Početak novog tjedna će ipak biti povoljniji. Izmjena oblaka i sunčanih razdoblja, a poslijepodne je moguć i kraći nalet kiše. Ne svugdje i ne dugotrajno nego samo u prolazu. Puhat će umjeren i pojačan vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna desetak Celzijevih stupnjeva.
Sutra promjenjivo, vjetrovito i prohladno. Tijekom dana su moguća kraća sunčana razdoblja, ali mjestimice i kratkotrajna kiša ili čak malo susnježice. Puhat će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva.
Budući da bi, po sutrašnjem završetku probnog popisa stanovništva, onaj opći trebao uslijediti u rujnu željeli smo istražiti kakve se promjene očekuju unutar romske zajednice u Međimurju. Naime, prije 10 godina 5.107 osoba izjasnilo se da su romske nacionalnosti. Tada je to bilo 4,49 posto ukupnog stanovništva u našem kraju. Već se u to vrijeme procjenjivalo da je broj Roma u Međimurju znatno veći, ali se dio njih, iz raznih razloga, izjašnjavalo kao Hrvati. S obzirom da su se okolnosti promijenile očekuje se da će ovogodišnjim popisom broj Roma biti znatno bliži onom realnom. Tako razmišlja i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji i jedini romski županijski vijećnik Matjaš Dido Oršuš s kojim smo razgovarali i dokle sežu političke ambicije Roma.
Prema popisu stanovništva iz 2011.godine Roma je u Međimurju bilo oko 5.100. S obzirom da se novi popis stanovništva provodi ove godine očekujete li da će ih biti više i zašto te koja je Vaša procjena stvarnog broja Roma u Međimurskoj županiji?
-Unatrag 10 godina intenzivnije smo radili s romskom zajednicom, ne samo na području Međimurske županije, već i na području cijele Hrvatske na pitanjima osvješćivanja nacionalnog identiteta, kao i prednostima koje slobodno deklariranje pridonosi. Stoga poduzimamo sve moguće aktivnosti unutar romskih naselja te ćemo i u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj organizirati razne edukativne radionice i dijeliti promotivne materijale kako bismo dodatno probudili svijest pripadnika romske zajednice da bez straha izjasne svoju nacionalnu pripadnost. Na predstojećem popisu stanovništva očekujemo veće uključivanje i samih pripadnika romske nacionalne manjine na poslovima popisivanja stanovništva. Popis stanovništva nam je jako važan za ciljeve u ostvarivanja političkih prava. Želja nam je da ostvarimo realan broj deklariranih Roma, jer vjerujemo da u ukupnom udjelu većinskog stanovništva činimo i više od 15 posto, tako da sa sigurnošću možemo reći da smo i nadalje županija koja broji najveći broj Roma. Po slobodnoj procjeni računamo da je to i više od 15.000 Roma. Važno je istaknuti da Romi u Međimurskoj županiji žive u 10 većih i 2 manja romska naselja, ali i da su se mnogi pripadnici romskih zajednica integrirali i socijalizirali u ukupno 42 međimurska sela. Budući da se radi o više od 400 obitelji nadam se da se na popisu stanovništva kod njih neće pojaviti fenomen asimilacije, očekuje Oršuš.
Hoćete li na predstojećim lokalnim izborima ponovno biti na listi za Županijsku skupštinu i smatrate li da će se romski predstavnici kandidirati za zamjenike načelnika iz redova romske nacionalne manjine u svim općinama gdje Romi, sukladno udjelu u broju stanovnika, imaju to pravo?
-Na predstojećim lokalnim izborima ponovno ću se kandidirati za Županijsku skupštinu, jer imam jako veliku podršku iz redova romske zajednice te i dalje imam velike političke ambicije djelovati preko Županijske skupštine, jer je problema u romskoj zajednici jako puno i moji Romi me trebaju.
Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” imati će svoje kandidate za članove Općinskih vijeća kao i kandidate za zamjenike načelnika općina u Pribislavcu i Orehovici. Nećemo imati jedino na području gradova jer još uvijek nemamo zadovoljavajući postotak udjela u ukupnom stanovništvu, najavljuje Oršuš.
