Home Blog Page 4282

I virtualni LIDRANO potvrdio kreativnost i nadarenost međimurskih učenika

0

Osnovna škola Belica jučer je bila domaćin Županijske smotre literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva LIDRANO 2021. Ovogodišnja je smotra, zbog epidemioloških mjera, održana online, uz sudjelovanje 46 učenika i 34 mentora iz 23 međimurske osnovne škole koji svoje nastupe i radove predstavljaju virtualno. Učenici su se predstavili u pet područja: Dramsko – scenskom izrazu , Literarnim radovima, Školskim listovima,  Radijskim emisijama te Samostalnim novinarskim radovima

Sve sudionike smotre pozdravili su ravnatelj Osnovne škole Belica Antun Žulić, predsjednica za organizaciju Županijske smotre Bojana Grgić i međimurski župan Matija Posavec koji je naglasio da je ponosan na veliku kreativnost međimurskih učenika i trud njihovih mentora.

“Doći do županijske razine u bilo kojem natjecanju vrlo je veliko postignuće i san svakog učenika koji je uložio trud da nešto nauči. Svi vi koji ste danas prisutni na ovoj smotri iskazali ste maštovitost, kreativnost i trud, od svojih mentora dobili ste pregršt savjeta koji će vam danas, ali i ubuduće pomoći u poticanju vlastite kreativnosti i talenta, poručio je župan Posavec.

Članovi Povjerenstva za dramsko-scensko stvaralaštvo Dejan Buvač, Roberta Barat, Matko Buvač te državni izbornik Ivan Đuričić pohvalili su entuzijazam učitelja u radu s učenicima te veliki broj prijava bez obzira na kraći vremenski rok za pripremu i poznatu epidemiološku situaciju. Istaknut je dobar izbor tekstova koji se svojom temom uklapaju u doživljajno-spoznajni i emocionalni svijet učenika

Jednoglasnom odlukom povjerenstva za državnu smotru su predloženi Leonardo Reich, OŠ Petar Zrinski Šenkovec i Eni Vibović, OŠ Belica.

Povjerenstvo za literarno stvaralaštvo u sastavu Davor Žerjav,  Kristina Štebih i Martina Horvat Kolar iznijelo je vrlo pozitivan opći sud o radovima. Njihov je zaključak da su radovi generalno vrlo dobro mentorirani i da su učenici autori radova bili visoko motivirani za literarno stvaralaštvo.

Za državnu smotru su predloženi Vilim Pintarić, OŠ Petar Zrinski Šenkovec,  Vjera Hrlec, OŠ Štrigova, Julia Lisjak, OŠ Domašinec, Niko Fundak, OŠ Jože Horvata Kotoriba i Dora Barbić, OŠ Nedelišće.

Komisija za novinarsko stvaralaštvo koju su činili Vedrana Močnik, Anita Škvorc Branda i David Vugrinec u kategoriji samostalni novinarski rad za državnu smotru su predložili Luciju Skender, 1.OŠ Čakovec i Domagoja Posavija, OŠ Podturen.

Sva tri školska lista pristigla na županijsku smotru predložena su i za državnu, a to su: Klopotec, OŠ Strahoninec, Draško, OŠ Draškovec i Prvi koraci, OŠ Petar Zrinski Šenkovec. Isti je slučaj bio i s radijskim emsijama pristiglim iz OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, OŠ Ivanovec i OŠ Strahoninec.

Osnovan Inovacijski centar za kružnu ekonomiju Međimurja

0

Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA u okviru Programa INTERREG V-B Adriatic-Ionian ADRION 2014-2020 sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kao projektni partner sudjeluje u provedbi projekta CIRCLE –  Circular Innovation and Resilient City Labs in the Adrion Region zajedno s 13 partnera iz javnog i civilnog sektora koji dolaze iz osam zemalja jadransko-jonskog područja (Italija, Slovenija, Hrvatska, Grčka, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Albanija). Projekt je započeo 1. 2. 2020. i traje do 31. 7. 2022., odnosno 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.862.020,00 eura.

