće zatvorene bazene. Čakovec od 1998. godine nema otvorene bazene, jer su tada srušeni stari u čakovečkom parku. Dvije godine kasnije izgrađeni su ovi zatvoreni i od onda zapravo traju razgovori o otvorenim bazenima. Sve potrebne procedure su obavljene, izabran je izvođač radova “Hidroing”, a posao mora biti gotovo u 200 kalendarskih dana. Izgradit će se glavni bazen, dječji bazen, dječje igralište, restoran, vanjske svlačionice i strojarnica. Ukupno ćemo dobiti 1.819 četvornih metara nove vodene površine. Sve to stajat će oko 27 milijuna kuna. Riječ je o rekreacijskim bazenima za sve uzraste koji će se moći koristiti i za treninge plivača, a cijene ulaznica, kako predviđamo, bit će na nivou sadašnjih, ali ćemo ponuditi daleko veću usluga. Dakle, jedna ulaznica za bazene i na otvorenom i zatvorenom dijelu – naglasio je Kovač.
Novosel je dodao da će ovom izgradnjom građani dobiti mjesto za kupnje, a grad Čakovec povećati svoju rekreacijsku, sportsku i turističku ponudu. Dnevno se sada prodaje od 380 do 400 ulaznica, a izgradnjom otvorenih bazena s grijanom vodom, predviđamo da će ta brojka porasti na oko tisuću, kazao je Novosel.