Očekujete li u budućnosti kandidaturu Roma za najistaknutije političke dužnosti u Međimurju: župana, gradonačelnike, načelnike općina?
-Pričekat ćemo rezultate popisa stanovništva, a onda vjerujem da već na slijedećim lokalnim izborima možemo računati na biranje zamjenika župana iz redova romske nacionalne manjine. Ukoliko se ostvari realna brojka deklariranih Roma u Međimurskoj županiji u bliskoj budućnosti očekujemo veću političku participaciju i u ostalim općinama i gradovima na čijim područjima žive romske zajednice i ne isključujemo mogućnost da tada izborimo i najistaknutije političke dužnosti kao što su zamjenik gradonačelnika ili načelnik općine. U svakom slučaju romska zajednica napreduje na svim poljima i to u pozitivnom smislu, ali nažalost mediji romsku zajednicu prate samo kroz crnu kroniku. Drago mi što mogu reći i to da romska zajednica više nije na prodaju te da više nitko i ni jedna politička opcija neće manipulirati pred izborima. Naši Romi znaju za koga glasati, a glasati će za svojeg Roma, poručuje Oršuš.
Oršuš je u Županijsku skupštinu prije 4 godine ušao s koalicijske liste predvođene SDP-om. Predsjednika županijske organizacije stranke Mladena Novaka pitali smo hoće li i na predstojećim izborima biti tako?
-Mi smatramo da svi građani, svi stanovnici Međimurja imaju pravo na svoje predstavnike, pa tako i Romi. Mislim da nam je svima zajednički interes da život i suživot u Međimurju između nacionalnih manjina i većinskog stanovništva bude dobar i da jedni drugima ne narušavamo normalni život, najavljuje ponovno uvrštavanje romskog kandidata na listu Novak.
Očekujete li da će se sada više osoba izjasniti kao Romi i kakva je Vaša procjena njihovog stvarnog broja u Međimurju?
-Promjenom zakona koji su omogućili pripadnicima romske nacionalne manjine korištenje određenih pogodnosti ukoliko se izjasne kao Romi može se očekivati da će to ovog puta učiniti u mnogo većem broju. Prema podacima kojima mi raspolažemo pretpostavlja se da u Međimurju živi oko 12.000 Roma, smatra Novak.
Kako gleda na kandidaturu romskih predstavnika za zamjenike načelnika u općinama gdje na to imaju pravo?
-Ne vidim nikakav problem u tome, to je, uostalom, propisano zakonom. Smatram, međutim, da je potrebno detaljnije definirati što se od tog zamjenika očekuje. Što su njegova prava, što su njegove obaveze i što treba napraviti. Ako se sve to svede samo na to da imamo još jednu dodatnu funkciju od toga nema velike koristi. Tako da bi osnovna zadaća osobe na toj dužnosti trebalo biti da se na najbolji mogući način rješavaju problemi koji se pojavljuju u suživotu, a ne da takve nesuglasice dodatno potenciraju ili da se traže dodatne beneficije na koje nitko drugi nema pravo.
Hoćemo li u nekoj perspektivi u Međimurju dočekati kandidaturu Roma za župana ili gradonačelnika?
-U perspektivi je sve moguće. Zasada, koliko poznajem politički prostor u Međimurju takvih najava nema, ali nikad ne reci nikad, kaže Novak.
Predsjednik međimurske organizacije Domovinskog pokreta i jedan od organizatora prosvjeda „Želim normalan život“ Tin Hrgović također očekuje povećanje broja osoba koje se izjašnjavaju kao Romi.
-Za očekivati je da će broj Roma na ovom popisu biti veći. U to sam posve siguran, jer se to vidi i iz kretanja stanovništva unutra romske populacije. Prošle godine ste u Međimurju imali 292 novorođenčeta romske nacionalnosti od 1163 novorođene djece. Znači da je svako četvrto novorođeno dijete romske nacionalnosti. Što se tiče stvarnog broja Roma u Međimurju, on je duplo veći od onog prema popisu stanovništva, a o tome govore i policijski podaci. Razlog tome je što se mnogi Romi na popisu stanovništva ne deklariraju kao Romi već kao Hrvati. To je osobno pravo svakog pojedinca i ja to poštujem, iznosi svoj stav Hrgović.