Cilj projekta je poboljšati transnacionalne kapacitete država jadransko-jonskog područja koje su partneri u projektu sa svrhom smanjenja okolišne ranjivosti i očuvanje ekosustava na jadransko-jonskom području, sustavnim prelaskom s dosadašnjeg linearnog gospodarstva na cirkularnu/kružnu ekonomiju (CE) kao temelj svakog efikasnog modela sakupljanja i recikliranja otpada.
Pod pojmom CIRKULARNA (KRUŽNA) ekonomija podrazumijeva se široki spektar aktivnosti usmjerenih modelu koji osigurava održivo gospodarenje resursa, produženje životnog vijeka proizvoda s ciljem smanjenja otpada te povećanu uporabu obnovljivih izvora energije. Kružna ekonomija je poslovni koncept u kojem se tokovi resursa i energije održavaju u modelu zatvorene petlje, gdje se nastoji da proizvodi što duže cirkuliraju u kružnom ciklusu.

Aktivnosti koje Javna ustanova REDEA, kao projektni partner, provodi u sklopu projekta CIRCLE odnose se na uspostavu projektnog interaktivnog modela kružne ekonomije CIRCLab i osiguranje uvjeta za dionike koji se bave gospodarenjem otpada za postepenu tranziciju s linearnog na  kružno gospodarenje otpadom, što će doprinijeti unapređenju postojeće situacije gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji.

Svrha djelovanja projektnih partnera je širenje znanja i dobrih praksi kroz suradnju različitih dionika (jedinice lokalne i regionalne samouprave, tvrtke za gospodarenje otpadom, interesne skupine uključujući neprofitne organizacije kao npr. organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za pomoć gospodarstvu te obrazovne institucije).

U sklopu projekta će se razviti Inovacijski centri kružne ekonomije, tzv. CIRCLab-ovi koji će pokrivati četiri područja:

  • Simbioza industrije (otpad iz jedne industrije postaje sirovina za drugu industriju)
  • Organski otpad (kompost, bio-gorivo)
  • Elektronički otpad – WEEE (sadrži mnogo plemenitih metala)
  • Građevinski otpad (CDW)

Projektom CIRCLE Javna ustanova REDEA formirati će Inovacijski centar za kružnu ekonomiju – CIRCLab (za elektronički otpad (WEEE)) kao neformalnu interaktivnu platformu sudionika iz privatnog, javnog, civilnog i obrazovnog sektora. WEEE će biti ključno mjesto za razvoj ideja, prijenos znanja, iskustva i vještina, kako bi se omogućili uvjeti za prelazak na kružno gospodarenje otpadom na području Međimurske županije.

Novo uspostavljeni CIRCLab predstavljat će:

  • interaktivnu neformalnu platformu gdje će se provoditi „soft“ aktivnosti (bez infrastrukture) interakcijom dionika javnog i privatnog sektora (privatne tvrtke, javne ustanove, javne agencije, fakulteti, korisnici, široka javnost, jedinice lokalne i regionalne samouprave, zainteresirane grupe građana i dr.) sa svrhom zajedničkog razvijanja ideja, prototipiranja, ocjenjivanja i testiranja  novih tehnologija, usluga, proizvoda i sustava u svakodnevnom životu;
  • mjesto koje će okupljati multidisciplinarne i uključive dionike.

JU REDEA će promotivnim projektnim aktivnostima, analizom o gospodarenju otpadom, organizacijom brojnih stručnih radionica, formiranjem CIRCLab-ova u narednih godinu i pol dana projektom doprinijeti osviještenju o potrebi ulaganja u kružno gospodarstvo što je nužno za poboljšanje kvalitete života i stvaranja „zelene Europe“.

Više o projektu dostupno je na web stranici https://circle.adrioninterreg.eu/.

Antifašist zaslužan za otvaranje prvih predškolskih ustanova u Međimurju

0

U krugu obitelji, danas, u srijedu na gradskom groblju u Mihovljanu pokopan je mr. sc. Zvonko Golub (87), jedan od najstarijih međimurskih antifašista. Rođen je u Petrinji 1934. godine. Od 1952. godine radio je kao nastavnik i ravnatelj (tada direktor) u osnovnim školama u Donjem Mihaljevcu, Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu i Kotoribi, kao i u Školi učenika u privredi u Donjoj Dubravi.

