Ovih dana započela je izgradnja atletske staze, službeno nazvane “Sportsko igralište – atletska staza s borilištima” kraj Osnovne škole Belica u naselju Belica.

Za izgradnju atletske staze, koja bi trebala biti završena sredinom listopada 2021. godine, zadužena je tvrtka Zec d.o.o. iz Belice, a vrijednost projekta je 1.461.005 kuna (s PDV-om).

Iznos od 450.000 kuna sufinancirat će Ministarstvo turizma i sporta, dok će se ostatak podmiriti iz prihoda Općine Belica. Atletska staza bit će manjih dimenzija od standardne, odnosno 200 metara, što je dovoljno za potrebe naselja Belica.

– Stazu će koristiti škola i sportski klubovi. Djeci treba dati prilike da se okušaju u svim disciplinama, jer kako će inače shvatiti da su talent za nešto. Na stazi će se djeca, osim u trčanju, moći okušati u raznim sportskim disciplinama, kao što su skok u dalj, bacanje kuge, troskok i tako dalje – rekao je načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi.

Tehnička škola Čakovec je svjetla, lijepo uređena škola u kojoj smo na hodnicima susreli vedra lica, od učenika i profesora, do ravnatelja i čistačice. Svima kojima dijete pohađa ovu školu ili razmišlja o upisu u nju, svakako će biti interesantno čuti što nam je otkrio ravnatelj i koji novi smjer škola planira uvesti.

No, prvo da istaknemo da je ova škola izrazito uredna, ima koševe za smeće za sortiranje korisnog otpada, nekoliko kutaka za odmor i prehranu učenika, garderobne ormariće koji su besprijekorno čisti, a prvo što posjetitelji zapažaju svakako su, ne biste pogodili, razne umjetničke slike posvuda. U informatičkoj učionici, primjerice, zid krasi slavna slika Gustava Klimta „Poljubac“.

– Ljudi se uvijek čude koliko imamo fotografija i umjetničkih slika. Evo, ovdje na hodniku ispred knjižnice imamo stalnu postavu fotografija Davida Mihocija – rekla nam je knjižničarka Sanja Novak.

Za čistoću škole brine tim čistačica, od kojih smo susreli Danicu Jučan koja je izjavila:

– Djeca u ovoj školi su dobra i nemamo nikakvih problema. Volim svoj posao ovdje.

Tako smo naletjeli i na dva učenika – Mihaela i Noaha, koji su prva godina smjerova automehaničar i autolimar i koji su komentirali kako su zasad jako zadovoljni i škola im se sviđa.

A u čemu je zapravo tajna uspjeha ove škole, koja upravo gradi najmoderniji Regionalni centar kompetentnosti, koji su planovi i uspjesi škole i na što su posebno ponosni, razgovarali smo s ravnateljem, dipl. ing. el. Draženom Blažekom.

Koliko imate novoupisanih učenika i učenika ukupno?

Ove godine u školu se upisao 231 učenik. Škola trenutno ima 790 učenika, od čega 420 onih na četverogodišnjim smjerovima i 370 onih na trogodišnjim smjerovima.

Koji su vaši aktualni planovi i noviteti?

– Puno truda i energije ulažemo u Regionalni centar kompetentnosti, koji bi trebao biti završen i početi s radom za tri mjeseca i omogućiti našim te učenicima partnerskih škola praktične radionice u moderno opremljenim laboratorijima raznih namjena. Radimo i na proširenju ponude učeničkih putovanja, koji se zasad svode na putovanja unutar države i Sloveniju, no u slučaju povoljnih epidemioloških uvjeta planiramo i putovanja u udaljenije države. Radimo i na novom kurikulumu za smjer „tehnolog strojarstva“.

Na što ste posebno ponosni?

– Sve više kvalitetnijih učenika dolazi u našu školu, odnosno učenik koji se želi upisati u neki od naših smjerova, bez obzira jer li riječ o trogodišnjem ili četverogodišnjem smjeru, treba sve više bodova. Najveće ocjene su trenutno potrebne za smjer „tehničar za računarstvo“.

Želim naglasiti da trogodišnja zanimanja od prvog dana imaju praktičnu nastavu izvan škole (imamo ugovore s obrtnicima). Tako da, kad ti učenici završe školovanje, nije pitanje budu li imali posla, već bude li htjeli raditi. Kako da spriječimo takve učenike da nakon srednje škole ne odu u drugu tvrtku ili čak u drugu državu, u tome važnu ulogu mora imati država, koja im mora osigurati beneficije koje će ih zadržati u tvrtkama u kojima su imali praktičnu nastavu.

Što se tiče četverogodišnjih smjerova, tu se uglavnom školuju djeca koja nakon srednje škole planiraju nastaviti daljnje obrazovanje. Državna matura pokazuje da su učenici iz naše škole konkurentni i da je od 100 učenika, njih 75-80 posto je upisalo fakultet koji želi. To nam je odličan pokazatelj kvalitete. Od ovih preostalih, desetak ih je moralo ići na drugi rok, no više od pola njih je otišlo studirati izvan Hrvatske, primjerice Sloveniju.

