U blizini Donjeg Mihaljevca postoje kultne „Adikine gorice“, mjesto za različita druženja i provode. Njih su minule subote rezervirali vatrogasci DVD-a Donji Mihaljevec kako bi održali tradicionalno godišnje rekreativno druženje.

U sklopu tog događaja, čelnici DVD-a: Zlatko Kranjec, predsjednik, Božidar Vlah, zapovjednik, i Dejan Kočiš, blagajnik, došli su na hvale vrijednu ideju. U goricama su priredili malu svečanost na kojoj su najstarijim članovima uručili diplome za 60 godina vjernosti vatrogastvu, a što im je dodijelila HVZ. Dobitnici su 86-godišnji Vinko Strbad i godinu dana mlađi Josip Habuš. Obojica su vatrogasci od 1960. godine pa je to bila prigoda za osvrt na njihov samoprijegoran rad i doprinos DVD-u kojem su obojica svojevremeno bili i predsjednici. i tajnici, i zapovjednici… Treba reći kako su obojica ponosni vlasnici diploma i medalja za 10, 20, 30, 40 i 50 godina za članstvo u DVD-u.

Ne miruju niti danas. Aktivni su članovi Kluba vatrogasnih veterana VZ Međimurske županije, a pored toga još se uvijek odazivaju i sastancima društva gdje svojim raspravama, sugestijama i iskustvima doprinose realizaciji programskih zadaća društva.

Spomenut ćemo još jedan podatak vezan za Vinka Strbada. Njemu je u veljači mjesecu plinska eksplozija raznijela dio kuće. On je srećom ostao neozlijeđen, a sanaciji ruševine već su drugi dan prišli njegovi kolege iz DVD-a Donji Mihaljevec i Vinko danas ponovo živi u njoj.

Rajko Ostojić, Gordan Maras, Nikša Vukas..duga je lista SDP-ovaca koji su preko noći postali bivši, a ne tako davno bili su među vodećim ljudima stranke. Posljedica je višemjesečnog unutarstranačkog obračunavanja u kojem su deblji kraj izvukle pristaše nekadašnjeg predsjednika Davora Bernardića, ali je veliko pitanje kako će se nove podjele odraziti na rejting stranke koji je u nezaustavljivom padu. Bura u zagrebačkoj organizaciji nije se u takvoj mjeri osjetila u međimurskom SDP-u gdje je raščišćavanje započelo nakon lokalnih izbora, a kod povjerenika stranke Nikole Novaka provjerili smo dokle se došlo i kako gleda na izbacivanje članova u Zagrebu?

-Bolja je definicija da im nije produženo članstvo, odnosno nisu ponovno upisani u stranku. Ne mogu detaljnije govoriti o toj situaciji, jer kolege u Zagrebu mnogo bolje od mene znaju kakvo je stanje na terenu. Međutim, ako je Predsjedništvo stranke imenovalo povjerenika koji je, potom, temeljem postavljenih kriterija donio takvu odluku siguran sam da se ona zasniva na utemeljenim razlozima. Koliko znam sa svim članovima koji više nisu u stranci razgovor je obavio predsjednik Grbin i osobno im priopćio razloge. Je li bila u pitanju određena pasivnost, neispunjavanje članskih obveza ili su neki otvoreno radili protiv stranke ne mogu reći, ali temeljem svega nabrojenog vjerujem da se radilo o dobroj procjeni. Kada je u pitanju zagrebačka organizacija već duže se pričalo o povezanosti pojedinih članova s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Bandićem i njegovom strankom, neki su temeljem toga bili zaposleni u gradskoj upravi i poduzećima te naravno nisu bili kritični prema izvršnoj vlasti, a nije primjereno da se nečiji rad ne kritizira kada je to potrebno zato što si dio tog sistema. Mislim da to nije u redu i ako se odluka temeljim na takvim razlozima i meni je prihvatljiva.

U međimurskom SDP-u nije raspušteno članstvo, ali su raspuštena vodeća tijela županijske organizacije. Kada očekujete provedbu unutarstranačkih izbora kroz koje će se konstituirati i vodeća tijela SDP-a u Međimurju?

-Kao i na drugim područjima, tako i u ovom segmentu vlada određeno zatišje zbog ljetnih praznika, pa trenutno nema većih stranačkih aktivnosti. Dio ljudi je na godišnjim odmorima tako da je realno očekivati nastavak procesa stabiliziranja stranke krajem kolovoza. Sve što je potrebno odraditi za unutarstranačke izbore na razini lokalnih i županijske organizacije provesti ćemo na vrijeme, unutar roka od 180 dana po završetku lokalnih izbora. Naravno, svemu tome prethodi odluka Predsjedništva SDP-a o provođenju izbora u svim organizacijama stranke diljem države, a potom započinje redovna procedura čiji završetak možemo očekivati potkraj godine.

