Legenda čakovečkog ženskog rukometa Ljubica Vrbančić jučer je imali trostruki razlog za slavlje. Naime, 8.ožujka slavi rođendan i prigodno Međunarodni dan žena, ali sada je tome dodala i proslavu odlaska u mirovinu.
Naime, osim što je dala ogroman igrački, trenerski i organizacijski doprinos čakovečkom ženskom rukometu, popularna Ljuba još je od 1976.godine radila kao referentica za učenička pitanja u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Tamo su se od nje oprostili ravnateljica Bosiljka Vinković -Kukolić, tajnica Sanda Horvat i računovodstvena djelatnica Draženka Fekonja koje su s njom i najduže surađivale.
Na pitanje kako se osjeća sada kada odlazi u mirovinu kaže da ne vidi veliku razliku.
-Nema razlike, isto kao i prije, samo što će biti malo više vremena za kavu s prijateljicama i prijateljima, veli Ljuba.
Sigurni smo, međutim, da će se sada još više angažirati u ŽRK „Zrinski“ gdje su joj, također, priredili prigodnu feštu na kojoj je trener Goran Mrđen sve darivao cvijećem, a igračice joj ispekle tortu koju je predala njezina najbliža suradnica Darinka Pavleković
Belički kalamper jedan je od najpoznatijih međimurskih brendova. Ima svoju himnu i spomenik, ali u posljednje vrijeme nije u modi. Prema onome što doznajemo oko 20.000 tona krumpira prošlogodišnjeg uroda moglo bi ostati neprodano. Još je veći problem na koji način to ogromno brdo krumpira zbrinuti. Ne učini li se to kako treba prijeti opasnost da se na poljima razviju razne bolesti. Sve to čini sudbinu beličkih krumpiraša vrlo neizvjesnom i mnogi razmišljaju o odustajanju od te kulture. Za pojašnjenje smo se obratili načelniku Općine Belica Zvonimiru Taradiju.
-Radi se o tome da je jednostavno ove godine došlo do nekakve blokade na tržištu. Naši se poljoprivredni proizvođači snalaze. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, posebno državnog tajnika Majdaka, s ukrajinskom ambasadom je dogovoren plasman na to tržište. Tamo je, zasada, otišlo desetak šlepera, nekih 250-300 tona. To nije posao kojem se proizvođači posebno vesele zbog niske cijene, ali u ovom trenutku je situacija takva da su naši poljoprivrednici prisiljeni prihvatiti sve što im se nudi samo da barem nešto prodaju.
Nikome nije do šale, ali mogao bih reći da su ključna slijedeća dva tjedna, jer s dolaskom proljeća dolazi do klijanja čime se gubi na kvaliteti. To je dodatni problem, jer kupci koriste ovakvu situaciju i postavljaju vrlo rigorozne zahtjeve vezane uz kvalitetu krumpira. Ako ih ona, prilikom pregleda, ne zadovoljava, bez ikakvog obrazloženja naprave reklamaciju i skidaju do 20 posto cijene krumpira.
Ove je godine rodilo 20 tisuća tona krumpira više nego što je planirano. Bojim se da će minimalno 10 tisuća tona završiti, možemo tako reći, nekomercijalno. Neće se prodati nego će se krumpir zbrinjavati. U tome će pomoći PRE-KOM iz Preloga i bioenergana Kos iz Kotoribe, ali teško je govoriti o količinama koje se tako mogu zbrinuti. Zbog svega toga može doći do ilegalnog zbrinjavanja, zabrinut je Taradi.
U praksi to znači da bi krumpir mogao završiti na divljim deponijama, ali i nezbrinut na oranicama što predstavlja veliku ekološku opasnost, jer ako ga se pravilno ne potanjura i zbrine može izazvati razne bolesti na susjednim poljima.
Ni predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić nije optimist.
-Iznadprosječni prinosi, loša turistička sezona zbog koronavirusa, zatvaranje ugostiteljskih objekata, pad prometa za blagdane, kontinuirani pad cijena zbog uvoza i povećane ponude, sve su to razlozi koji su doveli do ovoga. Uz pomoć državnog tajnika Tugomira Majdaka i počasnog konzula Ivice Pirića dogovorena je suradnja s najvećim trgovačkim lancem u Ukrajini. Početkom godine smo se okrenuli izvozu, ponajprije u Mađarsku, pa dio krumpira sada odlazi i tamo. Unatoč svega toga još uvijek na našim skladištima ima više od 30.000 tona krumpira, a prodaja ide jako sporo i ovim tempom to se neće moći prodati. Znalo je i ranije biti teških godina i niskih cijena, ali ovako nešto ne pamtimo. Kako bih vam lakše dočarao o kakvoj se količini radi mogu reći da bi za odvoz toliko krumpira trebalo oko 1.000 šlepera.
-Zbog svega toga radimo s ogromnim minusima. Proizvodna cijena krumpira iznosi oko 1,50 kuna za kilogram, a mi krumpir u rinfuzi prodajemo po 50 lipa za kilogram što je toliki gubitak od kojeg ćemo se oporavljati godinama. Ovakva situacija sigurno će utjecati na daljnju proizvodnju krumpira u Međimurju i ostalim dijelovima RH. Neki ne vide perspektivu i ne žele ulagati. Ali svi koji idu u izgradnju ili adaptaciju skladišta nastaviti će proizvodnju. Godinama se ulagalo u tehnologiju i mehanizaciju i ne može se mehanizacijom za krumpir proizvoditi nešto drugo. Krumpir je ipak jedna od osnovnih namirnica i mi ćemo ga proizvoditi. Nadamo se da se ovakva godina neće ponoviti, kaže nam Mesarić.
