Kako doznajemo od Policijske uprave međimurske, jučer, 15. ožujka 2021. godine u 19 sati u Cirkovljanu, Donjoj ulici, prilikom nadzora cestovnog prometa, vozač Audija 80, čakovečkih registarskih oznaka, odbio je postupiti prema upućenim znakovima policijskih službenika Postaje prometne policije Čakovec (svjetlosni i zvučni znaci na vozilu te „stop“ palica) te je naknadno zaustavljen. Provjerama je utvrđeno kako je Audijem upravljao 57-godišnjak bez položenog vozačkog ispita. Ujedno, alkotestiranjem je utvrđeno da je upravljao automobilom pod utjecajem alkohola od 1,33 promila. Vozač je uhićen i priveden u policijsku postaju.
Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 57-godišnjak je novčano kažnjen u ukupnom iznosu od 18.000 kuna, uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u ukupnom trajanju od sedam mjeseci.
– I ovaj događaj dobar je povod da ponovno upozorimo sve vozače na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, temeljem koje se vozaču koji je proglašen krivim pravomoćnom odlukom o prekršaju, u odgovarajuću evidenciju upisuju negativni prekršajni bodovi. Usprkos činjenici da u opisanom slučaju 57-godišnjak nema položeni vozački ispit, nakon pravomoćnosti odluka o počinjenim prekršajima, u evidenciju će se se upisati 15 negativnih bodova – stoji u policijskom priopćenju.
Otac Roberto i sinovi Neven i David Ujlaki snimljeni su prošle nedjelje u dresu KK Kotoriba na prvoj prozivci za pripreme i početak natjecateljke sezone.
-Ja samo popunjavam broj pošto nas nema previše. Mladi neka igraju, moja uloga je trener i sparing partner za trening. Pokušavam ostati u košarkaškoj kondiciji pa ako baš zatreba mogu biti u „rosteru” i odigrati nekoliko minuta – kaže glava obitelji.
On košarku igra od svoje 11. godine, znači punih 40 godina i u kotoripskoj košarci je bio gotovo sve. Možda ne blagajnik i tajnik kluba. Oba sina igraju za seniore, Neven ima 24 godine, a David 18.
– Inače, je zanimljiva i činjenica da uz moje dečke u ekipi nastupaju i braća: Franjo i AdrianZvošec te Petar i Ivan Fuš.
Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu je sredinom veljače otvorio svoja vrata za posjet najavljenih grupa. Zbog popuštanja epidemioloških mjera te povećanog interesa individualnih posjetitelja od petka 12. ožujka ponovno je otvoren i za individualne dolaske.
Galerijski postav Mura i Drava upoznali su proteklog tjedna između ostalog i mališani Dječjeg vrtića Cipelica iz Čakovca. U Križovec su stigli s roditeljima (jedan roditelj s djetetom).
Obilazak je bio organiziran i proveden u skladu s epidemiološkim mjerama u više manjih grupa. Djelatnice Centra Sara Srša, Sara Janković i Mihaela Mesarić su za djecu u četvrtoj godini života pripremile posebnu priču i radionicu o leptiru plavcu. Odgojna skupina Balončići, Područnog odjela Vjeverica naime provodi projekt “Plava krila u leptira” unutar kojeg se vrtićarce želi upoznati s zaštićenom vrstom leptira plavca u Međimurju te senzibilizirati djecu od najmanje dobi s potrebom očuvanja životinjskih i biljnim vrsta u Međimurju. Projekt provode odgojiteljice Sanja Solak i Ivana Novak Domjanić. U fokusu aktivnosti su ekološka dimenzija, zdrav okoliš i obveza čuvanja okoliša.
Centar Med dvemi vodami radi prema zimskom radnom vremenu (koje vrijedi od 1. studenoga do 30. travnja) srijedom i četvrtkom od 8 do 15 sati, a u petak, subotu i nedjelju od 10 do 16 sati (posljednji ulaz u 15 sati). Tijekom subote i nedjelje organizirano je stručno vođenje kroz postav u 15 sati.
Organizirate li izlet za grupu članova udruge, izletnika, planinara, poslovnih partnera ili ekipe koja jednostavno želi posjetiti Centar, a koja broji maksimalno do 25 osoba, slobodno najavite i rezervirate dolazak grupe putem online obrasca: https://med-dvemi-vodami.info/rezerviraj/ ili na broj mobitela 095 928 4145 (Sara).
Zlatko Mihocek iz Palinovca legenda je u planinarskim krugovima gdje ga svi znaju pod nadimkom Torpedo. Prije dvije godine, kao prvi Hrvat kojem je to uspjelo, od početka travnja do sredine svibnja, prošao je stazu zvanu Via Adriatica dugačku 1.100 kilometara.
