U subotu, 14. prosinca 2024. godine u Čakovcu na Trgu Republike, u sklopu manifestacije „Advent u Čakovcu”, iz TZ-a Grada Čakovca pripremaju eno-gastronomsko natjecanje u kuhanju međimurske juhe.
Uz tradicionalne bakine kolače najbolje odgovara i prava međimurska juha. Ekipama su osigurani: kotlići za kuhanje, drva i osnovne namirnice potrebne za kuhanje.
Okupljanje ekipa bit će u 8.30 sati, a početak kuhanja u 9.00 sati. Najbolje tri međimurske juhe osvojit će vrijedne nagrade.
Kotizacija po ekipi je 10,00 eura, uz obvezu vraćanja očišćenog kotlića i ostale opreme.
Pozivaju vas na sudjelovanje u spremanju tradicionalne međimurske juhe po receptima naših baka, uz dobru zabavu, glazbu i uživanja u domaćoj kuhinji.
Svoje sudjelovanje potvrdite na e-mail:[email protected] ili broj telefona 040 313 319 najkasnije do 15. studenog 2024.
Srdačno vas pozdravljaju i raduju se vašem dolasku!
Po prvi puta, otkako je prije tri tjedna stupio na dužnost ravnateja Županijske bolnice Čakovec, pred novinare je izašao Nikola Hren, i iznio planove razvoja bolnice i predstavio svoje najbliže suradnike: zamjenika dr. Ivana Žokalja, pomoćnicu za kvalitetu Kristina Kamenar, pomoćnicu za financijsko poslovanje Katarinu Topolko Herceg i pomoćnika za sestrinstvo Ivana Bacingera.
Nikola Hren, nakon iznijetih smjernica svog rada, naglasio da nitko od djelatnika neće biti smijenjen, pogotovo ne šefovi bolničkih odjela. Čak što više, ovih dana obilazi posjedine odjele i sa šefovima utvrđuje potrebe u opremi i ljudstvu. Od oko tisuću zaposlenika u Županijskoj bolnici Čakovec, na svojim dosadašnjim radnim mjestima nije samo njih 6, od toga je dvoje samo dalo ostavke (zamjenik prijašnjeg ravnatelja i pomoćnica za sestrinstvo).
– Niti paniram, niti je ikad bilo riječi o smjenama. To su spinovi koji nisu utemeljeni na istini – kazao je ravnatelj Hren.
Nikola Hren
Upitan o mogućim nepravilnostima u radu prijašnjeg vodstva bolnice, Hren je kazao da se analiziraju svi dobavljači kako bi se pronašle moguće uštede i dodao:
– Nisam došao ovamo da se bavim prošlošću, nego budućnošću ove bolnice i stvaranju što boljih uvjeta za boravak bolesnika i rad medicinskog osoblja.
Nikola Hren je napomenuo i to da će nastaviti s realizacijom svih projekata važnih za poboljšanje zdravstvenih usluga, a o tome ne nedavno razgovarao i sa županom Matijom Posavcem.
– Poštujem njegov stav da bude protiv mog izbora za ravnatelja, ali surađivati moramo – kazao je novi ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, Nikola Hren.
Hrvatska književnica, pjesnikinja i filmašica Stanka Gjurić ove godine ima čast biti članicom uglednog žirija na prestižnom Egyptian American Film Festival (EAFF), koji će se održati u gradu New Yorku (SAD) od 8. do 10. studenog 2024. godine. Ovaj međunarodni festival okuplja talentirane filmaše iz cijelog svijeta, a Stanka Gjurić pridružuje se žiriju koji će ocjenjivati i nagrađivati izuzetna filmska djela. Ova prilika dolazi nakon što je prošle godine na istom festivalu osvojila prestižnu nagradu za svoj kratki film “Link”.
Festival se ponosi izuzetno raznolikim i kvalitetnim programom, a Stanka Gjurić je, kao članica žirija, pregledala gotovo 100 filmova – kako kratkometražnih, tako i dugometražnih. Njezino bogato iskustvo u književnosti, poeziji i filmu omogućuje joj da s posebnim uvidom pristupi svakom filmu, vrednujući ne samo tehničke aspekte, već i emotivnu snagu, poruku i dubinu umjetničkog izraza.