-Mislim da je moja najveća zasluga ideja otvaranja predškolskih ustanova uz škole u međimurskim selima. Do šezdesetih godina prošlog stoljeća vrtići su postojali samo u Čakovcu i Prelogu. U svom radu primijetio sam da su učenici koji su prethodno pohađali predškolsku ustanovu u velikoj prednosti pred onima koji nisu. U Donjoj Dubravi tako smo otvorili dvije obrazovne grupe sa šezdesetak djece, što je fenomenalno funkcioniralo. Od 1967. do 1971. godine sam bio na poziciji direktora tog vrtića. Radni vijek započeo sam u Donjem Mihaljevcu, gdje sam dvije godine radio kao nastavnik. Sa samo 20 godina imenovan sam direktorom škole u Donjem Vidovcu. Na toj sam poziciji bio godinu dana, a potom sam otišao u Školu rezervnih oficira u Sarajevu, gdje sam dobio čin potporučnika. Kad sam se vratio, čekala me pozicija direktora Osnovne škole u Donjem Vidovcu, s kojom se u međuvremenu donjodubravska škola spojila. Bila je to velika ustanova sa 600 učenika – kazao je Golub 2017. godine povodom primanja najvišeg županijskog priznanja Nagrade Zrinski.

U dobi od 31 godine, 1965. je na izborima za Sabor Socijalističke Republike Hrvatske postao zastupnik Prosvjetno-kulturnog vijeća. Vrijedi spomenuti da je u to vrijeme većina saborskih zastupnika volontirala. Za vrijeme njegova mandata, postavilo se pitanje ukidanja nekih pedagoških akademija. Gospodin Golub bio je aktivan u udruzi antifašista i SDP-u.

STJEPAN KOVAČ: Prvi kupači u novim grijanim bazenima okupat će se početkom listopada ove godine!

0

Na gradilištu budućih otvorenih bazena na čakovečkom gradskom kupalištu održana je konferencija za novinare, na kojoj su o početku radova govorili gradonačelnik Čakovca, Stjepan Kovač, te direktor gradskog poduzeća Ekom, Miodrag Novosel.

– Izuzetno sam sretan što je konačno krenula dugo pripremana, obećavana i iščekivana izgradnja otvorenih bazena u Čakovcu, neposredno uz postojeće zatvorene bazene. Čakovec od 1998. godine nema otvorene bazene, jer su tada srušeni stari u čakovečkom parku. Dvije godine kasnije izgrađeni su ovi zatvoreni i od onda zapravo traju razgovori o otvorenim bazenima. Sve potrebne procedure su obavljene, izabran je izvođač radova “Hidroing”, a posao mora biti gotovo u 200 kalendarskih dana. Izgradit će se glavni bazen, dječji bazen, dječje igralište, restoran, vanjske svlačionice i strojarnica. Ukupno ćemo dobiti 1.819 četvornih metara nove vodene površine. Sve to stajat će oko 27 milijuna kuna. Riječ je o rekreacijskim bazenima za sve uzraste koji će se moći koristiti i za treninge plivača, a cijene ulaznica, kako predviđamo, bit će na nivou sadašnjih, ali ćemo ponuditi daleko veću usluga. Dakle, jedna ulaznica za bazene i na otvorenom i zatvorenom dijelu – naglasio je Kovač.

Novosel je dodao da će ovom izgradnjom građani dobiti mjesto za kupnje, a grad Čakovec povećati svoju rekreacijsku, sportsku i turističku ponudu. Dnevno se sada prodaje od 380 do 400 ulaznica, a izgradnjom otvorenih bazena s grijanom vodom, predviđamo da će ta brojka porasti na oko tisuću, kazao je Novosel.

No Images found.

Tri hrvatska kralja zabave zajedno s prijateljima pripremili novu pjesmu za nadolazeće nogometno ludilo

0

Miljenici hrvatske nogometne reprezentacije, Tri mušketira – Mladen Grdović, Zlatko Pejaković i Jasmin Stavros – spremni su za bodrenje Vatrenih ovog ljeta na Europskom prvenstvu. Navijačkom himnom “Srce hrvatsko“, u koju su pozvali i prijatelje s estrade Ivana Zaka, pjevača Begina Marija Budišćaka, Davora Borna, pjevača Tarapana Banda Franu Pehara i članove grupe Romantic, tek kreću osvajati publiku. Prvi komplimenti na račun nove pjesme njihovog autora Ljube Šeperića iz Lupo Musica već su stigli od naših reprezentativaca iz svih dijelova Europe.

