Home Blog Page 4277

Teška ozljeda 48-godišnjeg motociklista

0
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U nedjelju, 21. ožujka 2021. godine nešto prije 9 sati u Belici, dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđen 48-godišnji motociklist.

Upravljajući Yamahom (X City VP 250), čakovečkih registarskih oznaka, kolnikom Ulice kralja Tomislava, brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste, konkretno nailasku na raskrižje. Prilikom pokušaja skretanja na kolnik Ulice dr. Ljudevita Gaja, izgubio je nadzor nad upravljanjem, nakon čega je došlo do prevrtanja motocikla na bok i pada vozača na kolnik.

 Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni motociklist prevezen je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje mu je pružena liječnička pomoć te je utvrđeno da je u nesreći teško ozlijeđen.

O prometnoj nesreći dostavit će se izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Međunarodni atletski sudac uzgaja sretne kokoši i proizvodi najkvalitetnija jaja

0

Već 20 godina Stanislav Stojko (62) je svakog četvrtka i subote na tržnici u Murskom Središću, gdje prodaje jaja iz domaćeg uzgoja i domaću tjesteninu. Životna sudbina poremetila mu je snove da jednoga dana postane uspješan ugostitelj. Završio Srednju ugostiteljsku školu – smjer konobar i radio u eminentnim međimurskim ugostiteljskim objektima kao što su Hotel Park u Čakovcu i nikad prežaljenoj izgorjeloj Međimurskoj hiži u Balogovcu.

-Bilo je tu još nekih objekata ondašnjeg čakovečkog ugostiteljskog poduzeća Union – kaže s nostalgijom.

Sanjane planove poremetila mu je teška prometna nesreća, koja ga je „spremila” u invalidsku mirovinu. Ona danas iznosi 700 kuna.

-Nije se moglo s time živjeti, a tu je bila i obitelj. Morao sam nečim, sebi primjerenim, krpati tu umirovljeničku mizeriju. U skladu sa svojim tjelesnim mogućnostima okrenuo sam se uzgoju kokoši nesilica. Od prvih 70 komada danas ih imam 350, sasvim dovoljno da uz izradu domaće tjestenine mogu normalno egzistirati – rekao je prilično zadovoljno.

Inače, Stanka znam iz mladosti kao vrsnog atletičara još iz OŠ Mursko Središće  kada je postao međimurski rekorder u trčanju na 60 metara.

-Bilo je to 70-tih godina, no u ono vrijeme nije bilo klubova koji bi nas formirali, trasirali nam put… Kao natjecatelj u atletici nastupao sam i u vojsci, na Vojnim igrama 1978. i 1979. godine. A onda je slijedila duga pauza. Imao je i bogatu rukometnu karijeru RK Mura Hlapićina, gdje je bio vratar 10 godina, a klub se natjecao u ondašnjoj Međužupanijskoj rukometnoj ligi.

Život piše čudne priče. Kaže kako je „krivac” za povratak atletici bio sin, kojeg je vozio u Čakovec na atletske treninge.

-Dok je on trenirao ja sam se orijentirao na ono što sam u atletici mogao biti, gdje sam ovdašnjem čakovečkom klubu mogao pomoći. Okrenuo sam se suđenju, pa sam, položivši ispite, postao 1999. godine državni sudac specijaliziran za bacačke discipline. Zahvaljujući tome prošao sam sva atletska borilišta Lijepe naše u zadnjih 20-tak godina. Sudio sam sva značajnija natjecanja, sudio sam i našim atletskim velikanima Sandri Perković u bacanju diska, Filipu Hrgoviću u bacanju kugle – ponosno će Stanko.

Kada nam je počeo nabrajati gdje je sve bio, s kim se je susretao, kakva je iskustva stjecao… Shvatili smo da je čovjek prava enciklopedija atletike. Dodat ćemo samo to da je od 2014. godine međunarodni atletski sudac što ga je odvelo na Kup kontinenata 2016. godine na splitskom Poljudu i Ligu šampiona 2019. godine u Varaždinu. Stanislav je 16 godina bio predsjednik Zbora atletskih sudaca Međimurja, a danas je dopredsjednik. Kao sudac pomagao je organiziranje i održavanje brojnih atletskih natjecanja invalida, umirovljenika, djece…

– Sada se iz toga polako povlačim, što zbog godina i ove nesretne pandemije, koja je mnogima poremetila planove – rekao je za kraj uz osmijeh Stanko, koji je sam sebi šef u OPG Stojko. Reklama za jaja također je u tom stilu: samo sretne kokoši nesu najkvalitetnija jaja!