Vidi li on mogućnost kandidiranja Roma za vodeće funkcije na lokalnoj razini?
-Teško je prognozirati takve stvari. Kako se iz godine u godinu povećava udio Roma u stanovništvu Međimurja, matematičke šanse za tako nešto postaju sve veće. I sada Romi u nekim općinama čine veliki dio stanovništva, pa bi prije kroz koju godinu mogli dobiti prvog Roma načelnika. Smatram da za mjesto župana nije kvalifikacija nečiji spol ili nacionalnost, nego bi to trebale biti određene kompetencije, a vjerujem da isto razmišlja velika većina ljudi. Drago mi je da mi u Domovinskom pokretu imamo i članova Roma. Ljudi se ne dijele na Rome i Hrvate, nego na poštene i radišne ljude i one koji to nisu, poručuje Hrgović.
– Ako imaš problem, netko te zlostavlja ili želiš nauditi sam sebi, ako ti se čini da te ne shvaćaju i da si sama, javi nam se, pružit ćemo ti potporu, informaciju i besplatni savjet. Šutnja neće riješiti problem. Ti i mi zajedno to možemo. Nazovi na broj 099/2121-222. Diskrecija zajamčena, obrati nam se s povjerenjem – poručuju.
Javi im se:
– Ako imaš suicidalne ideje ili namjere, ili ako znaš nekog tko ima suicidalne namjere,
– Ako osjećaš da ti je potrebna psihološka pomoć
– Ako ozljeđuješ sam sebe ili si želiš nauditi
– Ako si izložen/a bilo kojem obliku nasilja ili zlostavljanja
Oni će:
– Doći k tebi i razgovarati s tobom ako si u problemu
– Dočekati te u savjetovalištu utorkom i četvrtkom od 17 do 19 sati te ti pružiti sve potrebne savjete i informacije
– Uputiti te na institucije gdje možeš dobiti adekvatnu pomoć (Obiteljski centar, grupa za potporu), obavijestiti nadležne službe
– Diskrecija zajamčena, obrati im se s povjerenjem!
Njihov tim:
– Nebojša Buđanovac je ravnatelj Društva Crvenog križa Varaždinske županije u sklopu kojeg vodi Tim za krizna stanja. Socijalni pedagog i psihoterapeut koji je završio edukacije Međunarodnoga Crvenoga križa za krizne intervencije.
– Predrag Makaj
Gdje možete dobiti besplatno psihološko savjetovanje:
– na broj telefona 099/2121-222
– u savjetovalištu u prostoru Društva Crvenog križa Varaždinske županije, Pavlinska 8, Varaždin – uz prethodnu najavu na broj telefona 099/2121-222.
Niste s područja Varaždinske županije?
Ako niste s područja Varaždinske županije na raposlaganju su Vam institucije i telefonske linije za podršku. Evo kome se možete obratiti:
– Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Rebro, Zagreb, 01/2421-603, 01/2388-888 (kućni 466) Hrabri telefon, 0800 0800
– Telefon za psihološku pomoć, Psihološki centar TESA, radnim danom 10-22h, 01/4828-888 Plavi telefon za djecu u krizi, 0800 421888
– Centar protiv seksualnog nasilja nad ženama, ponedjeljkom i četvrtkom 14-17h, 01/4551-128
– Hitna služba za alkoholizam, 01/3787-220, 01/3787-141, 01/3787-941
U ponedjeljak uglavnom suho sa sunčanim razdobljima, ali nemojte očekivati neku veliku toplinu. Poslijepodne postoji mogućnost za kraći proljetni pljusak. Puhat će umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar pa će biti svježe. Ujutro malo iznad nule, a najviša dnevna temperatura ide otprilike do deset Celzijevih stupnjeva.
Tijekom utorka će se nastaviti promjenjivo vrijeme uz izmjenu oblaka, malo sunca i kraćih naleta kiše, ponegdje i susnježice. Čini se da nisu u planu neke posebno niske temperature, ostalo bi u plusu, ali nema ni neke ozbiljne topline. Onako friško, tipično za rano proljeće. Puhat će umjeren, ponegdje i jak vjetar sjevernih smjerova pa će biti stupanj-dva hladnije nego u ponedjeljak.