-Pjesma će biti veliki hit – siguran je Mladen Grdović.

-Poslao sam snimku zadarskim vatrenim igračima, Luki Modriću, Šimi Vrsaljku i Dominiku Livakoviću. Jako su zadovoljni. Luka mi se odmah javio, baš se vratio s putovanja, čut ćemo se ovih dana ponovno, ali drago mi je da se i njemu pjesma svidjela na prvu – kaže zadarski grdelin koji je i na Svjetsko prvenstvo u Rusiju 2018. otišao na osobni poziv kapetana naše nogometne vrste.

-Luka me zvao, pa kako bih ga odbio? Show smo tamo napravili. Samo neka naši nogometaši ovog ljeta dobro igraju, da malo političare maknu iz fokusa i da nam svima zajedno dignu moral, a mi i cijela Hrvatska ćemo pjevati i zajedno ih bodriti – priželjkuje Mladen.

-Dugo čekam da netko iz moje blizine napravi jednu takvu pjesmu. Čim sam je čuo, pala mi je na dušu. Ima fantastičan naboj. Navijačka pjesma koja je ispala kao ljubavna oda nogometu, rukometu, ma svim sportovima u kojoj se Hrvatska natječe. Istinska pjesma slavlja i pobjede – dodaje Zlatko Pejaković sretan što u svoj zavidno bogat glazbeni opus može dodati i jedan takav hit.

-Dok nije bilo korone, svaki dan smo se viđali i družili pa nam je ovo došlo kao savršena prilika za rad i igru. “Srce hrvatsko” lako je pamtljiva pjesma, dobra je melodija i doista je svatko može pjevati – i onaj s istančanim sluhom kao i netko tko možda nije glazbeno nadaren – govori Stavros.

-Na snimanju spota bilo je urnebesno, spontano i fenomenalno. To je pokazatelj koliko je dobra ekipa spojena u ovom projektu – kaže Stavros, a Pejaković se prisjeća kako ga je redatelj nazvao ‘tsunamijem’.

-Pošto sam čovjek koji ima dosta kazališta u svojim nogama, pokušao sam sve motivirati da atmosfera bude dostojna pjesme. Kad god bih uletio među ostale, svi bi skočili. Volim raditi stvari koje imaju dobar unutarnji poticaj, mora ti duša izlaziti na usta, moraš skočiti na noge mlađahne – govori Pejaković, a i prijatelji koji sudjeluju u pjesmi imaju samo riječi hvale za iskusne kolege.

-Bila je čast nastupati s takva tri pjevača, uz čiju sam glazbu odrastao. Ovakvi projekti se ne odbijaju jer imaju trajnu vrijednost kod naše publike, pogotovo kad je u pitanju hrvatski nogomet. To je doista kod nas najvažnija stvar na svijetu – ističe Ivan Zak, a s njime se slaže i Mario Budišćak.

-Na snimanju spota proveli smo se kao nikad u životu. S Grdijem i Stakijem uvijek nove priče i anegdote – smije se frontmen Begina. A takvu je atmosferu i očekivao kantautor Davor Borno.

-Tako vam je to kad se na istome mjestu sretnu ljudi koji se međusobno poštuju i cijene. Inače se volimo družiti, a sad smo imali prilike prvi put raditi zajedno. Iako moje pjesme nisu navijačke, ovaj žanr pripada većini muškaraca. Svi smo bili na utakmicama i bodrili sportaše nekim drugim pjesmama, a ovaj put je bilo posebno jer pjevamo našu – govori Davor Borno. Glas od navijanja često gubi i frontmen Tarapana benda.

-Bio sam oduševljen kao i svaki muškarac u Hrvatskoj da je na mome mjestu kad sam pozvan da se pridružim mušketirima. Volim navijačke pjesme, svi smo ostali bez glasa gledajući neko prvenstvo, a ne sumnjam da će tako biti i ovog ljeta. Čast je biti u istom društvu s Tri mušketira, čije su pjesme obilježile svakome izlazak barem pet puta. Na snimanju su mi udijelili super savjete. Uvijek sam nekako okružen mudrim glazbenicima – kaže Frano Pehar koji još ne razmišlja o ishodu Eura.

