Ovog vikenda selom Kotoriba počeo se širiti nesnosan smrad, koji je postao još nesnosniji u ponedjeljak, 13. rujna 2021. godine. Što se dogodilo? Pokraj romskog naselja, uz i na željezničkoj pruzi, stvorila se ogromna nakupina smeća, koju su tu dovezli Romi. Nakon toga smeće je netko i zapalio!
Riječ je o novom incidentu s otpadom kao dijelu problema koji već godinama muči ne samo naselje Kotoriba već i sva međimurska naselja u kojima se nalaze romske zajednice.
Mnogi stanovnici Kotoribe, koji su ogorčeni ovakvim događanjima i zabrinuti za svoje zdravlje, tvrde kako je sramotno da Veljko Kajtazi, osoba koja u Hrvatskom saboru predstavlja interese romske nacionalne manjine, rješenje ovog problema ne vidi u edukaciji Roma i pritisku države na romske manjine da se drže pravila o ispravnom zbrinjavanju otpada kao i svi ostali stanovnici, već savjetuje općinama da se jave na natječaje kojim će se općinama sufinancirati 50 posto troškova za sanaciju romskih odlagališta smeća, ističu. Postupak je to koji dugo traje i dakle, polovicu troška na taj način trebaju snositi općine, a kad se konačno izvede, kroz nekoliko mjeseci očišćena područja ponovno su krcata smećem, stoga – ovo svakako nije rješenje.
– Romi izbjegavaju mnoge zakone kojih se ostali stanovnici Hrvatske moraju držati. Država ignorira njihovo nepoštivanje zakona i ne zna kako izaći na kraj s njima. Romi u svojim naseljima imaju i svoje zakone, koji im omogućavaju, primjerice, potlačivanje žena i maloljetne brakove i tu država ne intervenira. S druge strane, kako se Romi uglavnom vjenčaju u svojim naseljima, romske majke se prijavljuju u hrvatski socijalni sustav kao samohrane sirotice, a država takvim obiteljima daje i socijalnu pomoć – potužili su nam se stanovnici Kotoribe i susjednih sela.
Romi u Međimurju nažalost nisu u stanju zbrinuti smeće, iako im službe za zbrinjavanje otpada omogućuju svoje usluge, po istim cijenama i uvjetima kao i ostalim stanovnicima Hrvatske.
Po zakonu, koncesionar za zbrinjavanje otpada na nekom području dužan je Romima dati spremnike za otpad, a za neplaćene dugove postoji instrument naplate, međutim ispada da je provedba toga u praksi s Romima – nemoguća.
Za komentar smo zamolili i načelnika Općine Kotoriba Darija Friščića.
– Nažalost, ni Kotoriba nije izuzeta od problematike otpada u romskim naseljima. Adekvatni zakon brzo bi mogao riješiti taj problem, međutim male sredine nisu u središtu državnog interesa, a svako predloženo rješenje samo je otvaranje novog problema – rekao je Dario Friščić i dodao:
– Probleme otpada, ilegalne gradnje, pasa lutalica itd… vezanih uz romska naselja, koji utječu na život čitave sredine u Međimurju, država spušta na lokalnu razinu i unatoč dobrim prijedlozima s naše strane konkretni prijedlozi ne padaju na plodno tlo. Mi kao „male“ općine smo nemoćni – naglasio je.
– Moram napomenuti da postoje i pozitivni primjeri Roma koji su voljni pomoći i surađivati, te koji su se stvarno prilagodili načinu života s većinskim stanovništvom, no nažalost njihov primjer slijede tek rijetki – nadovezao je Dario Friščić.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2011. godini popisano 16.975 Roma. Međutim, procjenjuje se da ih je realno čak 30 do 40 tisuća.
– Uvjeti življenja s kojima se suočava veći dio romske populacije u Republici Hrvatskoj, teški su, prvenstveno zbog visoke stope nezaposlenosti, nedovoljnog obuhvata sustavom obrazovanja, neadekvatnih stambenih uvjeta te (ne)uređenosti prostora naseljenih Romima – stoji na stranicama vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
No, je li to izgovor za neprilagođavanje i totalno nepoštivanje okoliša i drugih mještana u međimurskim naseljima? Nije. Ali Romi očito još ne znaju za bolje. Ili ne žele znati.