Na putu od najjužnije točke u Hrvatskoj na Prevlaci do najzapadnije na rtu Kamenjak kod Pule osvojio je 100 vrhova i sam se, noseći 30 kilogramski ruksak, puna 44 dana borio s teškim vremenskim uvjetima.
-Svašta sam doživio na putu, i led, tuču, maglu, snijeg, kišu, vjetar, hladnoću, svega je bilo, rekao je tada Mihocek čiji je poduhvat još fascinantniji kada se zna da je prošle godine prošao šezdesetu.
-Možda netko misli da smo starudija, ali još uvijek nismo za baciti. Mislim da i mnogi mlađi ne bi uspjeli svladati sve izazove s kojima se i danas nosim, kroz smijeh govori popularni Torpedo.
To je i dokazao krajem studenoga 2019.godine kada je, zajedno s još nekoliko članova Planinarskog društva Bundek Mursko Središće, pomogao njihovom dugogodišnjem članu i blagajniku, slijepom planinaru Stanku Nemecu, ostvariti najveću želju i vodio ga pri usponu na Triglav.
Neumornom Torpedu to je bio dodatni poticaj i među prvima u Hrvatskoj uključio se u vođenje slijepih osoba i osoba s invaliditetom. Postao je i član Radne skupine za osobe s invaliditetom Hrvatskog planinarskog saveza.
-Prošao sam nekoliko edukacija u Hrvatskoj i Sloveniji kako bih mogao pomoći ljudima koji vodi ista želja kao i mene, ali zbog ograničenja koja imaju ne mogu to postići sami, kaže Mihocek.
Zbog svega toga nije mogao odbiti ni molbu slijepog planinara Feruča Lazarića koji je, uz Torpedovo vođenje na prvih tristotinjak kilometara puta, također svladao Via Adriaticu.
-Feručo je planinario i prije toga, ali Via Adriatica je bitno drugačija od jednodnevnog izleta ili kraćih uspona. Na trećini njegovog puta pomagao sam mu da svlada sve elemente tako zahtjevnog puta i divim se njegovoj energiji i upornosti, jer to je ogroman izazov za svakoga, a kamoli kad je čovjek slijep, naglašava Mihoci. Tu se rodilo jedno veliko i nevjerojatno prijateljstvo koje je učvršćeno proteklog vikenda kada su zajednički planinarili po istarskoj Ćićariji. Pridružli su im se Sergio Ostović, kao i naš stari znanac Dubravko Balent – Costa iz Goričana te još nekoliko prijatelja. Pod Zlatkovim vodstvom u subotu i nedjelju prošli su rutu: selo Brgudac – vrh Mali Planik (1259m) – vrh Veliki Planik (1272 m) – Županj vrh (1138 m) – pl. kuća Korita – vrh Orljak (1106 m) – selo Račja vas.
Kako bi tu stazu u dužini od 25 kilometara, s 1.200 metara visinske razlike, što lakše prošli za cjelovitu logističku potporu pobrinuli su se dragi kolege iz Planinarske udruge Gojzerica Pula koji su ih i dočekali na kraju puta.
Danas će vrijeme biti promjenjivo, vjetrovito i prohladno. Tijekom dana očekujemo sunčana razdoblja, ali mjestimice je moguća i kratkotrajna kiša ili čak malo susnježice. Puhat će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna između 8 i 11 Celzijevih stupnjeva.
I sutra slično. Izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Veći dio dana suho, ali nakratko može naletjeti koja kap kiše ili malo susnježice. I dalje vjetrovito i svježe uz umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura od -2 do 1, a najviša dnevna između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva.
Od početka prošle godine, 29-godišnji Stjepan Rusak iz Kotoribe, izlaže svoje tijelo niskim temperaturama vode i zraka. Kada to kažemo, mislimo na podatak kako Stjepan najintenzivnije zimski period koristi za kupanje i „luftanje“ svoga tijela. Obožavatelj je prevrtljivih temperatura hladnih voda.
Stjepan polazi od činjenice da hladna voda povoljnije utječe na zdravlje, raspoloženje i psiho-fizičku kondiciju.
-Shodno tome, posljednjih mjeseci i specifičnoj situaciji u kojoj se svi odreda nalazimo, kupao sam se kod izvora rijeke Kamačnik (Gorski kotar), rijeci Gackoj te kod izvora rijeke Une (istočna Lika) -rekao nam je i pojasnio specifičnosti nekih rijeka.