U srijedu većinom suho, djelomično sunčano i svježe. Jutarnja temperatura bi mogla pasti malo ispod nule, a dnevna bi mogla do 9°C. Srijeda je dan koji možemo planirati na otvorenom jer će vrijeme biti uglavnom povoljno. Slično i tijekom četvrtka. Prohladno, većinom suho, izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Samo ponegdje koja kap kiše.
U petak i subotu promjenjivo i prohladno. Opet imamo veću mogućnost za kišu, čini se u manjoj količini. U gorju snijeg, a malo susnježice možda kratkotrajno bude i u nizinama. Temperatura će tijekom dana ostati jednoznamenkasta uz sjeverni vjetar.
Nešto bolje izgleda nedjelja kad bi trebalo biti većinom suho. Jutro malo hladnije, a danju stupanj-dva ugodnije. Dakle, u ovom tjednu nema neke prave proljetne topline iako nam u subotu, 20. ožujka počinje astronomsko proljeće u 10 sati i 37 minuta.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 14.3.)
Nekadašnji odličan igrač, a danas trener Anton Srša – Boys ovih je dana prigodnom fotografijom podsjetio na zlatnu generaciju čakovečkog MTČ-a iz 1978.godine. Na slici se vidi kako s lijeva na desno stoje: Blažinčić, Srša, Magić, Šalamon, Posavec D., Posavec J., Štampar i Mudri, a čuče: Ivanković, Posavec R., Dovečer, David, Posavec F., Orehovec, Štefulj i Zadravec. Trener te generacije bio je Breslauer, a pomoćni trener Požgaj. Neki od članova tog sastava kasnije su izgradili zavidne igračke i trenerske karijere, a trojicu od njih upitali smo kakav je pristup nogometu bio tada i koliko se promijenio do danas.
Anton Srša – Boys je igrati započeo u Rudaru sa 16 godina i to, kako kaže, prije podne za juniore a popodne za seniore. Već s 18 godina prelazi u MTČ koji se natjecao u Zagrebačkoj zoni i to mu je šest najljepših godina provedenih u nogometu. Nakon kratkotrajnog boravka u Nafti s 24 godine prelazi u Maribor gdje je igrao 3 godine, a slijedećih 5 godina proveo je u varaždinskom Varteksu. Igrao je još za Polet Pribislavec i igračku karijeru završio u matičnom Rudaru. Trenersku karijeru započeo je u Rudaru, nakon čega su uslijedili Polet Pribislavec, Čakovec (kao pomoćni trener Orehovcu), Kraljevčan Donji Kraljevec, Polet Sveti Martin na Muri, Sokol Vratišinec, Plavi Peklenica, Omladinac Mačkovec, Mali Mihaljevec i Mura Hlapičina. Najduže je bio trener Rudara, čak 10 godina s povremenim prekidima, a tamo je ostvario i najveći uspjeh kada je momčad iz Druge međimurske lige doveo do 3 HNL-sjever, što je tada bio najveći uspjeh kluba u njegovoj dugoj povijesti.
-Razlike u nogometu nekada i sada su sigurno velike što je i normalno. Nekada se igralo puno sporije s puno dodira, ali i s mnogo više štosa u igri. Različiti sistemi i formacije igre postojale su i tada. Šezdesetih godina bio je u modi Mađarski sistem MV, pa su Mađare zvali laka mađarska konjica. Brazil je recimo bio prvak svijeta 1962 g. a igrali su u formaciji 3:5:2. Danas se igra puno brže, s jednim do dva dodira, agresivno, presing, s puno trke pogotovo bez lopte, ali su i igrači maksimalno fizički pripremljeni. Kada sam ja igrao u MTČ-u bili smo pravi prijatelji, bili smo prava klapa, ali na igralištu su vladali red, rad i disciplina i to se moralo poštivati. Mi smo igrali dobar nogomet ali smo se i igrali nogometa. Stvarno smo bili u MTČ-u prava ekipa i prava je šteta što smo se počeli osipati po drugim klubovima: Rehek je otišel u Varteks, ja u Maribor, Rajko u Lokomotivu, Majk u Naftu, Floki u Strahoninec i tako se razišla ta zlatna generacija, prisjeća se Srša.