Bez obzira što trenutno nema mnogo stranačkih aktivnosti, zasigurno razgovarate s kolegama o stanju u stranci. Kakvim ga ocjenjujete?

-Stanje nije dobro, to su pokazali i nedavni lokalni izbori čijim su rezultatima razočarani mnogi naši članovi. Izgubili smo načelnike u Općinama Kotoriba i Goričan, a posebno je bolan poraz u Gradu Čakovcu. S druge strane drago mi je što su naši načelnici u Općinama Štrigova i Sveti Juraj na Bregu uvjerljivo potvrdili svoj dugogodišnji dobar rad novim mandatima, a i u Općini Nedelišće sam ja naslijedio načelnika Daniu čime se ovdje ponovno potvrdila snaga naše općinske organizacije i povjerenje koje uživamo među biračima. Nažalost, više nemamo ni predsjednika Županijske skupštine, ali je Mario Medved izabran za potpredsjednika, dok smo gubitke predsjednika Općinskih vijeća u Podturnu i Donjem Kraljevcu, djelomično kompenzirali u Šenkovcu gdje sada imamo predsjednicu. U padu smo i prema broju općinskih i gradskih vijećnika, što je djelomično uzrokovano i novim zakonom koji je generalno smanjio broj vijećnika, tako da smo, po tom pitanju, rasli u Općinama Belica i Štrigova. Sve to pokazuje da se trebamo konsolidirati, posložiti stanje u tim organizacijama, dovesti nove ljude i dati im priliku. Dobar primjer za to je Grad Prelog gdje smo formirali samostalnu listu koja je osvojila jedan mandat, ali je okupljena perspektivna i mlada ekipa koja iza sebe nema nikakve repove, niti je sudjelovala u bilo kakvim unutarstranačkim sukobima. Mislim da je to ispravan put i model koji ćemo ubuduće mnogo više primjenjivati u svim našim organizacijama, posebno tamo gdje već duže ne postižemo dobre rezultate, niti pokrećemo ozbiljnije inicijative.

Glavni odbor je, prije nekog vremena, donio odluku o isključenju iz stranke dotadašnjeg predsjednika međimurskog SDP-a Mladena Novaka. Je li on prihvatio takvu odluku ili se žalio i postoje li još neki članovi kojima, možda, prijeti takva sudbina?

-Nisam već duže vrijeme kontaktirao s dosadašnjim predsjednikom, tako da mi nije poznato je li podnio žalbu na odluku Glavnog odbora. Mislim da se ni ne može žaliti na odluku Glavnog odbora. Očekujem da će i dalje biti politički aktivan, jer je član Županijske skupštine, a vidjet ćemo hoće li pronaći neki novi prostor političkog djelovanja. U tome mu želim sve najbolje i mnogo uspjeha. Koliko je meni poznato nije bilo prijepora oko nekih drugih članova, niti razgovora o mogućim isključenjima. Možda postoje kuloarska nagađanja, ali službenih aktivnosti u tom pravcu nije bilo, niti se, koliko znam, ne planiraju.

Prema posljednjem istraživanju preferencija građana SDP se nalazi iza platforme Možemo. Mislite li da posljednji potezi vodstva stranke vode prema njenom oporavku?

-Mislim da potezi koji se vuku idu u smjeru raščišćavanja problema i odnosa koji su opterećivali rad stranke. Članovi koji više nisu u SDP-u radile su protiv stranke i ne treba čuditi što je rezultat takav kakav je. Nadam se da smo sada došli do nekakvog dna što se tiče podrške građana, da nam rejting više neće padati, ali to, prije svega, ovisi o nama. O tome hoćemo li se konsolidirati te zagovarati i osmisliti neke nove politike bliske građanima. Mislim da se SDP mnogo više treba okrenuti mlađim generacijama i profilirati na taj način. Treba prepoznati njihove potrebe i pokrenuti programe koji će njima pomoći. Sufinanciranje vrtića, produženi boravak u školama, stipendiranja studenata, pomoć pri zaposlenju, subvencioniranje izgradnje obiteljskih kuća i najma stanova, oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak i druge slične. Sve te politike treba ujednačiti na razini cijele zemlje i napraviti plan za ljude koji žele ostati u Hrvatskoj te ovdje graditi i stvarati. Mislim da bi nam to donijelo mnogo veću podršku uz koju bi, samostalno ili u koaliciji s drugim srodnim strankama, mogli preuzeti vlast i provesti te programa i pokazati da smo kvalitetniji od stranaka desnice.