Svake godine, na festivalu se prikazuju radovi koji dolaze iz različitih kulturnih konteksta – od američkog filmskog stvaralaštva, preko radova iz arapskih zemalja, napose Egipta, pa sve do filmaša iz Europe i drugih dijelova svijeta. Svi oni donose svjež pogled na globalne teme i izazove, a Stanka Gjurić smatra da je ovaj festival idealna platforma za isticanje novih i važnih filmskih glasova.
Na ovogodišnjem izdanju festivala, osim izuzetnih filmova, publici će se predstaviti i velike zvijezde egipatske kinematografije, čije će prisustvo dodatno podignuti glamur i značaj ovog prestižnog događanja.
Za Stanku Gjurić, sudjelovanje na EAFF predstavlja veliko priznanje njezinoj dosadašnjoj karijeri, koja uključuje dugogodišnji rad na brojnim filmskim i književnim projektima. Njezino uključivanje u žiri doprinosi promicanju međunarodne kulturne razmjene i dijaloga među različitim umjetničkim tradicijama, te predstavlja priznanje njezinu trudu u poticanju inovativnog umjetničkog izraza, osobito u spajanju književnosti i filma.
Egyptian American Film Festival i ove godine slavi filmsku umjetnost u njezinoj najrazličitijoj formi, pružajući priliku za uvažavanje i poticanje novih talenata i ideja u globalnoj filmskoj industriji. Ova prilika također naglašava važnost kulturne suradnje između Sjedinjenih Američkih Država, Europe i arapskog svijeta, napose Egipta, omogućujući hrvatskim umjetnicima da budu prepoznati i povezani s globalnim filmskim i kulturnim krugovima.
Udruga Mladi informatički stručnjaci (MIS) u suradnji s udrugom Međimurski informatički klub (MIK) organizira javna predavanja “Poslovi budućnosti” i “Uvod u tehnologiju 3D printanja”. Predavanja će se održati u sklopu projekta “Budućnost tržišta rada i uvod u nove tehnologije” koji financira grad Čakovec u sklopu javnog poziva za financiranje programa i projekata namijenjenih mladima za 2024. godinu.
Ulaz na predavanja je slobodan, a održati će se u petak, 8.11.2024. u vremenu od 18:30 do 20:30 u Multimedijalnoj dvorani Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje u Čakovcu (Ulica Bana Josipa Jelačića 22b, Čakovec).
Predavanje “Poslovi budućnosti” izvest će Zoran Kadežabek, a predavanje “Uvod u tehnologiju 3D printanja” Denis Vidović.
Pozivamo sve zainteresirane da se odazovu na predavanja te nauče kako će izgledati poslovi budućnosti te koje su to vještine i znanja koja će se osobito cijeniti na tržištu rada u budućnosti. Također, svi zainteresirani naučiti će sve o počecima 3D printanja, kako je ono postalo dio naše svakodnevice te koji su trendovi i što nas sve očekuje u budućnosti.
Po geslom „Došel bu došel sveti Martin, mošta bum krstil vino bum pil” tradicionalno će se u subotu okupiti članovi neformalne udruge “Dobravski goričanci”. To su vlasnici vinorodnih parcela u predjelu D. Dubrave zvanom Mrtvička.
Okupljanje će biti u vinograda Vlade Hajdnjaka Hakija. Svečanost krštenja mošta predvodi će donjodubravki gorički biskup Čarli uz asistenciju “miništranta” Vladeka. Početak svečanosti je u 14 sati uz prigodne riječi domaćina. Nakon krštenja mošta uz nazočnost kume i kuma bit će održano druženje uz mlado vino i bograč.
– Sa sobom ponesite “kufice” i povedite supruge ! – poruka je „Dobravskih goričanci”.
Marijana Tisaj, dugogodišnja vizažistica, održala je dvije ovakve radionice prošli mjesec u Čakovcu u Hotelu Castellum. Prije otprilike pola godine pokrenula je trend radionica u Međimurju kroz koje educira žene kako našminkati sebe.
