S obzirom da je prije nekoliko dana Europska agencija za lijekove EMA potvrdila povezanost između cjepiva AstraZenece i krvnih ugrušaka, provjerili smo je li sličnih reakcija bilo i kod pacijenata u Međimurju. Naime, EMA je ukazala na mogućnost nastanka krvnih ugrušaka u roku od 2 tjedna nakon cijepljenja, ali i naglasila kako je sigurnosni odbor agencije zaključio da su koristi AstraZenece sveukupno veće od rizika. U Međimurju je dosada, različitim vrstama cjepiva, cijepljeno 11.885 osoba, pa smo ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije dr. Marinu Payerl-Pal pitali jesu li imali neku prijavu pacijenata na nuspojavu te vrste.
-U našim dosadašnjim iskustvima mi nismo imali prijavljenu takvu nuspojavu na AstraZenecu, niti neki drugi ozbiljniji slučaj. Imali smo pojedinačne prijave temperature, bolova u zglobovima i mišićima, lokalne reakcije edema i crvenila, ali to su sve bile prolazne i, možemo reći, očekivane reakcije, komentirala je ovu situaciju Payerl-Pal.
S obzirom da se ponegdje u Hrvatskoj govori o većem broju pacijenata koji se ne odazivaju cijepljenju ili odbijaju cijepljenje AstraZenecom kakva je situacija na punktovima u Međimurju?
-U Međimurju to zasada nije veliki problem. Bilo je pojedinačnih odbijanja cijepljenja Astra Zenecom, ali ne u toj mjeri da bi ugrozilo provedbu cijepljenja, kaže ravnateljica.
Hoće li oni pacijenti koji su odbili primiti cjepivo AstraZenece u konačnici ipak biti cijepljeni?
-Naravno da hoće. Samo što u tom slučaju idu na kraj liste, pa kad se riješi druga prioritetna grupa za cijepljenje biti će ponovno u prilici cijepiti se, objašnjava proceduru Payerl-Pal.
Vrsta cjepiva se ne može birati?
-Tako je. Mi u cijepljenju koristimo više vrsta cjepiva, Pfizer, Modernu i AstraZenecu, planira se i cjepivo tvrtke Jonhson&Johnson, ali odabir je nasumičan i određena vrsta cjepiva se ne može birati.