No Images found.

Tijekom provođenja akcije Alkohol, policija evidentirala 21 prekršaj

0
Ilustracija

Prošle subote (20. ožujka) od 18 do 24 sata policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec proveli su aktivnosti iz „Alkohol“.                                                                                                 

Tijekom akcije ukupno je utvrđen 21 prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

– dva prekršaja upravljanja vozilima dok je u krvi prisutan alkohol i to:

           – od 0,5 do 1 promila – jedan prekršaj,

           – od 1 do 1,5 promila – jedan prekršaj,

– osam prekršaja nepropisne brzine kretanja u naselju više od 10 do 20 km/h,      

– sedam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te

– četiri ostalih prekršaja.

Najveća koncentracija alkohola od 1,38 promila utvrđena je u 19:10 sati na kolniku južne obilaznice Čakovca, kod 21-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka.

Grad Varaždin uređuju poljske puteve u svrhu bolje dostupnosti poljoprivrednih površina

0

Grad Varaždin poduzeo je opsežne radove na uređenju poljskih putova u prigradskim naseljima koje najviše koriste poljoprivredni proizvođači i mještani koji obrađuju poljoprivredne površine. Svako proljeće se ti poljski putovi zavažaju, ravnaju i prekrivaju slojem šljunka.

Gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Ivan Čehok koji je danas sa zamjenikom Zlatanom Avarom i predsjednikom MO Poljana Biškupečka Franjom Puškadijom obišao radove najavio je da će ove godine grad izdvojiti više sredstava za tu namjenu nego prijašnjih godina. To činimo cijeneći i podupirući poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost poljoprivrednih površina i sigurnost naših građana.

Radovi se upravo izvode u Poljani Biškupečkoj, zatim će se nastaviti u Kućanu Gornjem, Kućanu Donjem i u Kućan Marofu, pa u Gojancu kao i u svim drugim prigradskim naseljima – najavio je gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Ivan Čehok.

VLADIMIR TOPOLNJAK: Iako se već 10 godina naša cijena ne mijenja, stalno podižemo kvalitetu vodoopskrbe u Međimurju

0

Svake se godine 22.ožujak obilježava kao Svjetski dan voda. Odlukom Opća skupština UN-a od 1993.godine na ovaj se dan, diljem svijeta, želi posebno skrenuti pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse. Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda „Vrednovanje vode“ upućuje na razmatranje vrijednosti vode i što ona znači svakome od nas. U Međimurju se često ističe da je voda koju pijemo visoke kvalitete, pa smo u razgovoru s direktorom Međimurskih voda Vladimirom Topolnjakom željeli provjeriti je li to još uvijek tako.

-Mislim da su svi Međimurci zadovoljni kvalitetom vode koju imamo i pijemo. Činjenica je da je naša voda ukusna za piće, ali i besprijekorno zdrava. To potvrđuje i preko tisuću analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kako zagrebačkog, tako i našeg, nalazi sanitarne inspekcije, ali i rezultati našeg laboratorija koji na dnevnoj bazi prati kvalitetu vode. Uostalom, glavni zadatak i cilj našeg poduzeća upravo i jest da vodoopskrba bude kvalitetna i sigurna. Tome je podređeno cjelokupno naše poslovanje u kojem se držimo najviših ISO standarda kvalitete, kao i HACCP sustav koji se odnosi kakvoću vode na koju se primjenjuje HASAP sustav.