Koji su smjerovi najtraženiji?

– Sretan sam da imamo jako dobru suradnju s našim gospodarstvenicima iz Međimurske županije, i u području metaloprerađivačke industrije, a u posljednje vrijeme sve više i u elektrotehničkom dijelu.  Tako posljednjih godina sve više interesa imamo za trogodišnje smjerove elektroinstalater i elektromehaničar, a standardno je velik interes za CNC operatere.

– Moja je preporuka da djeca koja idu u četverogodišnje smjerove, a nisu sigurna što ih najviše zanima, nakon škole polože državnu maturu i zatim prvo počnu raditi godinu ili dvije da vide što im najbolje odgovara, a tek onda upišu fakultet. Primjerice, mehatroničar može raditi i vidjeti odgovara li mu više automatika, CNC, energetika… Napokon, tvrtka za koju rade ih može i potaknuti i stipendirati na studiranje.

Vi ste – škola bez zvona. Što to znači?

– Postoji sintagma „autonomija i odgovornost“. Dakle, nastavnicima dajem autonomiju, ali i odgovornost. Nije važno traje li sat 45 minuta, pri čemu možda zadnjih 5 minuta više ne znate što biste, ili kasnite tri minute na sat, ali ostatak sata odradite vrhunski. Kod nas, i to još od 2015. godine, jednostavno više nema zvonjave, a učenici i nastavnici se ravnaju prema satu.

Škola bez zvona je posebno korisna za nastavu koja se odvija u blok satu. Primjerice, profesor može odraditi vježbe s učenicima blok sat u komadu, bez da ih mora puštati na pauzu nakon 45 minuta, kako bi u miru napravili zacrtano, a nastava može završiti pet minuta ranije.

Što biste poručili učenicima i roditeljima?

– Najvažnije je da svi budemo odgovorni i damo maksimalne snage da se nastava ostane odvijati u školi. Nemojte u školu slati bolesnu djecu.

Ovog vikenda selom Kotoriba počeo se širiti nesnosan smrad, koji je postao još nesnosniji u ponedjeljak, 13. rujna 2021. godine. Što se dogodilo? Pokraj romskog naselja, uz i na željezničkoj pruzi, stvorila se ogromna nakupina smeća, koju su tu dovezli Romi. Nakon toga smeće je netko i zapalio!

Riječ je o novom incidentu s otpadom kao dijelu problema koji već godinama muči ne samo naselje Kotoriba već i sva međimurska naselja u kojima se nalaze romske zajednice.

Mnogi stanovnici Kotoribe, koji su ogorčeni ovakvim događanjima i zabrinuti za svoje zdravlje, tvrde kako je sramotno da Veljko Kajtazi, osoba koja u Hrvatskom saboru predstavlja interese romske nacionalne manjine, rješenje ovog problema ne vidi u edukaciji Roma i pritisku države na romske manjine da se drže pravila o ispravnom zbrinjavanju otpada kao i svi ostali stanovnici, već savjetuje općinama da se jave na natječaje kojim će se općinama sufinancirati 50 posto troškova za sanaciju romskih odlagališta smeća, ističu. Postupak je to koji dugo traje i dakle, polovicu troška na taj način trebaju snositi općine, a kad se konačno izvede, kroz nekoliko mjeseci očišćena područja ponovno su krcata smećem, stoga – ovo svakako nije rješenje.

– Romi izbjegavaju mnoge zakone kojih se ostali stanovnici Hrvatske moraju držati. Država ignorira njihovo nepoštivanje zakona i ne zna kako izaći na kraj s njima. Romi u svojim naseljima imaju i svoje zakone, koji im omogućavaju, primjerice, potlačivanje žena i maloljetne brakove i tu država ne intervenira. S druge strane, kako se Romi uglavnom vjenčaju u svojim naseljima, romske majke se prijavljuju u hrvatski socijalni sustav kao samohrane sirotice, a država takvim obiteljima daje i socijalnu pomoć – potužili su nam se stanovnici Kotoribe i susjednih sela.

Romi u Međimurju nažalost nisu u stanju zbrinuti smeće, iako im službe za zbrinjavanje otpada omogućuju svoje usluge, po istim cijenama i uvjetima kao i ostalim stanovnicima Hrvatske.

Po zakonu, koncesionar za zbrinjavanje otpada na nekom području dužan je Romima dati spremnike za otpad, a za neplaćene dugove postoji instrument naplate, međutim ispada da je provedba toga u praksi s Romima – nemoguća.

Za komentar smo zamolili i načelnika Općine Kotoriba Darija Friščića.