-Korona me naučila da ništa više ne prognoziram, čak više ni u kladionici – kaže vatreni navijač.

-Želim im sve najbolje na Euru, ne sumnjam da će doći do četvrtfinala, a za dalje im držim palčeve i bodrim ih našom pjesmom – kaže Davor Borno, a slično smatra i Mario Budišćak.

-Vrlo sam općenito u životu smiren, ali ekipa iz Begina, kad zajedno gledamo… Reći ću samo, bilo je i demoliranih zidova – smije se Mario.
Kao mladić igrao je za Hajduk, no Jasmina Stavrosa otac je usmjerio ka glazbi jer, rekao mu je tada, “karijera nogometaša nije perspektivna”. Nije mu žao. Poslije je s Humanim zvijezdama, koje je okupio pokojni Tomislav Ivčić, i dvaput tjedno trenirao nogomet, no već godinama najviše uživa u skijanju i tenisu, a nogomet – gleda.

-Navijam i pjevam. Kad naši postignu zgoditak, viknem “Gool!”, ali nisam od onih koji razbija televizor ako izgubimo, jer on nije kriv. U sportu je tako, svakome se može dogoditi i poraz i pobjeda. Ja navijam, volim sportove, sve ih pratim – govori Stavros, dok ga kolega mušketir oprezno pogledava.

-Kod mene kući jedan je televizor, nažalost, stradao – priznaje Zlatko Pejaković. – Kasnije sam se pokajao jer smo na jedanaesterce prošli dalje. Ovaj put televizor će ostati čitav – obećava Pejaković koji se nada će se i publika zavoljeti novu nogometnu himnu “Srce hrvatsko”.

-Moje se pjesme odavno pjevaju i na stadionima i u svlačionicama, ali vjerujem da će ova naša pjesma ponijeti naciju. Poklopilo se mnogo toga, vjerujem u veliki uspjeh “Srca hrvatskog”, a još više naše nogometne vrste. Vratit će se s medaljom – ističe Grdović koji je u mladosti bio uspješan u veslanju, bio je jedan od najboljih kormilara bivše države s brojnim medaljama s međunarodnih regata, a danas kondiciju održava svakodnevnim trčanjem pet-šest kilometara u zadarskom parku.

-Siguran sam da će izbornik Dalić posložiti dobru ekipu i da ćemo zasigurno biti u prva tri, ali potajno se nadam da ćemo biti prvi – dobacuje Stavros uz veliku želju da nakon prvenstva Tri mušketira obiđu hrvatske gradove sa “Srcem hrvatskim”.

-Nakon snimanja spota uz Tri mušketira, koji je bio kao najbolji tulum na svijetu, spremamo se skupa na Euro ako nam dopuste, a bit će tu i spontanih koncerata, budite bez brige, i tako se zbog korone osjećamo skučeno pa kad dođe ljeto, osjećat ćemo se pušteni s lanca. Bit će to show program – istaknuo je pjevač Ivan Zak.

Videospot možete pogledati na linku:
https://youtu.be/tsRuAEEAT_E

Fotografije sa snimanja možete vidjeti ovdje:

No Images found.

Grad Ludbreg pokazuje humanitarnu stranu – donacije do 5 kg odjeće

0

Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg poziva mještane regije Ludbreg da se odazovu akciji prikupljanja isključivo dječje odjeće kako bi svojom donacijom olakšali život ljudima našeg kraja koji su u potrebi.

Donacije se prikupljaju u četvrtak 18. ožujka i petak 19. ožujka u vremenu od 9 do 12 sati u prostoru Gradskog društva Crvenog križa (Vinogradska 1, 42230 Ludbreg).

– Donirati se može najviše 5 kg robe po osobi, a primamo isključivo cijelu robu, čistu i složenu – poručuju iz GDCK Ludbreg.

Darko Molnar iz Glasa poduzetnika zadovoljan suradnjom Varaždinske županije i Turističke zajednice

0

Danas su na prigodnoj konferenciji za medije predstavljeni rezultati Javnog poziva  za dodjelu potpora za turističke agencije i pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti. Radi se o  jedinstvenom Javnom pozivu kojeg je Varaždinska županija raspisala kako bi   pružila potporu u osmišljavanju i provedbi projekata koji su u funkciji cjelogodišnjeg osmišljavanja turističkih događanja u Varaždinskoj županiji, prije svega u cilju očuvanja radnih mjesta u spomenutim poslovnim subjektima.