-Specifičnost izvora Kamačnika i Une je ta da tamo temperatura vode iznosi 8 stupnjeva Celzijevih, na izvoru Une sam izdržao 7 minuta i 50 sekundi. Rezultat je cjelodnevno osvježenje i tako je nakon svakog kupanja.
U siječnju ove godine kada se opet našao na svojoj Dravi u četvrtak 28. siječnja. Toga je dana temperatura zraka bila 2 stupnja iznad 0, a Drava je bila, prema podacima Hidrološke postaje Zavrč u Sloveniji, stupanj toplija. Kupao se je i 13. veljače.
-Temperatura zraka je bila 9 stupnjeva ispod 0, nisam se interesirao za temperaturu vode, ali sam u njoj izdržao 3 minute – kaže Stjepan, pa iznosi još neke zanimljivosti:
-Bila je 27.veljače blizu ušća Vuke u Dunav u gradu Vukovaru. Dunav je nepristupačniji od Drave, ipak je vodom druga najbogatija rijeka u Europi, poslije Volge te mu je prosječna širina oko 800 metara u hrvatskom Podunavlju. Kad sam se kupao temperatura rijeke iznosila je 6 Celzija, dok je u gradu bilo proljetnih 10 – ističe.
Bio je u Dravi 7. ožujka pri temeraturi zraka od 5 stupnjeva ispod 0 pa 13. ožujka kada je zrak imao temperaturu 3, a voda 6 stupnjeva.
-Zadnje kupanje imao sam prošle subote u Dravi kod Svete Marije – ističe Stjepan i dodaje:
-Temperatura vode je bila 6 „celzijevaca“. Bilo je to posljednje zimsko kupanje jer uskoro i službeno nastupa proljeće.
Rekao je da proljetnja, ljetna i jesenska kupanja u rijekama smatra normalnim.
Inače, Stjepan je poznat široj publici, ali po nečemu potpuno suprotnom od kupanja u ledenim vodama. Naime, nerijetko se pojavljuje na TV ekranima u različitim kvizovima. Svojevremeno su ga na cesti počeli prepoznavati kada su ga vidjeli u HTV-om kvizu „Potjera“ kojeg je još vodio Tarik Filipović.
Rođen je u siječnju 1992. godine u Čakovcu, Osnovnu školu polazio je u Kotoribi, a srednju Ekonomsku i trgovačku školu u Čakovcu – smjer upravni referent. Potom je upisao je preddiplomski studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uspješno ga je završio.
-Studij filozofije i povijesti odabrao sam jer sam oduvijek gajio interes prema humanističkim područjima, dijelom vjerojatno i zato što mi je i majka politologinja.
Izgradnja dječjeg vrtića u Lepoglavi sufinancirana sredstvima iz Mjera ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, bio je samo jedan od povoda za posjetu posebnog savjetnika ministrice poljoprivrede Krunoslava Lukačića gradu Lepoglavi. Domaćin mu je bio gradonačelnik Marijan Škvarić, s kojim je razgovarao o vrlo važnoj temi demografske obnove lepoglavskog kraja i potrebnim mjerama koje je potrebno provesti kako bi mladi pojedinci i obitelji ostajali živjeti u tom prekrasnom kraju. O zaključcima sa sastanka kao i budućim aktivnostima Krunoslavu Lukačiću postavljeno je nekoliko pitanja.
U posjetu Lepoglavi došli ste u ulozi posebnog savjetnika ministrice poljoprivrede te ste tom prigodom posjetili novoizgrađeni dječji vrtić, kao i željezničku postaju. Kakve su točno veze ovih objekata s vašom savjetničkom ulogom u ministarstvu?
Direktna veza je dječji vrtić izgrađen sredstvima iz Mjera ruralnog razvoja koje provodi ministarstvo poljoprivrede. U tu svrhu su korištena sredstva iz EU fondova u iznosu od gotovo 7 milijuna kuna. Iskoristio sam priliku i čestitao gradonačelniku na odlično obavljenom poslu privlačenja sredstava iz EU fondova, jer je na taj način direktno povećao standard života u ovom kraju. Posjeta željezničkoj postaji odnosila se na drugu temu o kojoj smo razgovarali, a to je integrirani prijevoz putnika.
Zna se da je županijski projekt izgradnja brze pruge od Čakovca do Zagreba, koja bi prolazila lepoglavskim krajem. Nije li to pravo rješenje ovog problema, a čiji je začetnik bio aktualni župan prije četiri godine?
