Župnik Crkve sv. Leonarda u Goričanu Josip Drvoderić ujedno je i vrstan pjesnik, a neke od njegovih pjesama su i uglazbljene. Tako je u crkvi Sv. Leonarda u Goričanu 4. studenoga 2021. godine prigodnim programom predstavljena zbirka njegove poezije „Međimurske minijature“, na kojoj je radio godinama.

Uz čitanje stihova i pjesme župnog crkveng zbora sv. Leonarda – Goričan, predstavljanje zbrike pjesama „Međimurske minijature“ završilo je domjenkom u vjeronaučnoj dvorani.

– Ugodno sam se iznenadio kvalitetom njegovog pjesničkog izričaja, kako u sadržajnom, tako i u tematskom smislu. Njegove pjesme odražavaju zrelu pjesničku osobu i odišu introvertiranim razmišljanjima u čijem se središtu nalazi mali međimurski čovjek, njegove duhovne, obiteljske i materijalne brige, a prožete su i snažnim socijalnim i nacionalnim nabojima, što se posebice odnosi na zbivanja iz Domovinskog rata (1991-1995). Dakako, da je sav taj „pjesnički materijal“ prožet i velikom ljubavlju prema „malom Međimurju“. Sve pjesme nastale su između 1991. i 2020. godine – napisao je u recenziji „Međimurskih minijatura“ Juraj Kolarić.

Izdvajamo njegove pjesme:

Pjesma “Mura, sunce i bele sandale”

– Ta je pjesma nastala u mojoj 21. godini života, kao prisjećanje na bezbrižne dane koje sam u djetinjstvu proveo uz Muru. Rado sam lovio ribe na lokaciji od Kaliža prema brodu (skeli) u Novakovcu. Tu smo se znali također i kupati, te ostajati ponekad do večernjih sati kada bi sunce zapadalo i poneka bi se zraka sunca zrcalila na murskoj površini – rekao je Josip Drvoderić.

MURA, SUNCE I BELE SANDALE

Mura …
I senukoše cifraste
Kak kiklja Ciganičke male…
Na bregu su stale
Kak ljiljan bele sandale,
I vrba …

Nekak se sunce na turejski turen obesilo
I v Muru
Tri suze je spustilo …
Kak ogej blešči
Vužgana Mura i oči su zaprte stale.

Nišči povedati nezna – čije su bile
Te bele, kak ljiljan sandale?

Među najistaknutijim, a ujedno i prva u zbirci, pjesmama Josipa Drvoderića je „Međimurje“, nastala 16. travnja 1997. godine, na što ga je inspirirala „posljednja okupacija Međimurja“.

– Ova pjesma, nabijena međimurskom svakidašnjom stvarnošću, poviješću, suzama i pjesmama uvodi nas u pjesnički opus Josipa Drvoderića, koji potiče na razmišljanje i mami suze pomiješane s ushitima oduševljenja što smijemo biti sudionici života „žmefke“ međimurske zemlje, na kojoj se izmjenjuju „I pesem, i zvon, i još čudaj sega.“ – napisao je među ostalim Juraj Kolarić.

MEĐIMURJE
… srijeda, 16. travnja 1941.
Posljednja okupacija Međimurja

Međimurje je ne samo ime.
Međimurje su ljudi,
Zdelani, spotrti, kak zemlja spotrti.
Međimurje je ne samo ime.
Međimurje su Mura i Drava,
Kalne i fletne, kak misel fletne.
Međimurje je ne samo ime.
Međimurje su suzi,
Skrite i žmefke, kak tuđina žmefke.
Međimurje je ne samo ime.
Međimurje je žetva i bratva,
I pesem, i zvon, i još čudaj sega.

To naše malo Međimurje…

Zastupnica i liječnica Andreja Marić osvrnula se u Saboru na situaciju u zdravstvu. Govorila je o plaćama liječnika, dugovima bolnica i ljekarni, koronavirusu…

Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti.

‘S pozicije zdravstvenog djelatnika, treba reći da je nama u sustavu cilj pružiti pravovremenu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu našim pacijentima, bez lista čekanja, bez dodatnog plaćanja lijekova i usluga. Osim toga, htjeli bismo zadovoljne djelatnike u sustavu, bolje plaćene nego sad, manje opterećene radom na više radilišta u jednom danu (što nije slučaj u uređenim europskim zemljama, i zato ljudi odlaze iz Hrvatske).

No stvarnost nam je bitno drugačija. O reformama govorimo godinama, sad nam je dodatne probleme izazvao COVID, reformi još nema. A zdravstvo troši gomile novaca. S jedne strane, sustav zdravstva može biti zadovoljan još jednim krpanjem rupa u rebalansu proračuna (o kojem smo raspravljali 3.11. 2021.od jutra do kasno navečer) i povećanjem sredstava u ukupnom iznosu ove godine od 9,1 milijardi kuna, kako bi se rokovi plaćanja sveli unutar 180 dana za bolnice, a 120 dana za ljekarne. S 30. rujna dug bolnica prema veledrogerijama iznosio je 2,8 milijardi kuna, a ljekarni oko 400 milijuna kuna.