Prisutnim predstavnicima turističkih agencija obratila se saborska zastupnica i savjetnica župana  Natalija Martinčević,  predsjednik Turističke zajednice Varaždinske županije Željko Bedeković, zatim Darko Molnar, koordinator Udruge Glas Poduzetnika – regionalnog ureda Varaždin te Željko Gjud iz Trakostyan toursa, a konferenciji je nazočio direktor Turističke zajednice Varaždinske županije Miran Bojanić Morandini.

Danas predstavljamo jedinstvenu potporu u Hrvatskoj,  a to su potpore za turističke agencije i pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti. Moram ovom prilikom spomenuti kako već godinu dana prolazimo kroz teško i izazovno razdoblje. Teško je svima i mladima i umirovljenicima, a posebno je teško i izazovno svim djelatnicima u zdravstvu koji se po dvadeset i četiri sata na dan bore s pandemijom  koja nas je snašla. Teško je cijelom našem gospodarstvu koje radi s daleko smanjenim kapacitetom nego bi to bilo u normalnim uvjetima. No, ima onih, a to ste vi koji ste ili potpuno ili djelomično zbog uvedenih mjera onemogućeni u svom radu. Dobro znate da je naša Županija bila jako pogođena pandemijom. Dugih šesnaest dana  bili smo najgora regija u Europi, s največim brojem zaraženih u odnosu na broj stanovnika. Morali smo poduzeti mjere kako bi zaštitili zdravlje i živote naših sugrađana . Uvođenje mjera je dakle bila potreba i nužnost. Na svu sreću naše mjere dale su rezultate, te se pandemija polako smirila. Uvođenjem mjera nismo se ponijeli populistički nego odgovorno prema građanima. Predlažući mjere istodobno smo predlagali i obeštećenja i kompenzacije onima kojima je zbog tih mjera onemogućen rad. Ovlasti i  ingerencije za to ima središnja vlast, odnosno država. Država je to nažalost učinila djelomično i nedovoljno. Mi smo kao Županija s obzirom na naše ingerencije i financijske mogućnosti poduzeli korake koje nije napravila ni jedna Županija u Hrvatskoj. Prvi i jedini odrekli smo se 20 % naših plača na tri mjeseca, svi zaposlenici u upravi kao i u Županijskim tvrtkama dali su na taj način svoj doprinos. Time smo osigurali fond iz kojeg smo pomogli 576 obrtnika s tri do pet tisuća kuna u onom prvom valu pandemije kada je skoro sve bilo zatvoreno. Jedina smo Županija koja je osnovala tri garancijska fonda i to za poljoprivrednike, za prerađivačku industriju  i za poduzetnike. I sada izlazimo s mjerama potpore u turizmu gdje smo osigurali visokih milijun kuna, zatim kreditiramo male i srednje poduzetnike, a  za to je osigurano 2, 8 milijuna kuna gdje Županija drži leđa s 70 % tog iznosa. Posebno me veseli ova pomoć koju Vama dajemo, a to je 300 tisuća kuna potpore  turističkim agencijama i pomoćnim djelatnostima u  izvođačkim umjetnostima. Nije to naravno dovoljno, ali mi smo kao Županija u skladu s našim financijskim mogućnostima  odradili sve što smo mogli i trebali. Ni jedna Županija u Hrvatskoj, a to je lako provjerljivo , nije pokrenula i uvela ovakve mjere pomoći – rekla je Natalija Martinčević te dodala kako je kao saborska zastupnica nakon razgovora s predstavnicima Glasa poduzetnika i ugostitelja Sjeverne Hrvatske zatražila da se provedu četiri mjere i to ona najvažnija koja je i provedena, a to je plaćanje najma i režija direktno od strane Države.

Darko Molnar, koordinator Udruge Glas Poduzetnika regionalnog ureda zahvalio se Varaždinskoj županiji na pomoći te je naveo kao ogledni primjer svim drugim Županijama.