U Međimurju već duže vrijeme bilježimo značajan trend pada broja pozitivnih na koronavirus, pa smo danas spali na jednoznamenkaste broje, jer smo prema današnjem izvješću Županijskog stožera civilne zaštite u Međimurju ukupno brojili 9 pozitivnih.

Veliki doprinos u provedbi cijepljenja, ali i zbrinjavanju oboljelih dali su i djelatnici Županijske bolnice Čakovec. Budući da među njima već duže vrijeme nema pozitivnih, zanimalo nas je kakva je procijepljenost u našoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi s oko 900 zaposlenih?

Prema podacima koje nam je dostavio pomoćnik ravnatelja za kvalitetu doc.dr.sc. Tomislav Novinščak u čakovečkoj bolnici procjenjuju da ukupni udio cijepljenih i preboljelih djelatnika bolnice prelazi 75%. Tako je, prema tim podacima, do danas cijepljeno oko 70 posto liječnika, 65 posto ostalih zdravstvenih radnika, te 75 posto nezdravstvenih radnika. Naravno, tome treba dodati i djelatnike koji su preboljeli COVID-19, nakon čega ih se dio cijepio, a dio nije, ali unatoč toga stekli su imunost prema SARS-CoV-2.

-Djelatnici naše bolnice još su od samih početaka kampanje cijepljenja pokazali visoku svjesnost potrebe cijepljenja i svoje odgovornosti u ovoj epidemiji. Vrlo visoki postotak cijepljenja zaposlenika bolnice pratimo od veljače 2021. godine, čime smo osigurali da već mjesecima u Županijskoj bolnici Čakovec bilježimo nultu stopu zaraženosti i/ili samoizolacije među zdravstvenim i nezdravstvenim radnicima ili je ona rijetka i vrlo sporadična pojava (incidencija < 0,001% na mjesec dana), naglašava dr. Novinščak koji smatra da ovakve brojke potvrđuje kako visoka procijepljenost značajno smanjuje rizike.

-Iako se ne radi o znanstveno utemeljenom istraživanju, neposredno se može govoriti o određenoj zaštiti zdravstvenog sustava koji je u našoj ustanovi postignut kad smo još u ožujku prošli ukupni udio cijepljenih i preboljelih od otprilike 70%. Cijepljenjem radnika koji iz opravdanih razloga preboljenja ili nekih drugih medicinskih razloga dosada nisu cijepljeni nastavljamo akciju i plan cijepljenja i dodatno povećavamo vlastitu i sigurnost naših korisnika do konačnog cilja zaustavljanja epidemije u potpunosti, rekao je Novinščak.

S njim je suglasan i v.d. ravnatelja Županijske bolnice Čakovec dr. Igor Šegović.

-Visoka procijepljenost u našoj bolnici pridonosi kako zaštiti samih zaposlenika, tako i naših pacijenata. Drago mi je što su postoci tako visoki, jer tako i osobnim primjerom pokazujemo pacijentima da mogu imati povjerenja u kvalitetu i učinkovitost cjepiva, naglasio je Šegović ne propustivši priliku da još jednom apelira na one koji se još nisu cijepili.

-Cijepljenje je jedan od najvećih uspjeha medicine te se nadamo da ćemo i ovaj puta na taj način pobijediti ovaj virus. Zahvaljujem svim djelatnicima koji sudjeluju u provođenju cijepljenja jer to rade dobrovoljno nakon radnog vremena kao i ljudima koji dolaze k nama na cijepljenje. Cijepljenje se nastavlja provoditi u suterenu Županijske bolnice Čakovec. Molim pacijente za strpljenje u slučaju većih gužvi, poručuje Šegović.