Voda koju imamo uistinu je visoke kvalitete i zbog prirodnog pročišćavanja. Prolazeći kroz prirodne naslage šljunka i pijeska podzemna voda, koja teče paralelno s Dravom, prirodno se čisti već stoljećima. Dobro je što i naši susjedi u uzvodnom dijelu Drave sve više pročišćavaju te u rijeke puštaju pročišćenu vodu. Sve to daje rezultat i na naša dva vodocrpilišta gdje je voda izrazito kvalitetna, tako da je, bez posebne dorade, osim preventivnog kloriranja, puštamo u sustav. Mi pratimo i onu vodu koja će tek za 50 dana doći na vodocrpilište, vodimo računa o njezinoj kvaliteti i provodimo analize koje su puno opsežnije i šire od propisanih upravo zato jer za naše korisnika želimo učiniti i više nego zakon određuje. Zbog svega toga možemo pouzdano reći da je voda svakim danom sve bolja, tvrdi Topolnjak.

Korisnike uvijek zanima cijena vode i može li biti niža. S obzirom da imamo vodu visoke kvalitete kako se to odražava na njezinu cijenu?

Ponosimo se činjenicom da Međimurske vode svoj udio u cijeni nisu mijenjale još od 2011.godine. Dakle, već 10 godina držimo istu cijenu. Ne samo da je cijena na istoj razini, nego iz tih sredstava mi svake godine radimo sve više i više na poboljšanjima i unaprjeđenju sustava koji je pri samom vrhu kvalitete u Hrvatskoj. U našem poslovanju koristimo najsuvremenija i najnovija tehnička dostignuća, a zahvaljujući vrhunskim stručnjacima koje imamo svi dijelovi naše firme su visoko pozicionirani po postignutoj kvaliteti u odnosu na druge tvrtke iz naše branše. Zbog toga resorno ministarstvo upravo Međimurske vode često izdvaja kao ogledni primjer kolegama iz cijele Hrvatske, a kod nas je bilo dosta stranih delegacija kojima smo prezentirani kao ogledni vodovod. Naši kolege iz Izraela, Danske, Njemačke, Švicarske i drugih europskih sila u ovom području nakon snimanja stanja u našem poduzeću rekli su da nimalo ne zaostajemo za njima, dapače da u nekim segmentima imaju što naučiti od nas, ponosan je na djelatnike i tvrtku Topolnjak.

Između 22. ožujka i 9. travnja u prostorima knjižnice Nikola Zrinski izložba ‘črnih’ pisanica

0

Knjižnici „Nikola Zrinski” Čakovec od 22. ožujka do 9. travnja 2021. godine može se razgledati izložba. Na izložbi se predstavlja rad Biserke Vučenik iz Donje Dubrave koja se izradom črnih pisanica bavi više od 30 godina. Biserka Vučenik jedna je od posljednjih čuvarica te tradicije poznate u Donjoj Dubravi i okolnim selima. Pisanice se izrađuju posebnom batik tehnikom gdje se pisanice iscrtavaju drvenim štapićem na čiji je vrh komad bakrene žice u obliku kljuna tzv. kljičicom. Izložba se može razgledati na Općem odjelu u radno vrijeme Knjižnice.

Biserka Vučenik posjeduje zbirku koja sadrži više od tisuću pisanica izrađenih tom tehnikom koje je sama izradila ili dobila na poklon. Najstarija sačuvana pisanica koju posjeduje stara je više od šezdeset godina. Uz pisanice čuva i stare predmete koji su služili za izradu tih pisanica kao što je kljičica i posuda za vosak. Ovoj tehnici izrade pisanica Biserku je naučila Marija Fabić iz Donje Dubrave.

Autorica izložbe: Sandra Mikac-Ciglar

Kanalizaciju dobiva i Prilaz, najkraća ulica u mjestu

0

U Donjoj Dubravi intenzivno se gradi kanalizacija za fekalne vode. Investitor aglomeracije su Međimurske vode, a radove izvode djelatnici čakovečke Tegre.

Upravo su strojevi ušli u najkraću ulicu u mjestu, koja nosi ime Prilaz, i duga je tek stotinjak metara. Prvo se skida asfalt, a onda kreće iskop i polaganje cijevi. Donja Dubrava ima 31 ulicu ukupne dužine 15 kilometara, a izgradnja kanalizacije trebala bi biti gotova do kraja ove godine.

