Nakon nedavne nesreće koju je, na sam Dan žena, u Maloj Subotici skrivila vozačica koja je, na semaforu, prošla kroz crveno na našem se portalu, u komentarima, razvila zanimljiva rasprava. Neki čitatelji su se pitali ne bi li bilo bolje da je na zloglasnom raskršću kod „Mandlina“ izgrađen kružni tok umjesto semafora. Tragom te rasprave obratili smo se načelniku Općine Mala Subotica Valentinu Škvorcu kako bi se prisjetili okolnosti koje su dovele do semaforizacije tog raskršća, saznali kakvo je aktualno stanje i čuli njegovo mišljenje je li to bilo najbolje rješenje.

Što vas je navelo na rekonstrukciju zloglasnog raskršća kod Mandlina i kakvo je bilo sigurnosno stanje na toj lokaciji prije nego ste pristupili semaforizaciji?

Raskršće „kod Mandlina“ je, nažalost, najpoznatije međimursko raskršće po broju nesreća. Radi se o vrlo opasnom raskrižju u naselju Mala Subotica na kojem se križaju državna cesta DC3 i županijska cesta ŽC2022. Obje su ceste vrlo prometne, s naglaskom na promet teretnih vozila, u svim smjerovima. Iako je bilo uredno obilježeno prometnim znakovljem, na raskršću su se gotovo dnevno događale prometne nesreće, srećom bez težih posljedica po život i zdravlje ljudi, no materijalna šteta je bila ogromna. Stoga sam krajem 2017. godine održao sastanak zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Mladenom Križaićem, sadašnjim ministrom Darkom Horvatom i tadašnjim voditeljem Poslovne jedinice varaždinske ispostave Hrvatskih cesta Stjepanom Markovićem koji je prepoznao potrebu za hitnom sanacijom raskršća. Tako su u jesen 2018. godine obavljeni radovi kojima je raskršće rekonstruirano na način da su se maksimalno proširile sve prometnice koje ulaze u raskršće, izgradili su se nogostupi i pješački prijelazi, postavili semafori te je izgrađena sva popratna infrastruktura (odvodnja, javna rasvjeta, rekonstruiran vodovod i plinovod). Izgradnju javne rasvjete, oborinsku odvodnju i rekonstrukciju niskonaponske mreže financirala je Općina Mala Subotica. Izgradnja semafora pridonijela je povećanju sigurnosti na raskrižju, no nije mogla umanjiti visok broj osobnih i teretnih vozila koja dnevno prolaze Ulicom Alojzija Stepinca u Maloj Subotici i ugrožavaju najranjivije skupine u prometu: pješake i bicikliste. Stoga je u pripremi novi projekt proširenja Obrtničke ulice u Poduzetničkoj zoni koja će postati alternativni put za teretna vozila te će uvelike smanjiti pritisak istih na Ulicu Alojzija Stepinca i Ulicu braće Radića.

Što govore podaci o stanju nakon što su postavljeni semafori?

Sa sigurnošću mogu reći da je značajno smanjen broj prometnih nesreća, što može potvrditi i statistika koju vodi nadležna Policijska uprava međimurska. Međutim, evidentno je da tehnika i građevinska uređenost malo znače ako nema pažnje i odgovornosti u prometu. Upravo smo ovih dana bili svjedoci nesreće koja se dogodila radi prolaska kroz crveno svjetlo, s materijalnom štetom i unesrećenom osobom. Stoga apeliramo na sve sudionike da poštuju prometnu signalizaciju i druge sudionike u prometu, jer samo pažnjom prema drugima možemo spriječiti nesreće na ovom raskršću, ali i prometu općenito.

Mislite li da bi se veća sigurnost prometa postigla da je uređen kružni tok na tom mjestu i mogu li se, uopće, bilo kakvim prometnim rješenjem prevenirati nesreće u kojima jedan od sudionika napravi pogrešku poput prolaska kroz crveno?

Mišljenja sam da je kružni tok uvijek bolje rješenje, međutim, na prostoru kakvo je raskršće „kod Mandlina“ ne postoji dovoljno mjesta za kvalitetnu izvedbu takvog rješenja s obzirom na rang prometnica i postojeće opterećenje pješačkim prometom. Pogreška u prometu je nešto što se svakome može dogoditi, no crveno svjetlo na semaforu je zbilja neoprostiv previd, uzimajući u obzir da i prije samog semafora postoje znakovi koji upozoravaju na nailazak na raskršće sa semaforom. Ovdje je u pitanju samo ljudski faktor i njega ne mogu zamijeniti nikakvi uređaji ni građevine.

Ukoliko i vi imate upit za rubriku Želim znati zašto pošaljite ga mailom na adresu: [email protected]

Općina Kotoriba uputila je javni poziv svim umirovljenicima koji primaju mirovinu manju od 2.200 kuna i žive na području Općine Kotoriba da se jave u Jedinstveni upravni odjel Općine Kotoriba kako bi ostvarili pravo na uskrsni poklon paket.

Uz prijavu za uskrsni poklon paket potrebno je priložiti osobnu iskaznicu i dokaz o visini mirovine. Ako korisnik prima više mirovina one se zbrajaju. Općina Kotoriba zadržava pravo provjere podataka. Osobe rođene 1936. godine i ranije, a koje žive na području Općine Kotoriba, ostvaruju pravo na uskrsni poklon paket neovisno o primanjima i ne moraju podnositi prijavu.

– Pozivamo umirovljenike da se na vrijeme prijave jer u protivnom neće moći ostvariti pravo na uskrsni poklon paket – poručuju iz Općine.

Prijave se zaprimaju od ponedjeljka do petka u razdoblju od 08 do 14 sati u Općini Kotoriba zaključno sa 12. ožujkom 2021. godine. Zbog epidemiološke situacije, umirovljenici koji su ostvarili pravo na uskrsni poklon paket u ožujku 2020. godine ili božićni poklon paket u prosincu 2020. kao i stariji od 85 godina ne moraju se ponovno prijavljivati već ostvaruju pravo temeljem ranije dostavljenih podataka.