Miljenko Dovečer danas je trener Omladinca iz Novog Sela Rok. Igračku karijeru započeo je u rodnom Novakovcu igrajući za tamošnji Graničar. Potom su uslijedili: Polet Pribislavec, čakovečki MTČ (u kojem je bio prvotimac već s 18 godina), varaždinski Varteks, Nafta Lendava i Venera Sv.Juraj na Bregu. Tamo je započeo i trenerski staž koji je gradio do licence Uefa PRO trenera. Vodio je i Bratstvo iz Trnovca, a u NK Čakovcu i NK Međimurju bio i pomoćni i glavni trener.
-Kad sam započinjao igrati nogomet po cijele dane sam visio na igralištu, nije bilo juniora i dosta sam igrao sa starijim dečkima, pogotovo u mojim prvim klubovima. Prvo što sam naučio bilo je poštovanje prema njima kao starijima, ujedno su nam bili uzor i pomagali u nogometnom odrastanju. Naš motiv u to vrijeme bilo je stalno dokazivanje na travnjaku, druženje i samo nogomet. Svi smo se puno trudili, novac nam uopće nije bio u prvom planu kao sada mladima, već samo igra, dokazivanje i napredak. Igrači su tada manje-više svi išli u školu, studirali, a stariji igrači su radili. Nije bilo profesionalaca ali su se svi profesionalno odnosili.
U vrijeme kad sam igrao nije bilo tako dobrih uvjeta kao danas, međutim nas je vukao stalni motiv za dokazivanjem i želja da budemo još bolji. Danas su mladim igračima, osim tehnologije problem i roditelji koji vide u svojim sinovima nove Messije, Ronalde, Modriće i nisu realni. Time nesvjesno stvaraju pritisak svojoj djeci i usporavaju njihov razvoj i napredak. Moj savjet bi bio pustite djeci da se igraju, treniraju bez pritisaka, jer ne vjerujem da su im treneri za sve krivi. Nema trenera koji ne želi da mu dobar igrač igra.
Danas nema dovoljne kvalitete, jer djeca nemaju poticaj, igraju preslabe lige i zato teško napreduju. U Međimurju je uvijek bilo talenata, a u budućnosti će ih biti još, samo treba organizirano raditi i usmjeravati ih. Evo zadnji primjer je Dario Vizinger koji je pozvan u U-21 reprezentaciju Hrvatske za Europsko prvenstvo i obzirom da se dobro poznajemo osobno mu od sveg srca čestitam, poručuje Dovečer.
Želimir Orehovec osim što je igrao za MTČ nosio je dresove Poleta Pribislavec, varaždinskog Varteksa i Zagreba, na zalasku karijere, više rekreativno, Auto Mikolaja i Sloge Štrigova. Kao trener vodio je Polet Pribislavec, Bratstvo Savska Ves, Slobodu Varaždin, Hodošan, Čakovec, Omladinac Novo Selo Rok, Koprivnicu, Nedelišće i Međimurec Dunjkovec-Pretetinec. U prvoligaškom nogometu bio je pomoćnik Stanku Mršiću, Bošku Aniću, te Ivanu Bediju, kao i Miroslavu Ćiri Blaževiću (Ćiro). Kao glavni trener vodio je Naftu Lendava, Zavrč i Međimurje u vrijeme kada su igrali u prvoj ligi. U razdoblju 2002-2004 bio je član stožera ekipe U-19 reprezentacije Hrvatske, a 2004.godine stekao je trenersku licencu Uefa PRO. Posljednje 3 godine trenira seniorsku ekipu Varteksa Varaždin koji igra u 3.HNL Sjever.
