Uz velike infrastrukturne zahvate na prometnicama Murskog Središće, odvijaju se i neki manji. Tako će pješačkim putem biti spojene Ulica kralja Zvonimira i Tekstilna ulica, nedaleko od stanice za tehnički pregled vozila, što će mnogima olakšati odlazak do groblja ili trgovačkog centra.
Osim stanovnicima tog dijela Murskog Središća, služit će i sve brojnijim šetačima u Murskom Središću.
Povodom 400. obljetnice rođenja hrvatskog bana i pjesnika Petra Zrinskog te 350. obljetnice njegove pogibije i pogibije Frana Krste Frankopana, priređena je knjiga „Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu“ u nakladi Matice hrvatske. Za prvo predstavljanje knjige odabrano je upravo Međimurje, i to u okviru Dana Međimurske županije koji se posljednjih dana obilježavaju nizom kulturnih programa.
Knjiga „Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu“ zapravo je zbirka rodoljubnih pjesama objavljenih posljednjih 350 godina na temu Zrinskog i Frankopana. Priređivači ovog vrijednog izdanja Matice hrvatske su Petra Babić i Vladimir Lončarević, a recenzent Božidar Petrač. Knjiga nudi pregled pjesama od 17. stoljeća pa do novijih djela, od kojih je najstarija pjesma iz 1666. godine napisana za vrijeme života Petra Zrinskog, dok je najnovija iz 2011. godine. Među stotinjak pjesma našle su se i 3 pjesme Zvonimira Bartolića, međimurskog književnika i sveučilišnog profesora, dugogodišnjeg predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu kojem je u okviru obilježavanja Dana Međimurske županije početkom tjedna otkrivena bista u Aleji velikana Učiteljskog fakulteta Ogranka u Čakovcu. Velik je izazov i posao iza priređivača, koji su godinu dana prikupljali građu, najčešće iz starih novinskih izdanja, zbirki i izvornika spjevova, nakon čega je slijedilo gotovo godinu dana uređivanja knjige.
„Matica hrvatska dala je Međimurju, ali i cijeloj Hrvatskoj, prekrasan poklon povodom obilježavanja Dana Međimurske županije. Ova knjiga, stihovi o velikanima koji su obilježili naš kraj, još je važnija kada izdvojimo obljetnice koje obilježavamo u 2021., a to su, uz 400. obljetnicu rođenja Petra Zrinskog i 350. obljetnice njegove pogibije i pogibije Frana Krste Frankopana, 10. obljetnica od kako je Hrvatski sabor 30. travnja proglasio Spomendanom njihove pogibije, 20. obljetnica Zrinske garde i 85. obljetnica djelovanja Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.“ – Kazao je prilikom predstavljanja knjige župan Međimurske županije Matija Posavec zahvalivši predsjedniku Matice Botici i predsjedniku Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivanu Pranjiću na organizaciji događaja.
Predstavljanje knjige, o kojoj su govorili priređivačica izdanja Petra Babić i recenzent Vladimir Lončarević, obogaćeno je izvedbom fragmenata drame „Urotnici“ Mire Gavrana, najizvođenijeg hrvatskog dramskog pisca. Fragmente drame koja govori o posljednjim satima života Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana izveli su Dragan Despot i Robert Kurbaša. Miro Gavran krenuo je pisati dramu „Urotnici“ još 1983. godine, kao student dramaturgije, a tematici posljednjih dana dvojice velikana pristupio je iz dramsko-životne situacije. Bila je to prva drama na temu Zrinskih i Frankopana od 1971. godine, a svojom izvedbom fragmenata drame, glumci Despot i Kurbaša zaista su dočarali emocije i doprinijeli obilježavanju Dana Međimurske županije.
Predstavljanje knjige bila je prilika da predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica uruči nagradu Martinu Lukavečkom, poznatom novinaru i putopiscu. Njegova knjiga Oteto zaboravu – Sjevernohrvatske putositnice nagrađena je među stotinjak djela srebrnom poveljom Matice hrvatske kao najbolje nakladničko ostvarenje u ograncima.
Agilan i omiljen načelnik Općine Strahoninec, Franjo Lehkec (42), ide pred birače po treći mandat općinskog načelnika u Strahonincu. Tim povodom razgovarali smo s njim o sadašnjosti i budućnosti Strahoninca, ali i o još nekim temama. Evo kako je protekao izuzetno zanimljiv razgovor.
Kandidirate se za mjesto načelnika u Općini Strahoninec po treći puta. Zašto mislite da će Vam birači pokloniti povjerenje? Sada nemate pravo na zamjenika?