Nakon toga slijedi izgradnja pročistača i polaganja cijevi do njega, tako da bi cijeli posao mogao završiti najranije do kraja 2013. godine. Istovremeno će se urediti i prometnice, postaviti novi asfaltni sloj, te izgraditi pješačko-biciklističke staze.

U Varaždinskoj županiji raste broj slučajeva, na bolničkom liječenju 60 osoba

0
Opća bolnica Varaždin, koronavirus

Na bolničkom liječenju u Općoj bolnici Varaždin nalazi se 60 osoba s težom kliničkom slikom, od kojih je 27 smješteno na lokaciji u Varaždinu, a 33 osobe se nalaze u Klenovniku. U jedinici intenzivnog liječenja, na respiratoru su 4 osobe, a u posljednja 24 sata preminula je jedna osoba pozitivna na COVID-19.

Ovime je evidentirani ukupan broj preminulih COVID-pozitivnih osoba u Varaždinskoj županiji dostigao brojku 400. Prema mjesecima u razdoblju od ožujka do kraja listopada 2020. evidentirane su ukupno 3 preminule COVID-pozitivne osobe, u studenom 101 preminula osoba, u prosincu 175, u siječnju 81, u veljači 35, a u ožujku je do sada evidentirano 5 preminulih COVID-pozitivnih osoba.

Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 287 uzoraka, pri čemu je udio pozitivnih među simptomatskim pacijentima 20 posto, a udio u svim testiranim uzorcima iznosi 11 posto.

Od početka epidemije na području Varaždinske županije evidentirano je 15.916 osoba pozitivnih na COVID-19. Aktivnih slučajeva je 391.

Za Uskrs 117. broj Kotoripskog vjesnika

0

Uoči Uskrsa iz tiska će izaći 117. broj općinskog informativnog glasila Kotoripski vjesnik. Obradit će sve općinske teme i teme vezane za ljude i događaje od božićno-novogodišnjeg broja pa do sredine ožujka.
Kotoripski vjesnik je najdugovječnije općinsko glasilo na ovim prostorima i u prosincu ove godine obilježit će 35-tu obljetnicu svog kontinuiranog izlaženja.

Riječ, dvije o glasilo. Pokrenula ga je 1986. godine ondašnja Mjesna zajednica Kotoriba s ciljem da sa svojim radom i novostima u Kotoribi što cjelovitije upozna sumještane, pa je glasilo dobivalo svako domaćinstvo besplatno. I ako je vrijeme interneta i Općina ima njegove stranice Kotoripski vjesnik i dalje živi. Izlazi tri puta godišnje uz prigode, Uskrsa Dana Općine i uz božićno -novogodišnje blagdane i dalje ga svako kotoripsko domaćinstvo dobiva besplatno, a valja istaknuti da glasilo odlazi i na adrese zainteresiranih Kotoripčana širom Hrvatske i u inozemstvu.

Kotoripski vjesnik je nagrađen Plaketom Kotoribe, a na fotografiji su njegovi najdugovječniji suradnici: Mario Friščić, Alen Fuš i Mladen Grubić (sjede s lijeva), te Đuro Lovnički i Dobriša Habuš (stoje s lijeva). Na pripremi i izradi glasila mijenjali su se ljudi i tvrtke. Najdulje s glasilom živi potpisnik ovih redaka koji mu je bio i prvi urednik. U početku se glasilo oblikovalo i tiskalo u TIZ Zrinski Čakovec te u još dvije, tri međimurske tiskarske kuće, a u posljednjih desetak godina to izuzetno uspješno radi tvrtka L.Press j.d.o.o. iz Koprivnice.

Broj čija je naslovnica na fotografiji su uredili: Roberto Ujlaki, v. d. glavnog urednika, Mladen Grubić, Dario Hrašćanec, Karolina Bajkovec-Horvat i Alen Fuš. Lektor glasila je Mario Friščić, a autori fotografija su bili, kao i ostalom danas, Marko Habuš, Marijan Kovač i Alen Fuš. Za izdavača je potpisan Ljubomir Grgec. Glasilo se danas tiska u nakladi od 1.100 primjeraka.