Zastupnica i liječnica Andreja Marić osvrnula se u Saboru na situaciju u zdravstvu. Govorila je o plaćama liječnika, dugovima bolnica i ljekarni, koronavirusu…
Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti.
‘S pozicije zdravstvenog djelatnika, treba reći da je nama u sustavu cilj pružiti pravovremenu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu našim pacijentima, bez lista čekanja, bez dodatnog plaćanja lijekova i usluga. Osim toga, htjeli bismo zadovoljne djelatnike u sustavu, bolje plaćene nego sad, manje opterećene radom na više radilišta u jednom danu (što nije slučaj u uređenim europskim zemljama, i zato ljudi odlaze iz Hrvatske).
No stvarnost nam je bitno drugačija. O reformama govorimo godinama, sad nam je dodatne probleme izazvao COVID, reformi još nema. A zdravstvo troši gomile novaca. S jedne strane, sustav zdravstva može biti zadovoljan još jednim krpanjem rupa u rebalansu proračuna (o kojem smo raspravljali 3.11. 2021.od jutra do kasno navečer) i povećanjem sredstava u ukupnom iznosu ove godine od 9,1 milijardi kuna, kako bi se rokovi plaćanja sveli unutar 180 dana za bolnice, a 120 dana za ljekarne. S 30. rujna dug bolnica prema veledrogerijama iznosio je 2,8 milijardi kuna, a ljekarni oko 400 milijuna kuna.
No, za 2022.godinu planirano je značajno manje sredstava u zdravstvu. Pitanje koliko je taj plan održiv. Potrebe zdravstvenog sustava u narednom razdoblju bit će još veće, a ne manje. Trenutno svakog mjeseca zdravstvo bilježi dodatnih 280 do preko 300 milijuna kuna. Moguće promjene u sustavu, od vlasničkih do promjena u ustrojavanju financija, te strukturnih promjena, kako bi se zaustavilo stvaranje novih dugova, još su nedorečene. Nemamo naznaka revizije poslovanja u zdravstvu i zdravstvenim ustanovama, niti „clean start“. Reforme još nisu na vidiku. Najavljuje se centralizacija sustava, preuzimanje zdravstvenih ustanova od strane države, bez jasne analize i plana.
Dok god se ne riješe osnovni problemi, neće biti ozdravljenja sustava:
– Plaćanje po odrađenom učinku, a ne po nerealnim „limitima“
– Realne cijene usluga
– Informatizacija
– Objedinjena javna nabava
– Državne obveze po Zakonu o zdravstvenom osiguranju ne plaćaju se u punom opsegu, država je loš platiša, duguje zdravstvu po tom pitanju 4,9 milijarde kuna
– Praćenje ishoda liječenja
– Uređenje rada u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, itd,’ rekla je.