-Kad smo krenuli u projekat „Strahoninec – mjesto poželjno za život moje obitelji“ imali smo viziju koju ostvarujemo i koja se ne može realizirati u kratko vrijeme. Osobno sam zadovoljan rezultatima i napretkom koji smo ostvarili. Gledajući resurse koje imamo kao općina, najvažniji resurs su nam ljudi. Na ljestvici razvijenosti popeli smo se sa 3. pozicije na 6. i time postali druga najrazvijenija općina u Međimurskoj županiji.
Prema novom zakonu o lokalnoj samoupravi ne postoji mjesto zamjenika načelnika. Međutim g. Josip Šipek i dalje će biti dio tima. Sve projekte realizirali smo kao tim koji zna, ima rezultate i viziju budućeg razvoja pa ćemo tako i nastaviti.
Imate li uopće protukandidate? Što mislite o njima?
-Svatko se ima pravo kandidirati, a birači odlučuju koji kandidat je za njih najbolji.
Tko će Vas sve podržati?
-Na nivou lokalne samouprave važno je okupiti ljude na projektima koji se tiču svih mještana koji ovdje žive, a ne velike riječi i obećanja koja nisu ostvariva. U samom početku predvodio sam veliku koaliciju, pa je tako i danas. Ljudi koji me podržavaju će biti na listi za Općinsko vijeće, a dolaze iz 9 stranaka što predstavlja veliki broj budući da imamo 13 vijećnika. Dakle tu su HSS, HNS, HDZ, HSLS, HRAST, Hrvatski Suverenisti, Narodna stranka Reformisti, Međimurska stranka i Slobodna Hrvatska.
Što je sve u protekle četiri godine učinjeno na poboljšanju standarda mještana Općine?
-U povijesti Strahoninca nismo ostvarili toliko kapitalnih investicija kao u protekle 4 godine. Izgradili smo sportsku dvoranu, dogradili i proširili dječji vrtić, otvorili nove ulice, obnovili javnu rasvjetu, izgradili pješačke staze itd.
Na što ste posebno ponosni?
-Velika većina projekata usmjerena je na mlade. Prema postotku stanovništva imamo najviše stipendija u Međimurskoj županiji koje učenici i studenti ne moraju vraćati. Direktno iz Proračuna izdvajamo 25 % za mlade. Kvalitetan rad koji provodimo s mladima su i drugi prepoznali te smo prvi u Međimurskoj županiji dobili titulu Općina prijatelj djece.
Jeste li ravnopravno ulagali u sport, kulturu, školstvo…?
-Općina Strahoninec je prigradska općina koja mora biti odraz razvijenosti i uređenja jedne urbane sredine. Prostorno nismo veliki stoga moramo ulagati u ljude i njihove potrebe, a to su svakako sport, kultura i obrazovanje. Kod nas djeluje 15 udruga čije programe Općina redovito financira, a oni nam vraćaju svojim inovativnim projektima koji su svi odlično prihvaćeni.
Što Vas čeka naredne četiri godine?
-Općina mora ravnomjerno brinuti za sve svoje mještane. I dalje ćemo ulagati u mlade. U svibnju očekujemo početak dogradnje škole za jednosmjensku nastavu. Izradili smo projekt sportsko-rekreacijskog parka za koji čekamo natječaje da se krene u izgradnju.
Najveći projekt, za koji smo izgradili idejno rješenje, bit će izgradnja doma za starije i nemoćne u novootvorenoj ulici iza Poljske ulice. Veliki broj mještana prepoznao je tu našu inicijativu kao vrlo kvalitetnu. Postoji više prijedloga i ponuda za realizaciju. Konstituiranjem novog saziva OV razmotrit ćemo prijedloge investitora te odlučiti o najboljem modelu izgradnje za naše mještane. Cilj je da izgradimo dom koji će biti kapacitetom i cijenom prihvatljiv.
Koliko se Strahoninec proširio zadnjih godina? Otvaraju se nove ulice, gotovo cijela nova stambena naselja…
-Otvaranjem novih stambenih naselja dajemo mogućnost mladim obiteljima da riješe osnovno stambeno pitanje u prigradskom naselju. Najmanjom komunalnom naknadom, među susjednim općinama i gradovima, potičemo privatne investitore na izgradnju novih stambenih jedinica.