U moru problema koji su nas snašli u proteklih godinu dana, ovdje imamo izuzetno dobru i konstruktivnu mjeru koja će sasvim sigurno pogurnuti našu branšu prema naprijed. Ovo je jako dobar potez Varaždinske županije i Turističke zajednice Varaždinske županije  koji direktno pomaže turističkim agencijama i pomoćnim djelatnostima u  izvođačkoj umjetnosti. Nama na kontinentu  je svaka pomoć dobro došla, ovdje je svaki gost, odnosno svaki turist hvalevrijedan. Isto tako organizacija svih naših evenata ide u smjeru privlačenja domaćih i stranih gostiju u našu Županiju. Hvala svima na inicijativi, a posebno hvala Varaždinskoj županiji koja je prepoznala naš vapaj za pomoći i to samo dokazuje da se i u vrijeme krize može puno toga dobroga napraviti – rekao je Darko Molnar te izrazio nadu kako će sličnih javnih poziva i natječaja biti i ubuduće.

Predsjednik Turističke zajednice Varaždinske županije Željko Bedeković je također izrazio zadovoljstvo uspješno provedenim Javnim pozivom.

-Kao što je već i rečeno ni jedna druga Županija u Hrvatskoj nije raspisala ovakav poziv, a na naš poziv  se prijavilo ukupno osam turističkih agencija sa 26 programa. Očekivali smo njihovu inovativnost i kreativnost te smo zadovoljni s dostavljenim programima. Sve se može vidjeti na web stranicama naše Turističke zajednice. Event industrija u koju spadaju i kulturnjaci, i festivali je također bila pogođena krizom, pa smo tako pomogli i sedmero obrtnika koji su se javili na raspisani poziv. Nadam se da je ovo prvi i posljednji puta da raspisujemo ovakvu vrstu poziva jer nam je svima skupa želja da se polako vratimo na stara normalna vremena – rekao je Željko Bedeković.

Željko Gjud iz Trakostyan toursa se zahvalio Županiji u ime svih vlansika putničkih te turističkih agencija.

Hvala Županiji koja nam je posvetila pažnju pomažući nam u ovo teško i zahtjevno vrijeme. Mi smo djelatnost koja je možda i najteže pogođena ovom krizom. Naime, nama nije zabranjeni rad, ali posla nema. Skoro smo bez kune prihoda. Zato pozdravljamo odluku Županije da nam pomogne i nadamo se da će Država također slijediti ovaj primjer – istaknuo je Željko Gjud.

SVE ZA MALIŠANE Dječji vrtić ‘Maslačak’ bi uskoro trebao biti dodatno opremljen

0

Grad Mursko Središće aplicirao je projekt ulaganja u objekt dječjeg vrtića pod nazivom “Dogradnja nadstrešnice i opremanje igrališta u DV Maslačak” na poziv Središnjeg ureda za demografiju i mlade. Ukupna vrijednost projekta je 575.562,50 kuna, od čega je traženi iznos sufinanciranja 374.115,62 kune. Novi dječji vrtić u Murskom Središću izgrađen je i financiran EU projektom Ruralnog razvoja (APPRRR), a provodi se i projekt “Svi u vrtić” financiran iz Europskog socijalnog fonda kojim je uvedeni poslijednevni i produljeni boravak za djecu.

– Provodi se Montessori program i integracija djece romske nacionalne manjine u predškolski odgoj i obrazovanje. Kako postoji stalni novi interes za upis djece, kroz rad vrtića ukazala se potreba za dodatnim proširenjem i opremanjem. Kroz ovaj bi se projekt tako izgradila nadstrešnica koja bi osigurala zaštitu od sunca i omogućila duži boravak na vanjskim prostorima i dodatno bi se opremilo vanjsko dječje igralište – javljaju iz Murskog Središća.

Također, na program „Zeleni pojas“ raspisam od strane INA-e apliciran je projekt uređenja okoliša dječjeg vrtića. Riječ je o sadnji drveća i postavljanju visokih gredica za sadnju povrća. Kroz učenje o uzgoju, brigu o zasađenom povrću vodila bi djeca. Bila bi postavljena i dva kompostera koja bi također imala ekološku edukativnu ulogu i proizvodila kompost za sadnju povrća. Osim toga, postavile bi se i klupice. Vrijednost projekta je 40.000,00 kuna.
Standard skrbi za predškolsku djecu na području Grada Mursko Središće u postupku je stalne nadogradnje.