-U sportu svaki period ima neke svoje zakonitosti, ali sam siguran da smo nekad nogomet igrali prvenstveno zato jer smo uživali u igri. Bilo je i nekog novca, ali daleko manje nego danas. O novcu nismo razmišljali, ako dođe dobro, ako ne opet dobro, nije nam to bilo od presudnog značaja. Nisu postojale nogometne škole, ali smo se školovali igrajući na livadama po nekoliko sati na dan. Bilo je puno odličnih igrača u Međimurju, čak i prvoligaške kvalitete, ali dosta njih teško se odlučivalo napustiti svoj klub i otići u prvoligaške vode. I danas ima dobrih igrača u Međimurju, ali talenata puno manje. Igrači danas previše razmišljaju o novcu, klubovi to plaćaju, što dovodi do velike fluktuacije igrača iz kluba u klub u svakom prijelaznom roku i to sigurno ne stvara igrače. Nekada dvije godine nisi mogao napustiti klub, ali danas su takva vremena i takav nogomet u Međimurju imamo. Nisam nostalgičan, ali u moje vrijeme igrao se ljepši i bolji nogomet nego danas, smatra Orehovec.
Portal medjimurski.hr svake vam nedjelje donosi priču o jednom tjednu u životu naših poznatih i manje poznatih sugrađana. Iz prve ruke prenosimo njihov osvrt na sve ono što im je obilježilo tjedan u poslovnom i privatnom smislu. Pročitajte i pogledajte kako je proteklo posljednjih sedam dana ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darku Horvatu
Svaki moj tjedan proteklih nekoliko mjeseci, pa i unazad par godina otkako sam preuzeo ministarske dužnosti, iznimno je užurban i prepun različitih obaveza, tako da radni dan uglavnom započinje već nešto prije 6 sati ujutro, uz nezaobilaznu kavu i pripremu za sve ono što me taj dan očekuje.
Obično unaprijed, zajedno sa svojim kabinetom u Ministarstvu, isplaniram obaveze za cijeli tjedan, te najčešće taj raspored bude organiziran točno u minutu. Ali, kako to već obično biva, taj se raspored uvelike promijeni već do 9 ujutro, s obzirom da svakog dana iskrsne neka nova obaveza koja postane prioritet.
U pravilu, ponedjeljak započinjem kolegijem, internim zajedničkim sastankom sa svojim najbližim suradnicima u Ministarstvu, kako bismo dogovorili sve ono što je potrebno napraviti taj dan te da bismo odredili prioritete i tko je za što zadužen.
No, u protekla dva mjeseca, održavanje kolegija prilagođavamo ovisno o obavezama i sastancima Stožera za obnovu u Petrinji, koja je nažalost najviše stradala u razornom potresu koji je pogodio područje Banovine krajem prosinca prošle godine.
Ta nam situacija trenutno i predstavlja najveći problem, s obzirom da smo primorani raditi na dva paralelna kolosijeka – pripremi organizirane obnove na Banovini i u Zagrebu, što su ustvari dva potpuno različita koncepta. Puno je tu različitih situacija koje je potrebno rješavati svakodnevno, a koje se prema van možda i ne vide – od organizacije privremenog smještaja ljudi, stvaranja zakonodavnog okvira koji će omogućiti transparentno trošenje proračunskog novca, pripreme za rušenje najoštećenijih objekata, statičkog pregleda svih nekretnina (njih više desetaka tisuća), olakšavanja procesa prijave ljudi za obnovu njihovih kuća i još mnogo sitnih detalja koji su neizostavni u toj pripremi. A to je tek jedna od brojnih stvari kojima se (u proteklom razdoblju većinu vremena) bavi resor prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kojeg vodim zadnjih nešto više od 7 mjeseci.
Ovaj tjedan ujedno je započeo s danom koji pripada svim damama – Danom žena. Slučajno se pogodilo da smo upravo taj dan poslijepodne u Ministarstvu ugostili novu portugalsku veleposlanicu u Republici Hrvatskoj, kojoj sam tom prigodom uručio prigodni poklon.
Odmah nakon toga uslijedila je sjednica Predsjedništva stranke, koju putem weba održavamo svakog tjedna u isto vrijeme.
Utorak je bio rezerviran za sastanke s resornim komorama – inženjera građevinarstva i arhitekata. Zajedno s njima, kao i s ostalim predstavnicima relevantnih komora, ali i nekolicinom hrvatskih fakulteta, u posljednje vrijeme komuniciramo gotovo svakodnevno, jer nam kao predstavnici struke pružaju veliku pomoću u pripremi organizirane obnove. Tu su, dakako, i udruženja poput Hrvatske udruge poslodavaca koje su nam izuzetno važne za komunikaciju prema velikom broju njihovih članova, te im nastojimo što češće prezentirati sve ono na čemu radimo.