Dogradnjom dječjeg vrtića povećali smo standard boravka djece, materijalne uvjete i kadrovske uvjete. Proširenjem, povećali smo kapacitet sa 65 mjesta u tri skupine na 120 djece u 5 skupina. S velikom radošću, zbog velikog interesa djece i roditelja, moramo gledati naprijed i krenuti s izradom projekata i dalje povećavati kapacitet našeg vrtića. U Strahonincu je puno mladih obitelji, mnoge od njih su se doselile s malom djecom. Najviše upisujemo djecu u jaslice gdje smo povećali broj na dvije skupine.
Idete i u proširenje škole. Koliko imate đaka i hoće li to proširenje značiti jednosmjensku nastavu?
-Prije 3 godine otvorili smo školsku sportsku dvoranu. Prva faza dogradnje škole sa 10 učionica, novom kuhinjom i blagovaonom kreće kroz mjesec dana. U sve projekte vezane uz školu krećemo zajedno s Međimurskom županijom kao osnivačem. Dosadašnja suradnja bila je odlična. Međutim, moramo biti iskreni i ponosni što Općina Strahoninec sve te projekte sufinancira s 40% sredstava, što je veliki novac s obzirom na fiskalni kapacitet. Trenutno školu polazi 359 učenika. Dogradnjom prelazimo na jednosmjensku i kabinetsku nastavu.
Na traženje roditelja, od sljedeće godine krećemo i s produženim boravkom za 1. i 2. razrede za što smo također osigurali sredstva.
Što želite poručiti svojim mještanima uoči izbora?
-Za realizaciju svih ovih projekata potrebna su značajna financijska sredstva. Kao i do sada naš zadatak je da ih osiguramo javljanjem na različite natječaje Europske unije i Vlade Republike Hrvatske. U tu svrhu udružujemo se sa svojim susjedima. Konceptualno smo se udružili s gradovima Čakovcem, Varaždinom, Ludbregom, Varaždinskim Toplicama i Koprivnicom, kao i općinama Nedelišće, Trnovec Bartolovečki, Jalžabet, Martijanec i Rasinja te postali dio tzv. „većeg urbanog područja“ gdje zajednički nastupamo za svoje projekte. Cilj ovakvoga područno teritorijalno povezanih jedinica lokalne samouprave jest mogućnost korištenja sredstava Europske unije za Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam) u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine. Predviđa se da će oko osam posto ukupne alokacije sredstava iz europskih fondova za buduće financijsko razdoblje u Hrvatskoj biti namijenjeno isključivo ITU mehanizmima. U slučaju Strahoninca, Čakovca, Nedelišća i njihovih partnera, riječ je novcu koji bi mogao dosegnuti iznos i veći 50 milijuna eura.
-Smatram da sam do sada pokazao da sva svoja obećanja ispunjavam te da imam potrebnu viziju, znanja i vještine u timu ljudi koji sam okupio. Zahvaljujem svima na dosadašnjoj suradnji, a najviše vama drage Strahoninčarke i Strahoninčari koji ste svojim prijedlozima, sugestijama, ali i radom pokazali kako se voli svoje mjesto, ali i kako se pomaže drugima u potrebi.
-Samo zajedništvom možemo ostvariti sve zacrtane ciljeve. Uvijek sam znao slušati prijedloge mojih sumještana te ih pretočiti u konkretne projekte. Svi želimo da Strahoninec bude mjesto poželjno za život sa svom kvalitetnom komunalnom infrastrukturom gdje mogu ostvariti svoje obrazovne, kulturne i sportske aktivnosti. Mjesto na koje smo ponosni!
Marija Vidović međimurska je sopranistica sa svjetski priznatom karijerom. Glazbeno školovanje započela je u Varaždinu, studirala je i magistrirala u Beču i Stuttgartu na Sveučilištu za glazbu i umjetnost. Danas je bazirana u Beču, a živi na relaciji cijeli svijet, a mi vam s Večernjeg prenosimo priču o njenim novim uratcima.
Na njezinom novom albumu znakovita naziva ”Međimurje” naći će se dvanaest pjesama posvećenih Marijinom rodnom kraju, među kojima su tradicionalne međimurske popevke i nekoliko autorskih pjesama. U simfonijskim aranžmanima ruskog skladatelja Alexa Pashkova tradicionalne pjesme poput “Ljubav se ne trži”, “Međimurje, kak si lepo zeleno”, “Marica je fajn snešica” i ostale, zaživjele su u zadivljujućoj glazbenoj formi, a za vrhunsku izvedbu su osim Marije zaslužni i članovi Varaždinskog komornog orkestra kojim je dirigirao Matija Fortuna.