Smatra da svaka žena treba znati uljepšati sebe, naglašava, onda kad to želi. Nije zagovornik teških šminka svaki dan, osobno se i sama šminka jako rijetko i lagano na dnevnoj bazi, ali definitivno smatra da se svaka žena se treba znati pravilno našminkati i imati jednu torbicu s nekoliko proizvoda s kojima u par minuta zabljesne i upravo to je njezina vizija i misija ovoga projekta.
Sljedeći Makeup Class je 07.12. u Hotelu Castellum u Čakovcu i zadnji ove godine. Tema posljednje radionice ove godine je Novogodišnji look. Crveni ruž, umjetne trepavice, izdržljiva podloga, dobra njega i još dosta toga možete naučiti i ovoga puta pod vodstvom Marijane Tisaj koja se ovim poslom bavi duže od osam godina i ima svoj MT Studio ljepote.
Sve polaznice će dobiti vrijedni poklon od Marijaninih dugogodišnjih najdražih brendova.
Svaki Class poprati i marketinški tim LITE koji pomaže Marijani u organizaciji te fotografi Anja Švoger ili Darko Šimunić.
Također, svaki Class se pretvori u odlično žensko druženje bilo da dođete sami ili u društvu sestre, prijateljice, kume i slično uz čašu vina i ponešto za prigristi.
„Kantor Andrija Lesinger pisao je stihove i u zatvoru. Čovjek je to koji je uzdigao zborno pjevanje, ali i bio primjer kako treba živjeti domoljub, te mu Gorčenci trebaju biti zahvalni na svemu što je učinio za njih i ovo mjesto“, zaključio je prof. emeritus dr. Stjepan Hranjec na okruglom stolu povodom 100 godina od dolaska Andrije Lesingera u Goričan za kantora i ususret 100 godina Župnog zbora sv. Leonarda, koji se održao jučer navečer, 5. studenoga 2024. godine, u Multimedijalnoj dvorani Općine Goričan.
Andrija Lesinger
Dolaskom Andrije Lesingera za orguljaša u župu sv. Leonarda u Goričanu 1924. godine, s djelovanjem je započeo župni crkveni zbor koji djeluje i danas, učvršćujući bogatu glazbenu tradiciju pjevanja u Goričanu.
Početak okruglog stola započeo je glazbenim nastupom Crkvenog zbora župe svetog Leonarda, nakon čega je sve okupljene pozdravio načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković.
Načelnik Emanuel Sinković
– Sa zadovoljstvom mogu najaviti da, u suradnji s Maticom hrvatskom – ogrankom u Čakovcu, krećemo u izradu knjige povodom 100 godina od dolaska Andrije Lesingera u Goričan, koja će biti koncipirana u šest poglavlja, kako bismo se kasnije svi zajedno mogli ponositi ovom vrijednom ostavštinom, jer kažu da ono što nije zapisano niti ne vrijedi – rekao je načelnik Sinković i posebno pozdravio Crkveni zbor župe sv. Leonarda.
O Andriju Lesingeru, njegovom djelovanju i župnom zboru najviše je prof. emeritus dr. Stjepan Hranjec. Profesor Hranjec je kao prvo pohvalio župnika iz Goričana vlč. Josipa Drvoderića, ističući kako se na njegovu inicijativu u Goričanu dostojno obilježava Lenartovo, odnosno slavi dan zaštitnika župe sv. Leonarda.
prof. Stjjepan Hranjec
Zatim je ispričao zanimljive detalje iz života Andrije Lesingera, naglasivši kako taj veliki čovjek zavrjeđuje pažnju ne samo kao osnivač župnog zbora i svog glazbenog djelovanja, već i zbog svog domoljubnog djelovanja.
Andrija Lesinger rođen je u Črečanu (župa Macinec) 28. studenoga 1902. godine. Otac i majka bili su mu ratari, a on je bio vrlo bistar đak, čiji talent je zapazio tadašnji župnik i predsjednik školskog odbora Ignacije Lipnjak, koji ga je poslao u orguljašku školu, gdje su se školovali i poznati kantori kao što su Ivan Mustač Kantor i Vinko Kos.
