Joška Mikula (70) iz Belice proživio je život kakvog se ne bi sramili ni najveći pustolovi.

– Imam svog OPG, no to je tek početak. Posadio sam lješnjake i danas sam se odlučio doći na posjed obrezati par voćaka. Ove godine bio je tek prvi urod. Prije toga imal sam jelene. Počel sam s njih šest, a u roku par let bilo ih je 76. Odlučil sam ih prodati jer su mi redovito krali kad god bi dišel lutali po svetu – govori nam Joška.

Nema gdje Joška nije kročio svojom nogom, a danas kad se nađe prilika putuje sa svojojm suprugom Nevenkom. Italija, Španjolska, Grčka i Njemačka samo neke su od onih koje je naš sugovornim posjetio zahvaljujući poslu u jednoj engleskoj tvrtci.

– Održavali smo kotlere za struju. Život mi je bio jako zanimljiv da vam iskreno velim. V to vreme živel sam na brodu, bilo je onda tam i puno migranta, a jedini sam v to vremen imal vizu za Jugoslaviju. Bilo je para ko blata, no kaj vam to znači kad je život na brodu teški.

Život Joški nije uvijek bio pjesma.

– Sam se nadam kaj teška bolest nebu došla. Pomolil bi se dragom Božeku, ali prestal sam se nadati da ga ima kad sam s 20 let završil na Golom otoku. Najbolje godine sam tak zgubil, onda da se život ˈloviˈ. Bil sam tam od 20 do 25 godine. Nema se kaj o tome reči osim da sam bil neistomišljenik, bil sam kriv režimu a nesam bil ništ kriv.Ni jedan mladi čovek nije zavredil biti tam. Bilo je tam i kriminalaca i ubojica. Bilo je teško to preživeti, otvorio nam je dušu Joška.

Nakon što se umirovio vratio se kući u Međimurje. Njegov sin živi u inozemstvu pa je zato u kući sam. Kad nije na svom posjedu, vrijeme provodi održavajući kuću. Biti besposlen nije opcija, govori nam Joško.

Nastupi devetero talentiranih kandidata nizali su se kroz drugu polufinalnu epizodu Supertalenta, no samo tri najbolja nastavila su borbu za veliku pobjedu u showu.

Šarolikom i upečatljivom koreografijom prolazak u finale izborio je i Plesni studio Korak iz Čakovca koji je članove žirija ostavio pod pozitivnim dojmom, odvevši ih na trenutak na ulice životopisnog Pariza.

O svemu se na svojem službenom Facebook profilu oglasila i Virna Hošnjak, koreografkinja Plesnog studija Korak.

– Sad kad se euforija slegla htjela bih vam svima zahvaliti na zaista velikoj podršci. Osjećamo se ispunjeno, motivirano i sretno i nadamo se da ćemo opravdati status finalista. Teško je i istovremeno prekrasno boriti se protiv specifičnih i rijetkih talenata. Od samog početka ovog putovanja znala sam da želim svoj tim predstaviti na način da pokažu paletu svega na čemu rade u naša četiri zida, a što većina ljudi možda još uvijek ne zna s obzirom na to da nas se uglavnom veže uz urbane plesne stilove. Jedva čekamo da vidite našu finalnu kreaciju koja će biti nešto sasvim drugačije. Hvala svima koji prate naš put u osmoj sezoni Supertalenta, a posebne zahvale idu našim sponzorima i ljudima koji su pomogli u realizaciji našeg polufinala: Grad Čakovec, Konplast d.o.o, Međimurska županija, Perutnina Ptuj Pipo d.o.o, Dom za starije i nemoćne osobe JAPA i Medjimurski.hr – napisala je.

U novoj epizodi podcasta Pametni ljudi gostovao je Pavao Vlahek, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije, pokretač prve škole trčanja u Hrvatskoj. U sat vremena razgovora Vlahek je govorio o trčanju, važnosti kretanja, a posebno o zdravlju nakon četrdesete godine života. Kako se pripremiti za trčanje? Kako trenirati? Koje su ozljede česte kod trkača? Prvi simptomi lošijeg zdravlja oko četrdesete? Zašto je kretanje važno? Mogu li trudnice trčati? Kad trčati nakon poroda? Koja je razlika između trčanja po cesti i po šumi? Je li oprema za trčanje važna i niz drugih tema, čiji je zaključak da je kretanje temelj zdravog života, dok se prve posljedice neaktivnosti počinju očitovati oko četrdesete godine živote.

Podcast Pametni ljudi emitira se na Youtube kanalu Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.