– Pjesmom ‘Ljubav se ne trži’ otvaram ljubavnu tematiku na koju se nastavlja niz tradicionalnih pjesama u kojima Marica, fajn snešica priča svoju priču o dvije različite generacije, u ovom slučaju dvije generacije zaljubljenih. Roditelji pričaju o svojem zaljubljivanju i zbližavanju na počecima prošlog stoljeća upravo onda kad i sama Marica otkriva svoju ljubav života. Prava i istinska ljubav im daje potpunu slobodu, pravi smisao i veselje života i s takvim velikim ispunjenim srcem ostvaruju želju za ostankom u svom rodnom kraju, čuvajući i poštujući svoju kulturu i tradiciju – iz srca poručuje Marija.
Danas napokon sunčanije i toplije. Uz prolazno jači razvoj oblaka mjestimice može naletjeti kratkotrajan pljusak s grmljavinom, vjerojatnije prema istoku. Ne svugdje, ali postoji mogućnost. Zapuhat će umjeren i pojačan jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura od 5 do 9, a najviša dnevna oko 20 Celzijevih stupnjeva.
Sutra se nastavlja južina. Bit će djelomično sunčano, ali se poslijepodne ili navečer mjestimice može pojaviti kratkotrajan pljusak s grmljavinom. Vjetar povremeno umjeren jugozapadni. Nakon jutarnjih desetak stupnjeva najviša dnevna ide do 23 Celzijeva stupnja!
Na današnji dan, 28. travnja 1888. godine rodio se u Dekanovcu začetnik novije hrvatske lirike i predstavnik kajkavske popevke Florijan Andrašec. Kantor Florijan Andrašec bio je izniman hrvatski pučki pjesnik, sakupljač narodnog blaga, melograf, kipar, bačvar, izumitelj, zborovođa, orguljaš, osnivač i kapelnik Limene glazbe u Dekanovcu ali je najpoštenije zvati ga – jezeromešter.
Na poticaj Vinka Žganca u Celju se školovao za orguljaša. Do svoje smrti radio je kao crkveni orguljaš – kantor u svojem mjestu. U slobodno vrijeme bavio se zemljoradnjom, košaraštvom, bačvarstvom, izumiteljstvom, rezbarstvom, pjesništvom, skladanjem te kao bliski suradnik dr.Vinka Žganca, pjevanjem, zapisivanjem i obradom međimurskih narodnih pjesama koje su obogatile hrvatsku tradicijsku glazbenu baštinu.
Načelnik Općine Dekanovec, Ivan Hajdarović i zamjenik načelnika Vladimir Jambrošić na prigodan su način obilježili Dan rođenja kantora Florijana Andrašeca.
Kako se radovi na rekonstrukciji i obnovi palače i utvrde čakovečkog Starog grada bliže kraju, njegove nas vizure sve više vraćaju u doba kada su tamo stolovali Zrinski. U cjelokupni projekt uložit će se oko 40,8 milijuna kuna, od čega je iz europskih fondova osigurano 34,6 milijuna kuna, ali posebnu draž daju manji detalji koji vraćaju autentičnost pojedinih prostora unutar Starog grada.
Tako je danas djelatnik muzeja Međimurja Siniša Novak svojom kamerom zabilježio završetak radova na kruni zdenca koji je jedna od najprepoznatljivijih točki unutar utvrde. Kako je istakao u objavi punih je 30 godina čuvao krunu zdenca koja je danas ponovno zasjala starim sjajem zahvaljujući ekipi koja je na tom projektu marljivo radila. Prije svih tu je ugledni čakovečki kipar i akademski slikar Mihael Štebih koji je glavni izvođač radova na obnovi krune bunara. Veliku mu je pomoć kao asistent pružao Krešimir Štrukelj, a nemjerljivi doprinos također je dao kovač i bravar Mirko Martinjak izvevši kovačke radove na željeznoj konstrukciji.
Sve ove radove brižno je pratio i dokumentirao već spomenuti Siniša Novak koji sada, kako je sam napisao, mirno može u mirovinu, ali uvjereni smo da će se u Starom gradu Zrinskih zadržati sve dok, da se malo našalimo, i sam ne postane jedan od izložaka.
Šteta je što aktualna epidemiološka situacija nije omogućila da se više programa Dana Međimurske županije održi unutar Starog grada, jer je njegova obnova jedan od naglasaka ovogodišnje proslave. Ipak, bude li se epidemiološka slika poboljšala, Stari grad u svoj njegovoj raskoši moći ćemo razgledati krajem svibnja, ali već i sada šetnja unutar njegovih zidina otkriva mnoga njegova dosad skrivena blaga i ljepote.
