Hrvatska birokracija već je nebrojeno puta opjevana u raznim tekstovima i tekstićima, međutim, potaknuti pismom našeg čitatelja ne možemo odoljeti, a da i mi u toj šumi slova ne napišemo i jedan svoj.

U našu je redakciju nedavno stigla poruka ogorčenog čitatelja koji se žali na tromost i inertnost sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Čakovcu. Naime, čitateljev otac je prilikom odlaska u mirovinu htio na zavodu u Čakovcu provjeriti iznos buduće mirovine, međutim na taj njegov upit stigla je odbijenica popraćena nezaobilaznim kolutanjem očiju. Kada je isto pitanje postavio u Varaždinu, bez problema je dobio odgovor, odnosno izračun koji je tražio.

Postavili smo upit HZMO-u, no još nismo primili njihov odgovor. Vjerojatno bi nam rekli da se kod navedenog gospodina, ako je i došlo do propusta, radi o izoliranom slučaju. Obveza Zavoda na temelju odredbi članka 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju je izdavanje informativnog izračuna  mirovine na zahtjev klijenta. Ista je usluga dostupna i na portalu mirovinskifondovi.hr, pa možemo samo pretpostaviti da su se odgovorne osobe vodile mišlju: ”Zašto sada mi to moramo raditi kada mu je sve dostupno digitalno”. Izolirani slučaj, koliko smo samo puta posljednjih godina čuli tu riječ. U Hrvatskoj kao da postoje samo izolirani slučajevi, jer sustav, dakako, funkcionira fantastično. Ubrzo bi nam se moglo desiti da tih iznimaka bude više nego pravila.

Svi smo svjesni da birokracija i empatija vrlo često ne idu ruku pod ruku, ali se ponekad zapitamo je li toliko teško pokloniti svoj osmijeh ili lijepu riječ umjesto otresitog odgovora i zašto je ljudima lakše zagorčati, nego uljepšati dan?

Nedavno smo, također, svjedočili situaciji u kojoj je jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Alan Sumina, čovjek koji je svoju tvrtku prodao za gotovo milijardu kuna, cijeli dan izgubio po raznim šalterima, dok je primjerice za svoja poduzeća, koja je osnovao u Engleskoj, čitavu dokumentaciju mogao ishoditi digitalnim putem.

Situacija u hrvatskom gospodarstvu vrlo je složena i teška, čak i bez zamornih čekanja u redovima, pa bi bilo dobro da administrativni aparat umjesto utega postane poticajni faktor. Na doing business ljestvici nalazimo se na poražavajućem 51. mjestu po jednostavnosti pokretanja poslovanja i iako se slučaj gospodina o kojem pišemo možda čini nebitan, zbog takvih i sličnih hrvatsko gospodarstvo izvlači deblji kraj. Mladi i poduzetni ljudi će, upravo iz takvih razloga, sve češće pokretati svoje poslove u nekoj zdravijoj sredini koja ih neće sputavati samo zato jer im ”nedostaje još jedan papir”.

S obzirom da je prije nekoliko dana Europska agencija za lijekove EMA potvrdila povezanost između cjepiva AstraZenece i krvnih ugrušaka, provjerili smo je li sličnih reakcija bilo i kod pacijenata u Međimurju. Naime, EMA je ukazala na mogućnost nastanka krvnih ugrušaka u roku od 2 tjedna nakon cijepljenja, ali i naglasila kako je sigurnosni odbor agencije zaključio da su koristi AstraZenece sveukupno veće od rizika. U Međimurju je dosada, različitim vrstama cjepiva, cijepljeno 11.885 osoba, pa smo ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije dr. Marinu Payerl-Pal pitali jesu li imali neku prijavu pacijenata na nuspojavu te vrste.

-U našim dosadašnjim iskustvima mi nismo imali prijavljenu takvu nuspojavu na AstraZenecu, niti neki drugi ozbiljniji slučaj. Imali smo pojedinačne prijave temperature, bolova u zglobovima i mišićima, lokalne reakcije edema i crvenila, ali to su sve bile prolazne i, možemo reći, očekivane reakcije, komentirala je ovu situaciju Payerl-Pal.

S obzirom da se ponegdje u Hrvatskoj govori o većem broju pacijenata koji se ne odazivaju cijepljenju ili odbijaju cijepljenje AstraZenecom kakva je situacija na punktovima u Međimurju?

-U Međimurju to zasada nije veliki problem. Bilo je pojedinačnih odbijanja cijepljenja Astra Zenecom, ali ne u toj mjeri da bi ugrozilo provedbu cijepljenja, kaže ravnateljica.

Hoće li oni pacijenti koji su odbili primiti cjepivo AstraZenece u konačnici ipak biti cijepljeni?

-Naravno da hoće. Samo što u tom slučaju idu na kraj liste, pa kad se riješi druga prioritetna grupa za cijepljenje biti će ponovno u prilici cijepiti se, objašnjava proceduru Payerl-Pal.

Vrsta cjepiva se ne može birati?