Taj megalomanski projekt o kojem slušamo protekle četiri godine, nije se pokrenuo s točke predizbornog obećanja. Mišljenja sam da je definitivno potrebna bolja željeznička povezanost između ovog kraja i glavnog grada, no to nije projekt koji bi mogao uvelike riješiti problem o kojem sam prije govorio. Izgradnja brze pruge mogla bi potrajati još desetak godina, dok je Master plan o integriranom prijevozu izrađen 2017. godine moguće odmah realizirati. Taj Master plan zajedno su izradile Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija. Sastavni dio plana je i Pilot projekt linija usmjeren ka povećanju mobilnosti građana, a dio Pilot projekta za područje Varaždinske županije obuhvaća prijevozničke usluge za liniju Varaždin – Lepoglava – Trakošćan. Prema Master planu osnovu masovnog prijevoza čine željeznice, a autobusi služe kao dopuna za dopremanje putnika na kolodvor.
Gradonačelnik Marijan Škvarić više je puta pozivao župana da krene s realizacijom Master plana o integriranom prijevozu, međutim konkretan odgovor nije dobio. Ponovno je postavljeno pitanje u kojoj je fazi taj projekt i zna li se razlog zbog kojeg treba tako puno vremena da se krene u realizaciju?
Iako je Master plan završen u siječnju 2017. godine, potom u ožujku 2018. održan i sastanak sa zaključkom o početku primjene Pilot projekta s početkom tekuće školske godine, Master plan je i dalje “mrtvo slovo na papiru“. Pitam se zašto? Isti upit nekoliko puta sam uputio i na županijsku adresu, ali odgovor nisam dobio. Zašto se s projektom nije krenulo? Zašto putnici moraju čekati vani vlak na kiši i snijegu ? Je li to možda političko pitanje, budući da znamo kako aktualni župan voli svojatati i hvaliti se projektima pripremljenim u doba HNS-a?
Želite reći da župan Čačić ne želi provesti projekt iz razloga što je bio pripremljen od strane bivše županijske vlasti na čelu s HNS-om? Zašto bi njemu bilo u interesu da radi protiv građana ove županije?
Župan se otuđio od građana Varaždinske županije, a najbolji dokaz tome je njegovo svakodnevno komentiranje tema koje ne rješavanju njihove svakodnevne probleme. Očito je da u posljednje vrijeme troši i manje od „15 minuta dnevno“ kako bi se bavio županijskim projektima i poboljšanju standarda građana ove županije. HNS podržava sve projekte koji doprinose kvaliteti života građana Varaždinske županije. Iako svjestan da se veliki projekti ne mogu realizirati preko noći, pozivam župana Čačića da se ne inati građanima ruralnog područja, već da krene s realizacijom pripremljenih HNS-ovih projekata. Osim što bi se time povećala mobilnost građana, dijelom bi se i smanjilo iseljavanje naših ruralnih područja.
Umjesto brzom prugom do Zagreba, mladi sa sela odlaze u Njemačku
Izgradnja dječjeg vrtića u Lepoglavi sufinancirana sredstvima iz Mjera ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, bio je samo jedan od povoda za posjetu posebnog savjetnika ministrice poljoprivrede Krunoslava Lukačića gradu Lepoglavi. Domaćin mu je bio gradonačelnik Marijan Škvarić, s kojim je razgovarao o vrlo važnoj temi demografske obnove lepoglavskog kraja i potrebnim mjerama koje je potrebno provesti kako bi mladi pojedinci i obitelji ostajali živjeti u tom prekrasnom kraju. O zaključcima sa sastanka kao i budućim aktivnostima prvo smo upitali Krunoslava Lukačića.
Poznato je da se o integriranom prijevozu putnika govori već gotovo pet godina, ali nije se primijetilo da je taj projekt zaživio. Mislite li još uvijek da je moguće provesti taj projekt i u kojem roku?
Više o samom projektu ispričat će vam gradonačelnik Škvarić koji ga pokušava oživiti posljednjih godina, ali je očito da nema sluha od onih koji su zaduženi za njegovu provedbu. Ono što ja želim naglasiti, i zašto sam i danas ovdje, jest to da je potrebno više ulaganja u ruralne krajeve gdje postoji vrlo negativna demografska slika. Uz izgradnju dva nova dječja vrtića i niz drugih projekata koji su u realizaciji, grad Lepoglava nastoji mladima omogućiti što bolji standard, kako bi se spriječilo iseljavanje. No veliki problem koji grad ne može sam riješiti je osigurati veću mobilnost građana, što se većinom odnosi na putovanja zbog obrazovanja ili radnog mjesta. U tome trebaju pomoć kako sa županijske, tako i državne razine.