– Godine 1924. kantor Andrija dolazi u župu Goričan, gdje je odmah izazvao veliko zanimanje. Ubrzo je, 1925. godine, tu osnovao crkveni zbor od 60 pjevača i pjevačica. No, zapravo, zbor nije bio službeno osnovan već je jednostavno okupio članove koji su počeli pjevati, što je bilo još u svibnju 1924. godine – rekao je Lesinger.
Crkveni zbor župe sv. Leonarda Goričan
Naglasio je kako je Lesinger uvježbavao zbor koji je pjevao poznate crkvene pjesme kao što su „Radujte se narodi“, „Kyrie Eleison“, „Marija se majka trudi“ itd., ali i poznate svjetovne, narodne kajkavske pjesme, svjedočeći pripadnost svom narodu i domovini. Andrija je i sam pisao pjesme i uglazbljivao ih, a jedna od njegovih popjevki je i „Patrona sv. Leonardu“. Zbor je nastupao i izvan svoje župe, , na nizu manifestacija, a prvi takav nastup bio mu je 1925. godine na Rokovu u Draškovcu.
Kantorica i voditeljica zbora Danijela Špoljarić
Spomenuo je i kako se Andrija Lesinger oženio Marijom Antonić 1926. godine i kako njegovu bogatu glazbenu ostavštinu čini čak 520 popjevaka. No, nije sve bilo med i mlijeko u njegovom životu. Najteže mu je, istaknuo je Hranjec, bilo tijekom 2. svjetskog rata i mađarske okupacije.
Tada je, unatoč zabrani Mađara, na misama pjevao na hrvatskom jeziku, pa su ga nekoliko puta zatvorili i batinjali a dva puta je duže vrijeme proveo i u logoru! Unatoč svemu, nije se želio odreći hrvatskih pjesama, a župljani su pisali i peticiju da ga se pusti iz zatvora.
– Andrija Lesinger je pisao stihove i u zatvoru. Čovjek je to koji je uzdigao zborno pjevanje, ali i bio primjer kako treba živjeti domoljub, te mu Gorčenci trebaju biti zahvalni na svemu što je učinio za njih i ovo mjesto! – zaključio je prof. Hranjec.
Program okruglog stola, koji je svojim pjesmama obogatio Crkveni zbor župe sv. Leonarda, pod ravnanjem voditeljice i kantorice goričke župe Danijele Špoljarić, moderirao je župnik iz Goričana vlč. Josip Drvoderić, koji je rekao kako je župni zbor živi svjedok djelovanja velikog čovjeka Andrije Lesingera.
Vlč. Drvoderić je dodao i kako je Lesinger poticao suradnju vjernika iz Hrvatske i Slovenije, kako je bio i vrstan preparator, a ljubav prema pticama prenio je i na potomke. Istaknuo je i kako je Goričan bio vjerski uzor tadašnje Zagrebačke nadbiskupije, koja je bila nadređena međimurskim župama, te kako su članovi zbora plesali i narodne plesove.
Vlč. Josip Frvoderić
– Doista, imamo se čime ponositi! Taj ponos bio je jezgra oko koje su se okupljale društvene i crkvene organizacije i zahvaljujući njemu ovdje se odvijao bogat društveni život i sačuvao se domoljubni duh! Zbor koji je osnovao Lesinger ponosno djeluje i danas, a nastale su još dvije skupine: dječji crkveni zbor Abba i ženska vokalna skupina Hosana – naglasio je vlč. Drvoderić.
prof. Višeslav Jaklin
Na kraju je prof. Višeslav Jaklin, kao predstavnik Varaždinske biskupije, održao predavanje o orguljama, istaknuvši među ostalim kako su 17. i 18. stoljeće bili zlatno doba orgulja, tog najvećeg instrumenta koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim i kojeg je Mozart nazvao „kraljicom instrumenata“.
11.03.2020., Sibenik - Konferencija za medije povodom dovrsenog opseznog kriminalistickog istrazivanja iz podrucja zlouporabe opojnih droga. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Jučer, 5. studenoga u 18:35 sati u Kotoribi, Ulici kralja Petra Krešimira IV., 40-godišnjak neovlašteno je posjedovao marihuanu, javljaju iz PU međimurske.