U  nedjelju, u Koprivnici u dvorani Domoljub Pučkog otvorenog učilišta, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture održan je 18. susret hrvatskih malih vokalnih sastava  na kojem su u kategoriji Izvorna pučka glazba nastupile članice Ženske vokalne skupine KUU-e „Društvo žena Gornji Kraljevec“ pod dirigentskim vodstvom Julijane Kočila. Izvele  su skladbe: “De su oni naši klinčeci črleni”, “Komaj čokam kaj nedela dojde” i “Protuletno drogo vreme”, što im je donijelo drugu nagradu.

Uz njih u toj kategoriji nastupile su pjevačke skupine iz Beteža, Kutareva, Velike Ludine, Siska, Slavetića.

Ostali sastavi bili su u kategoriji folklornih malih vokalnih sastava i komornih zborova i kategorija slobodnih stilova i žanrova. Među njima bile su i članice ŽVS Pučpuljike iz Čakovca koje su bile najbolje.

Članove stručne komisije činili su: Dr. sc. Joško Čaleta, Tomislav Habulin i Zlatan Sindičić.

-Uz pridržanje svih epidemioloških mjera bila je prava divota nastupiti pred komisijom i publikom. Pljesak je bila također predivna nagrada – rekla nam je Štefica Jambrošić, predsjednica KUU i članica ŽVS. Za Gornjokraljevčanke je rečeno kako su imponirale međimurskom narodnom nošnjom i pjevanjem uz posebne pohvale voditeljici Kočila.

– Uglavnom prekrasno. Ponosne i zadovoljne krećemo s probama za Adventski koncert koji pripremamo 19.12. na prostoru ispred mjesnog Društvenog doma- dodala je predsjednica Jambrošić.

Na relaciji Brezje-Mali Mihaljevec izvode se radovi pod ingerencijom ŽUC-a Međimurske županije. Ukupna cijena investicije koja se odnosi na sanaciju ceste, njezino proširenje s uređenjem odvodnih rigolima i rubnjacima iznosi 300.000.00 kuna.

Promet na relaciji privremeno je reguliran stoga se vozače moli za oprez i strpljenje. Radovi bi trebali biti završeni sljedećih dana.

-Glavne teme ovogodišnjeg kolendara su 30. obljetnica kontinuiranog izlaženja Hrvatskog kajkavskog kolendra te 30. obljetnica oslobođenja Međimurja od JNA, što ne znači kako i drugi prilozi nisu zanimljivi, dapače jako lijepi, povijesni, upečatljivi i poučni, kaže Anita Novak, glavna urednica i lektorica edicije.

Pod strogim epidemiološkim mjerama ili uvjetima minulog petka u prostorijama Matice hrvatske u Čakovcu predstavljen je ‘Hrvatski kajkavski kolendar 2022.’ koji je u nakladi ogranka tiskan u 2000 primjeraka. Na predstavljanju ove lijepe, korisne i ambijentalno svugdje prihvatljive knjige govorili su Anita Novak urednica i lektorica, Tomo Blažeka, tajnik ogranka, njegov predsjednik profesor Ivan Pranjić, te Petra Sabolek i Dražen Ernečić suradnici edicije i draga gošća Ljerka Cividini gradonačelnica Grada Čakovca.

Kolendar ima 406 stranica, više od 100 članaka i fotografija u 14 sadržajnih poglavlja te poglavlje sponzora. U ovom po redu 30. broju Hrvatskog kajkavskog kolendara glavne teme su 30. obljetnica izlaženja edicije te 30. obljetnica oslobođenja Međimurja od Jugoslavenske narodne armije (JNA), a još se ističu naslovi o mnogim drugim obljetnicama, događanjima i temama iz uspješnog međimurskog gospodarstva.

Opširno o 30. brojeva kolendara koji je 1992. godine počeo izlaziti na poticaj akademika prof.dr. Zvonimira Bartolića piše Tomo Blažeka koji kaže: – Hrvatski kajkavski kolendar je mala pučka enciklopedija u kojoj su zabilježena mnoga događanja, koja, da kolendara nema, moguće ne bi bila nigdje zapisana. Ponajbolji međimurski novinar i publicist i sudionik Domovinskog rata Josip Šimunko pak opširno piše o oslobađanju čakovečke kasarne (vojarne) od nadzora JNA koja je jednostavno pred ‘srcem međimurskim’ predala hrvatskim osloboditeljima, kasnije hrvatskim braniteljima, sebe i svoje objekte.Po cijeni od 70 kuna po primjerku kolendar se može kupiti u sjedištu Matice hrvatske u Čakovcu čiji službenici su spremni primjerke dostaviti na kućnu adresu tražitelja ili kupca. Primjerak ‘Hrvatskog kajkavskog kolendara 2022.’ može biti lijep poklon za Božić i Novo ljeto.