– Nažalost, ni Kotoriba nije izuzeta od problematike otpada u romskim naseljima. Adekvatni zakon brzo bi mogao riješiti taj problem, međutim male sredine nisu u središtu državnog interesa, a svako predloženo rješenje samo je otvaranje novog problema – rekao je Dario Friščić i dodao:

– Probleme otpada, ilegalne gradnje, pasa lutalica itd… vezanih uz romska naselja, koji utječu na život čitave sredine u Međimurju, država spušta na lokalnu razinu i unatoč dobrim prijedlozima s naše  strane konkretni prijedlozi ne padaju na plodno tlo. Mi kao „male“ općine smo nemoćni – naglasio je.

– Moram napomenuti da postoje i pozitivni primjeri Roma koji su voljni pomoći i surađivati, te koji su se stvarno prilagodili načinu života s većinskim stanovništvom, no nažalost njihov primjer slijede tek rijetki – nadovezao je Dario Friščić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2011. godini popisano 16.975 Roma. Međutim, procjenjuje se da ih je realno čak 30 do 40 tisuća.

– Uvjeti življenja s kojima se suočava veći dio romske populacije u Republici Hrvatskoj, teški su, prvenstveno zbog visoke stope nezaposlenosti, nedovoljnog obuhvata sustavom obrazovanja, neadekvatnih stambenih uvjeta te (ne)uređenosti prostora naseljenih Romima – stoji na stranicama vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

No, je li to izgovor za neprilagođavanje i totalno nepoštivanje okoliša i drugih mještana u međimurskim naseljima? Nije. Ali Romi očito još ne znaju za bolje. Ili ne žele znati.

Nakon što je dosadašnji župan Matija Posavec postao USKOK-ov osumnjičenik i dao ostavku na dužnost župana, u Međimurju će se provesti novi izbori. Oni se moraju održati u roku tri mjeseca, a Vlade ih treba raspisati u roku od 30 dana od ostavke. Matija Posavec je u svibnju dobio podršku velikih 64 posto onih građana Međimurja koji su izašli na izbore. Za te glasove sada će se boriti kandidati SDP-a i HDZ-a, a vjerojatno i nekoliko drugih, jer je situacija za izbor župana, bez Matijine kandidature, potpuno neizvjesna. Naime, kandidat HDZ-a Goran Gotal osvojio je osjetno više glasova od kandidata SDP-a Maria Medveda.

Upravo zato porazgovarali smo s Nikolom Novakom iz Nedelišća, povjerenikom SDP-a za Međimursku županiju nakon što je predsjednik Mladen Novak naprasno izbačen iz stranke.

Je li međimurski SDP spreman za nove izbore za župana?

-Međimurski SDP je spreman za nove izbore! U posljednja tri mjeseca radili smo na konsolidaciji stranke i spremniji smo nego ikad preuzeti vlast u Međimurju! Želimo pokazati i dokazati da se može raditi bolje, više i poštenije.

Jeste li razgovarali o novom kandidatu za župana ili će to biti Mario Medved, koji je bio kandidat i na izborima u svibnju?

-Događanja oko bivšeg župana Matije Posavca odvijala su se zadnjih nekoliko dana. Obavili smo određene unutarstranačke konzultacije te ćemo ovaj tjedan organizirati sastanak u širem sastavu i dogovoriti daljnji tijek događanja i odrediti detaljnu strategiju izlaska na izbore.

SDP Međimurja još nema izabrano vodstvo. Vi ste povjerenik. Kad će biti izbori u međimurskom SDP-u, jeste li vi kandidat za predsjednika SDP-a Međimurske županije? Ili možda Ivica Perhoč, o kojem se sve više govori kao kandidatu?

-Unutarstranački izbori za lokalne i županijske organizacije se prema Statutu SDP-a organiziraju su roku od 120 dana nakon održanih lokalnih izbora. U subotu je Glavni odbor donio Pravila po kojima će se izbori organizirati na razini Hrvatske, tako da ćemo termin naših konvencija uskladiti s organiziranjem novih izbora za župana. Kandidature se ističu nakon raspisivanja izbora.

Ako vas članstvo izabere za predsjednika međimurskog SDP-a, hoćete li se, po logici stvari, vi kandidrati i za mjesto župana?

-Sigurno se neću kandidirati za župana. Izabran sam za načelnika Općine Nedelišće prije tri mjeseca i želim se posvetiti projektima koje sam tek započeo.

Ovi izbori za župana više nisu ni približno isti kao oni od prije četiri mjeseca. Na njima najverojatnije neće biti Matije Posavca, pa je sve moguće. HDZ će sigurno ići s najjačim kandidatom, možda i ministrom Darkom Horvatom, hoćete li pokušati okupiti ljevicu da ponovo “osvojite županiju”?

-Razgovarat ćemo sa svim strankama lijevog spektra i ljevice oko izlaska na predstojeće izbore za župana i nakon toga odlučiti s kim i kako.