– Na prethodni poziv 40-godišnjak je preloškim policajcima dragovoljno predao PVC vrećicu ispunjenu drogom marihuanom ukupne mase 106 grama te je potom priveden u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje – stoji u priopćenju.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 40-godišnjak počinio prekršaj iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga te će se protiv njega podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu.
Jučer, 5. studenoga oko 10 sati u proizvodnoj hali tvrtke iz Donjeg Kraljevca u Kolodvorskoj ulici, dogodila se nesreća na radu, javljaju iz PU međimurske.
– Nesreća se dogodila u trenutku kada je 62-godišnji zaposlenik viljuškarom premještao metalni element transformatora težine oko 600 kg. Nakon što je transformatorski element premješten na željenu lokaciju, 45-godišnji zaposlenik započeo je s odvajanjem metalnog elementa od sajli transportne ruke nosača viličara. U tom trenutku vilice s transportnom rukom odvojile su se od nosača na viličaru te su prilikom pada teško ozlijedile 45-godišnjeg zaposlenika – stoji u priopćenju.
Ozlijeđeni 45-godišnjak vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, gdje je zadržan na daljnjem liječenju.
O događaju je izvješten inspektor zaštite na radu koji je izašao na mjesto događaja.
U ponedjeljak, 11. studenoga 2024. godine, u čakovečkoj Gradskoj vijećnici, od 11:00 do 14:00 sati, održat će se Pravna klinika.
Građani koji imaju bilo kakve pravne probleme ili trebaju savjet, u navedenom terminu mogu se besplatno konzultirati s budućim pravnicima, studentima viših godina Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Svi zainteresirani građani trebaju sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu te dokumentaciju koja je relevantna za rješavanje pravnog problema.
U okviru davanja besplatne pravne pomoći, studenti samostalno i kolektivno obrađuju primljene slučajeve pri čemu im savjetom po potrebi pomažu akademski mentori – suradnici, znanstveni asistenti i profesori. Klinika ima razvijen interni sustav kontrole kvalitete rezultata pa se ne treba plašiti nestručnosti.
Klinika u prvom redu pruža pravne savjete, pomažući korisnicima da se snađu u pravnim problemima s kojima se suočavaju. Projekt vanjske klinike organiziran je u suradnji s udrugama civilnog društva te jedinicama lokalne samouprave. Studenti kliničari u dogovoru sa svojim studentskim mentorima određuju studente koji će u određenom krugu posjetiti s drugim kolegama pojedini grad.
Po potrebi kliničari stranci daju opću pravnu informaciju usmenim putem, i to na licu mjesta. Svaki student kliničar obvezan je sudjelovati u odlascima na vanjske klinike i o istome po povratku u rezidentnu kliniku sastaviti izvješće. Po povratku u Zagreb, svaki od predmeta se unosi u Klinikarij (baza podataka), s naznakom u kojem gradu je primljen radi lakše izrade statističkih podataka. Nakon što je predmet unesen u Klinikarij, preuzima ga kliničar/ka koja nakon pregleda dokumentacije i upoznavanja s predmetom pristupa proučavanju relevantnih pravnih izvora. Nakon grupne rasprave i konzultacija sa studentskim ili akademskim mentorom izrađuje konačnu verziju opće pravne informacije, odnosno pravnog mišljenja. Opća pravna informacija, odnosno pravno mišljenje stranci se u pravilu šalju poštom/e-mailom, no moguće ga je osobno uručiti prilikom slijedećeg posjeta vanjskoj klinici.
Glavna svrha vanjskih klinika je pružanje besplatne pravne pomoći onim građanima koji žive izvan područja grada Zagreba i koji nisu u mogućnosti doći u Zagreb do prostorija rezidentne klinike. Prednosti vanjskih klinika su mnogobrojne, osim što je strankama koje im se obrate pružena besplatna pravna pomoć u rješavanju njihovih pravnih problemi, kliničari stječu praktična znanja i formiraju socijalnu osviještenost.