Na današnji dan Županijska bolnica Čakovec bilježi:

3 hospitalizirana pacijenta

0 na invazivnoj respiraciji

0 preminulih

0 pozitivnih liječnika

0 samoizoliranih liječnika

0 pozitivnih zdravstvenih radnika ostalih profila

0 samoizoliranih zdravstvenih radnika ostalih profila

0 pozitivnih nezdravtsvenih radnika

0 samoizoliranih nezdravstvenih radnika

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i saborski zastupnik Veljko Kajtazi danas su boravili u radnom posjetu romskom naselju u Pribislavcu. U pratnji tamošnjeg općinskog načelnika Matije Ladića obišli su spomenuto naselje te razgovarali o problemima koji opterećuju svakodnevicu Roma, ali i svih ostalih stanovnika Općine Pribislavec. Poseban naglasak stavljen je na ilegalna odlagališta otpada i mogućnosti rješavanja situacije koja, u tom pogledu, postaje kritična.

Načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić uvodno je rekao kako je ovaj sastanak bio iniciran radi svakodnevnih problema s kojima se susreću te naglasio da su posebno veliki oni s ilegalnim odlagalištima otpada i svakodnevnim paljevinama.

Na to se nadovezao saborski zastupnik Veljko Kajtazi rekavši kako su ovoj temi pokušavali razgovarati već unatrag nekoliko mjeseci.

-Ovaj problem nije od danas i postoji već nekoliko godina. Romi na ovim prostorima nisu od jučer, nego su ovdje već jako, jako dugo. Zabrinjava me da u ovoj županiji imamo oko 12 tisuća Roma, a jedinice lokalne samouprave jako malo čine za uređivanje romskih naselja. Romska zajednica ima nekoliko strateških dokumenata, prije 2 tjedna Vlada je donijela i novi Nacionalni plan za Rome, a od prošle godine postoji i Operativni plan za nacionalne manjine, među kojima je i romska. Zabrinjavajuće je što strateški dokumenti ne postoje od jučer, nego od 2003.godine. Sjećate se da smo imali Nacionalni plan za Rome, Dekadu za Rome, onda smo imali Nacionalnu strategiju i sada imamo Operativni plan. Što nam vrijede svi ti strateški dokumenti kada nijedna jedinica lokalne samouprave nema akcijski plan. Ako oni nemaju svoje akcijske planove, ja ne znam na koji će se način rješavati pitanje romske zajednice. Sve dotle dok jedinice lokalne samouprave ne budu imale svoje akcijske planove mislim da će biti jako, jako teško početi rješavati pitanje romske zajednice. Isto tako problem će postojati sve dok jedinice lokalne samouprave ne počnu upošljavati Rome, ne samo putem javnih radova. Zahvaljujući ovoj Vladi mi smo za tu namjenu uspjeli osigurati velika sredstva, blizu 13 milijuna kuna. Samo što to nije dugoročno rješenje,  jer od zdravih i sposobnih Roma stvaramo invalide. Zato što primaju minimalnu naknadu, a od toga se ne može živjeti. Mi moramo razmišljati na koji način upošljavati ljude. Imamo jako dobrih i pozitivnih primjera u ovoj županiji i jako mi je žao što nitko ne želi pričati o tome, nego stalno  govorimo samo o negativnostima.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić potvrdio je kako mu je saborski zastupnik Kajtazi u više navrata izložio ovu temu.

-Zato smo dogovorili da danas dođemo ovdje kako bi na licu mjesta vidjeli kako to izgleda, jer tek onda čovjek stvori pravu sliku problema koji je ovdje eskalirao. Pitanje divljih odlagališta na području Pribislavca će biti riješeno u sljedećim mjesecima. Vjerujem da to pitanje čišćenja, odnosno deponiranja ove gomile što miješanog, što glomaznog otpada na svim stranama ovog dijela Pribislavca treba biti riješeno jednom zauvijek. To pretpostavlja i neke druge korake, prije svega kreiranje infrastrukture, kao i razgovor s potencijalnim koncesionarom na razini jedinice lokalne samouprave. Naravno i rješavanje pitanja integracije ljudi koji žive u ovom dijelu naselja s ostalim stanovnicima općine. Ono čemu sam svjedočio je i nerazumijevanje koje se pokazuje od strane pojedinaca i koje u pravilu, ako nema razgovora, može eskalirati. To je ono što ne želimo i što nam uopće nije potrebno. Pripadnici romske nacionalne manjine, kao i svake nacionalne manjine i hrvatskog naroda u Hrvatskoj moraju osjećati sva prava, ali isto tako poštivati i sve obveze koje pred njima stoje. To je nešto u čemu se svi slažemo. Upravo zbog toga naredno razdoblje će nositi intenzivnu komunikaciju između zastupnika Kajtazija i nas u Vladi. Moj dojam je kako je stvarni problem zapravo pitanje ekonomske integracije koja sa sobom nosi socijalnu i svaku drugu.