Inicijativa ‘Zagreb te zove‘ poziva sve građane u Hrvatskoj da večeraš u 21 sat upale svijeće na prozorima za tragično preminulu djevojčicu iz Nove Gradiške, kao i za svu djecu žrtvu nasilja.

Iz inicijative se pitaju zašto je djevojčica nakon udomiteljske obitelji, gdje je imala odlične uvjete, vraćena rizičnim roditeljima i zašto nije provedeno vještačenje roditelja i zašto se dozvolilo da druga djeca žive u tim uvjetima.

– Ovim činom pozivamo političare da umjesto što mazohistički uživaju u međusobnom prepucavanju, preuzmu odgovornost i poduzmu važne korake kako bi se izbjegle ovakve tragedije – poručuju organizatori.

Povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, Dom kulture Grada Preloga organizira projekciju dokumentarnog filma ‘Zašto skačem’.

Film će se prikazivati u Dom kulture Grada Preloga u petak, 9. travnja, s početkom u 18 sati. Ulaz na projekciju je besplatan.

Film je snimljen prema bestselleru Naokija Higashide, a prikazuje doživljaje neverbalnih osoba s autizmom diljem svijeta. Film vodi gledatelje do temeljne poruke autizma: to što ne govori ne znači da nema ništa za reći.

SADRŽAJ FILMA:

Film se temelji na bestseleru Naokija Higashide, istražuje neurološke različitosti kroz iskustva petero djece s različitim oblicima autizma i iz različitih dijelova svijeta, od Velike Britanije preko Indije do Sierra Leonea. Trenuci iz života protagonistâ povezani su s putovanjem japanskog dječaka kroz epske pejzaže. Pripovijedani odlomci iz Naokijeve knjige postupno otkrivaju što za njega znači autizam, kako se njegov doživljaj svijeta razlikuje od ostalih i, na koncu – zašto skače. Iako toga najčešće nismo svjesni živimo u neurotipičnom svijetu i kao takvom neosjetljivom za čitav veličanstveni spektar različitih doživljaja stvarnosti ili neurorazličitosti. Ne moći govoriti ne znači nemati što za reći, a “Zašto skačem” pomaže da shvatimo da unutar tijela osobe s poremećajem iz spektra autizma postoji znatiželjan, suptilan i složen um, baš kao i svaki drugi. U ovom poetičnom istraživačkom dokumentarcu spajaju se Naokijevi doživljaji autizma, koje je zabilježio kada mu je bilo tek 13 godina, s dirljivim prikazima petero izvanrednih mladih ljudi, što publici daje priliku da zaviri u intenzivan, često bolan ali i radostan svijet osjetila. Film je dobitnik nagrade publike na Sundance Film Festivalu, te nekolicine drugih nagrada na festivalima u Denveru, Valladolidu i Vancouveru.

U Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, možete, od 9. travnja, pogledati izložbu karikatura Nika Titanika.

– Humor je bez sumnje nepresušna potreba duha, a Nik Titanik jedini karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. Karikatura kao zasebno područje umjetnosti zahtijeva pronicljivo opažanje i aktivno promišljanje svijeta oko sebe. Ona se poigrava sa životnim činjenicama ukazujući pritom na ključne probleme u društvu, dok humor istovremeno ublažuje i potencira težinu istine. U svijetu karikature nema licemjerja i lažnog morala, već ilustracija i tekst tumače ponekad okrutnu realnost zaodjevenu u britki humor. Nik Titanik proučava društvene fenomene i smišlja njihovu interpretaciju, ne ismijava čovjeka, već kritizira postupke javnih osoba. Cilj Nikovih karikatura jest realizirati vizualno upečatljivu i sadržajno jasnu interpretaciju određene teme putem usklađenog odnosa prepoznatljivog likovnog izraza i teksta, odnosno forme i sadržaja. Rezultat je spoj relevantne poruke, smiješnih likova i još smješnijih imena u čijoj se simbolici mnogi od nas mogu prepoznati. “Kad nestane humora, nestat će civilizacije” rekla je američka humoristkinja Erma Bombeck. Stoga – smijmo se, propitujmo sebe i svijet oko sebe i cijenimo vidove umjetnosti koji čine isto – stoji u najavi.

Otvorenje izložbe će se održati 9. travnja u 19 sati u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga, uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Izložba ostaje otvorena do 12. svibnja.

Ovih uskrsnih i preduskrsnih dana često smo bili u nedoumici kako pisati pravilno: uskrsni ili uskršnji. Potražili smo pomoć lekturica i drugih koji znaju i, ukratko, evo što smo doznali.

Imena blagdana smatraju se vlastitim imenicama, stoga se pišu velikim početnim slovom. Ako se ime blagdana sastoji od više riječi, prva se piše velikim početnim slovom, a ostale malim (osim ako i same nisu vlastita imena).

Nazivi blagdanskih razdoblja pišu se malim početnim slovom.

USKRSNI ILI USKRŠNJI?

Od imena Uskrs možemo izvesti dva pridjeva – uskrsni i uskršnji. Oba su pravilna i u skladu s tvorbenom normom, no u stilski neutralnoj upotrebi prednost ima pridjev uskrsni. Ovo su argumenti za taj oblik:

• pridjevi se češće tvore sufiksom -ni nego sufiksom -nji
• tvorba je jednostavnija – ne dolazi do glasovnih promjena

Oblik uskršnji rjeđi je i stilski obilježen, što ne znači da bismo ga trebali prestati upotrebljavati.

USKRISITI ILI USKRSNUTI

U hrvatskome jeziku postoje oba glagola – uskrisiti i uskrsnuti, no ne možemo ih upotrijebiti u istome kontekstu. Glagol uskrisiti znači ‘vratiti u život, učiniti koga živim’ i uz njega uvijek dolazi imenica (za živo) u akuzativu. Glagol uskrsnuti nije prelazan, a znači ‘vratiti se u život, ustati iz mrtvih, oživjeti’.

• Isus je uskrisio Lazara.
• Krist je uskrsnuo.

Sad smo utvrdili gradivo i možemo se baciti na ono što je ostalo od šunke i ostalih mesnih finota od Uskrsa.

Ivana Biber prva je žena koja je u 96 godina dugoj povijesti društva nedavno izabrana na funkciju predsjednice DVD-a Podturen. Dužnost zapovjednika u narednom petogodišnjem mandatu obnašat će Matija Kolar.

U Upravni odbor izabrani su: Ivana Biber, Zoran Sršan, Matija Kolar, Nikola Mutvar, Nikolina Međimurec, Mijo Novak i Damir Kolar. Članovi Nadzornog odbora biti će: Mihael Telebuh, Patricija Martinjaš i Filip Kos.

Prije Ivane je u tri mandata od po četiri godine predsjednik bio Vladimir Novaković, dok je ona obnašala dužnost tajnice. Izgleda da je stiglo vrijeme je za mlađe generacije.