-Tako je. Mi u cijepljenju koristimo više vrsta cjepiva, Pfizer, Modernu i AstraZenecu, planira se i cjepivo tvrtke Jonhson&Johnson, ali odabir je nasumičan i određena vrsta cjepiva se ne može birati.

Nikolina Vereš, Filip Bogdan, Samanta Balog, Sebastijan Ranilović, Tomislav Horvat, Robert Horvat, Želimir Ignac i Nikolina Oršuš učenici su završnih razreda međimurskih srednjih škola. Za manje od dva mjeseca završit će svoje srednjoškolsko putovanje, neki će upisati fakultet, neki su već odlučili gdje će započeti svoj poslovni put, no ono što im je zajedničko je da su dio uspješne priče 55-ero mladih pripadnika romske nacionalne manjine s područja Međimurske županije koji će ove školske godine završiti srednju školu.

U posljednjih desetak godina vidljivi su veliki pomaci u području obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine, odnosno u uključenosti u obrazovni sustav te svake godine obuhvat djece na svim raznima obrazovanja raste, osobito u predškolskom i osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju. Ipak, još uvijek je mnogo posla i izazova koje je potrebno riješiti po pitanju obrazovanja mladih Roma. Na početku ove školske godine, u srednjim školama Međimurske županije bilo je uključeno 235 učenika romske nacionalne manjine. Do sada, od školovanja je odustalo njih 28, što je ukupno 12% učenika.

Povodom Svjetskog dana Roma, koji se obilježava na današnji dan 8. travnja, pohvale na trudu koji su uložili u svoje obrazovanje i podršku u njihovim daljnjim nastojanjima, maturantima je uputio župan Međimurske županije Matija Posavec s pročelnicom UO za civilno društvo, ljudska prava i sport Majom Odrčić Mikulić i pročelnicom UO za obrazovanje i kulturu Blaženkom Novak.

Danas se ujedno obilježava i 50 godina otkako je održan prvi međunarodni susret romskih predstavnika 1971. godine u Londonu gdje je donesena odluka o romskoj himni i zastavi na kojoj crveni kotač simbolizira migracije Roma kroz povijest, ali i napredak i pokret. Jedan od najvećih izazova u procesu uključivanja Roma jest upravo obrazovanje – oružje koje mijenja svijet.

„Obrazovanje je tema koja nam je izuzetno bitna. Bez obrazovanja malo je toga što se može postići i koliko god da se možda čini težak put, nikad nemojte odustati od znanja. Na tom putu vam nastojimo što više olakšati i pomoći kroz razne mjere i potpore. No one su samo mali kotačić koji vas gura naprijed, a za uspjeh ste zaslužni vi, vaš trud i upornost. Vi ste primjer kojim želimo inspirirati najmlađe, koji tek moraju zakoračiti u svijet obrazovanja, da budu ustrajni, da budu optimistični i borbeni“, poručio je župan Posavec maturantima, pripadnicima romske nacionalne manjine, koji će se uskoro naći na prekretnici života i od djece postati odrasli ljudi, nositelji naše budućnosti.

Prijemu maturanata odazvao se i Mladen Ignac, bivši učenik Srednje škole Čakovec, njegovatelj po struci, danas zaposlenik Socijalne zadruge Humana Nove, perspektivan atletičar, koji, unatoč tužnoj i teškoj životnoj priči, ruši predrasude o Romima i ulijeva nadu u svjetliju budućnost. Svojim je dolaskom želio maturantima poručiti da završetak srednje škole nije kraj, već tek početak.

„Drago nam je što možemo istaknuti sve više pojedinaca i priča mladih kojima se ponosimo jer želimo razvijati zajednicu koja pruža jednake mogućnosti svima, koja je tolerantna i pravedna“, dodao je župan Posavec.

Važan dio obrazovne priče ovih mladih ljudi čine njihovi učitelji, profesori, djelatnici škola i ravnatelji, koji su često glavni izvor motivacije i podrške. Zadovoljstvo što sve veći broj Roma završava srednju školu istaknuli su ravnatelji i predstavnici međimurskih srednjih škola Sandra Breka Ovčar, Bosiljka Vinković-Kukolić, Emilija Rodinger, Leona Posavec, Damir Srnec, Tomislav Gregor i Renato Vinko.

I učenici i ravnatelji slažu se da je posljednjih godina podrška u obrazovanju Međimurja sustavna, u vidu osiguranih stipendija, školske opreme, obroka, razmjene iskustva, znanja i svih potrebnih uvjeta, bez obzira na nacionalnu pripadnost, no na učenicima je onaj najteži dio zadatka.

Obrazovanje je ključ uspjeha, otkriva nove, veće mogućnosti, otvara vrata boljoj budućnosti. Ovi mladi ljudi primjer su da uz adekvatnu podršku, ono što se čini nemogućim postane mogućim.

– Čestitamo vam na snazi zbog koje niste odustali, hrabrosti i neustrašivosti da se suočite sa svim preprekama koje su naišle, na ustrajnosti zbog koje postajete nositelji budućnosti – poručili su župan Matija Posavec te pročelnice Međimurske županije Maja Odrčić Mikulić i Blaženka Novak.