Srijedu najčešće prilagođavamo sjednici Užeg kabineta Vlade Republike Hrvatske u kojem dogovaramo sve točke koje će Vlada donijeti, kao i konkretne korake koje pojedini resori moraju poduzeti. Ovaj tjedan, neposredno prije toga, još jedan odlazak u Petrinju na redovitu sjednicu Stožera za obnovu. Naravno, mobitel kroz dan nikad ne prestaje zvoniti, tako da i tih sat vremena vožnje iz Zagreba koristim za sve propuštene pozive, kao i daljnje dogovore sa svojim suradnicima.
Komunikacija prema javnosti još je jedan iznimno važan segmenata ovog posla, tako da smo u svakodnevnom kontaktu s medijima, te ovisno o potrebama dajemo izjave na brojne različite teme koje se taj dan obrađuju.
Četvrtak je rezerviran za sjednicu Vlade, kada se donose sve najvažnije odluke. Zbog toga sve ostale sastanke i obaveze dogovaramo nakon što sjednica prođe.
Iako je resor graditeljstva trenutno u najvećem fokusu, prvenstveno zbog šteta nastalih od prošlogodišnjih potresa, još jedan vrlo važan dio rada ovog Ministarstva vezan je uz državnu imovinu. Naš je cilj istu što više staviti u službu gospodarstva, te iz tog razloga gotovo svakodnevno održimo barem jedan sastanak i na tu temu. Puno je tu zanimljivih projekata, pa tako i onaj o izgradnji automobilske staze na području Hrvatske, na kojoj bi se mogle organizirati trke svjetskog ranga, o čemu smo ovaj tjedan diskutirali s predsjednikom Hrvatskog auto i karting saveza Davorinom Štetnerom.
Još od kad sam vodio resor gospodarstva, poduzetništva i obrta, petkom sam redovito bio na terenu, u posjetu nekolicini hrvatskih poduzetnika. Ovdje, ipak, glavni obilazak terena vezan je uz Grad Zagreb, te područje Banovine i okolnih županija. Još jednom smo obišli sam centar Petrinje gdje će se morati srušiti i ukloniti veliki dio zgrada, a nakon toga, na istom mjestu, izgraditi nove.
Odmah nakon toga, brzi povratak u Zagreb, kako bismo obišli završne radove na pripremi novog Informativnog centra „Obnova“, koji će od idućeg tjedna otvoriti svoja vrata i služiti građanima da na jednom mjestu dobiju sve potrebne informacije vezane uz obnovu njihovih kuća i zgrada.
Nakon svih sastanaka i obilazaka, zatvaram se u svoj ured, kako bih u miru potpisao veliku hrpu papira koja me čeka. Istovremeno, sa svojim najužim krugom suradnika dogovaram obaveze koje nas očekuju početkom tjedna, pa tek nakon što obavimo sve ono što smo dogovorili, slijedi povratak kući, u moju Donju Dubravu.
Vikendi su u posljednje vrijeme također vrlo aktivni. Subotom u pravilu održimo još nekoliko sastanaka u Zagrebu, jer obično tek tada imamo malo više vremena za raspraviti neka vrlo važna pitanja u miru. Prije ili nakon toga, tradicionalno stajem na kratkoj kavi u Prelogu na terasi Hotela Panorama s koje puca jedan od najljepših pogleda u Međimurju – na priločku Marinu i jezero Dubrava.
Ostatak vikenda, ukoliko nije radni, posvećujem svojoj obitelji, s kojom provodim ipak puno manje vremena nego što bih volio, ali trenutna dužnost naprosto iziskuje cjelodnevni angažman. Zato za iskupljenje, ove nedjelje ručak spremam ja. Poslije ručka još malo odmora, zatim navijanje za naše rukometaše u kvalifikacijama za Olimpijske igre, a odmah nakon toga povratak pripremama za novi radni tjedan, koji je već unaprijed ispunjen brojnim obvezama i izazovima koji nas očekuju.