No, za 2022.godinu planirano je značajno manje sredstava u zdravstvu. Pitanje koliko je taj plan održiv. Potrebe zdravstvenog sustava u narednom razdoblju bit će još veće, a ne manje. Trenutno svakog mjeseca zdravstvo bilježi dodatnih 280 do preko 300 milijuna kuna. Moguće promjene u sustavu, od vlasničkih do promjena u ustrojavanju financija, te strukturnih promjena, kako bi se zaustavilo stvaranje novih dugova, još su nedorečene. Nemamo naznaka revizije poslovanja u zdravstvu i zdravstvenim ustanovama, niti „clean start“. Reforme još nisu na vidiku. Najavljuje se centralizacija sustava, preuzimanje zdravstvenih ustanova od strane države, bez jasne analize i plana.

Dok god se ne riješe osnovni problemi, neće biti ozdravljenja sustava:

– Plaćanje po odrađenom učinku, a ne po nerealnim „limitima“
– Realne cijene usluga
– Informatizacija
– Objedinjena javna nabava
– Državne obveze po Zakonu o zdravstvenom osiguranju ne plaćaju se u punom opsegu, država je loš platiša, duguje zdravstvu po tom pitanju 4,9 milijarde kuna
– Praćenje ishoda liječenja
– Uređenje rada u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, itd,’ rekla je.

Općina Pribislavec na čelu s načelnikom Matijom Ladićem potpisala je sporazum o uvođenju aplikacije HRcity. Svrha je aplikacije umrežiti lokalnu upravu općine i njezine institucije u jednu cjelinu, a mještanima općine omogućiti brzo prijavljivanje svih problema i nemira o kojima će posredstvom aplikacije općinske službe instantno biti obaviještene. Na taj će način službe moći smjesta reagirati i prionuti trenutačnom rješavanju prijavljenog problema.

Korisnicima je putem aplikacije kroz sedam različitih modula omogućena brža i jednostavnija komunikacija.Užurban način života i korištenje mobilnih uređaja u svakodnevnom životu pokazao se kao dobar spoj za početak korištenja Hrcity aplikacije unutar općine. Kao jedna od bitnijih stavki za kvalitetan način života je praćenje kvalitete zraka u općini i njezinoj okolici, što je također jedna od mogućnosti koje aplikacija nudi.

Putem aplikacije moguća je i prijava različitih situacija ili problema na ulicama na način da se fotografira određena situacija te prijavljuje komunalnim redarima koji u predviđenom roku rješavaju prijavljeno. Aplikacija je kreirana za sve generacije građana, što osigurava lakoću korištenja i na taj način će postati jedinstveni kanal komunikacije građana i javnih službi. Trenutno je dostupna za android korisnike- stoji u priopćenju.

Više o aplikaciji možete pogledati na stranici: hrcity.hr.

Aplikaciju pak možete preuzeti na sljedećem linku:

I pored svih muka i problema, polako se privode kraju radovi na drugoj fazi izgradnje Doma kulture u središtu Svetog Martina na Muri, odnosno stavljanje objekta pod krov. Vrijednost radova u toj drugoj fazi iznosi nešto više od 2,7 milijuna kuna s PDV-om. Poslove izvodi tvrtka RK invest iz Hlapičine.

Na početku je bilo problema s izmještnjem kablova, ali to je riješeno i sad se radi bez zastoja. Novi načelnik Martin Srša vjeruje da će Dom kulture biti završen na opće zadovoljstvo mještana, iako ne i u predviđenom roku. Ali, bolje ikad, nego nikad.

Onda na red dolazi proširenje škole, odnosno gradnja školske sportske dvorane. Osnovna škola Sveti Martin na Muri jedna je od rijetkih u Međimurju koja nema sportsku dvoranu, ali u školi i Općini vjeruju da će u dogledno vrijeme i to biti riješeno.

Sve osobe kojima je omogućeno cjepivo dužne su imati covid digitalnu potvrdu kada odlaze u ustanove u kojima je ona propisana kao obveza, piše Jutarnji list.

S obzirom na to da je cjepivo, za sada, od strane Europske agencije za lijekove (EMA), odobreno za starije od 12 godina, Jutarnji neslužbeno doznaje, da će se i Covid potvrde odnositi i na maloljetnike.

Dakle, djeca stara 12 godina, koja po prvi puta vade osobnu iskaznicu uz davanje otiska prsta, ako nisu cijepljeni ili preboljeli covid, moraju imati negativan test na koronavirus.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.