U skladištu prepunom krumpira zatekli smo i jednog od beličkih proizvođača Milana Šafarića.
-Radimo s minusom od 70 posto i unatoč tome ne možemo prodati. Zahtjevi su takvi kakvi nikada nisu bili, doslovce se traži dlaka u jajetu. Iskorištava se situacija i prisiljeni smo prodavati u bescjenje, ogorčeno govori Šafarić.
Pitamo ga može li ova situacija baciti na koljena beličke proizvođače.
-Ne da može, nego to se upravo događa. Nas sedmorica smo se udružili u vezi skladišta i dijelimo zajedničku sudbinu. Moramo se zadužiti za daljnju proizvodnju, trebali bi ući u izgradnju novog skladišta, a pitam se tko će nam, u ovakvoj situaciji, dati kredit za sve to. Ne znam kako će to ispasti na kraju krajeva.
Kako bi se što više građana potaknulo na uzgoj zdrave hrane za vlastite potrebe, Grad Varaždin objavio je Javni poziv za podnošenje prijava za dodjelu organskog peletiranog gnojiva.
Za prijavu koja se može podnijeti do 19. ožujka 2021. godine, potrebno je popuniti obrazac s osnovnim podacima i učitati preslike osobnih iskaznica svih članova domaćinstva te posjedovne listove iz e-katastra kao dokaz posjedovanja zemljišta. Potporu mogu ostvariti fizičke osobe (domaćinstva) s područja Grada Varaždina koje posjeduju zemljište pogodno za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda (vrtove, oranice, voćnjake ili vinograde). Kriteriji za raspodjelu gnojiva bit će isti kao i prethodnih godina – broj članova domaćinstva i površina zemljišta.
Građanima će se podijeliti ukupno 100 tona gnojiva, za što je u proračunu osiguran iznos od 200.000,00 kuna.
Sve informacije vezane uz uvjete, kriterije i postupak dodjele gnojiva mogu se dobiti u Upravnom odjelu za upravljanje imovinom i gospodarstvo Grada Varaždina na broj tel. 629-315 ili putem e-maila [email protected].
Gradonačelnik Grada Varaždin dr.sc. Ivan Čehok u utorak je u Gradskoj vijećnici primio Krešimira Kranjčeca, direktora i Smiljana Hrena, člana upravnog odbora za proizvodnju Metalske industrije Varaždin d.d. – MIV.
– Oni su ga izvijestili da je tvrtka financijski i organizacijski konsolidirana te da posluje stabilno. Kako su izvijestili, samo ove godine zaposleno je novih tridesetak novih radnika te da su povećana primanja rednicima. Kako je dogovoreno na sastanku, uprava MIV-a i Grad Varaždin zajedno će nastojati iskoristiti europske fondove projekte industrijske relokacije, odnosno za preseljenje sadašnjih pogona tvrtke MIV na novu lokaciju. Time bi se rasteretio sjeverni dio grada, stambeni kvart između Ulica Augusta Harambašića i Fabijanske ulice, a MIV bi mogao uložiti sredstva u nove pogone – javljaju iz Grada Varaždina.
Gradonačelnik je obećao pomoć Grada Varaždina i razvojne agencije u tom projektu smatrajući da je sjeverni dio grada zona iznimno pogodna i primjerena za individualnu stambenu izgradnju, novo stambeno naselje, sport i rekreaciju. Gradonačelnik je podržao planove MIV-a za preseljenje na novu lokaciju, a sastanku su prisustvovali njegova zamjenica Sandra Malenica i nadležni pročelnik dr.sc. Tomislav Bogović.
Polemika koja se povela nakon što je objavljeno da je Milan Bandić, nakon srčanog udara, u bolnicu prevezen iz zgrade u kojoj stanuje njegova mlada suradnica Natalija Prica otvorila je pitanje gdje počinje granica privatnosti političara preko koje ni javnost, ni mediji ne bi trebali zadirati. Naime, posljednjih se mjeseci često pisalo o tome da je Bandić s Pricom viđan tijekom šopinga u pojedinim zagrebačkim dućanima, a špekuliralo se i s time da ju je upravo on ubacio u utrku za Zagrepčanku godine. Njezin je suprug potvrdio da je u tijeku postupak razvoda, zbog čega se i preselila u stan na zagrebačkoj Vidovčici. Sve to posredno je impliciralo da Bandić i Prica nisu samo dobri suradnici, ali nitko to nije glasno želio ili smio reći. U kaosu koji je nastao neposredno nakon Bandićeve smrti plasirane su informacije da mu je pozlilo u jednom zagrebačkom restoranu, a kasnije da se to, ipak, desilo u stanu njegovog dobrog prijatelja. Različite informacije posijale su sumnju, pa su mediji iščeprkali da je po Bandića, nakon srčanog udara, hitna pomoć došla u zgradu gdje se nalazi Pricin stan, iako to još nije službeno potvrđeno.
Sve to nas vraća na pitanje u kojoj mjeri trebam poštovati i štititi privatnost političara? Gdje je granica njihove intime koja se ne bi trebala prelaziti? U kojoj mjeri se njihov privatni život i stavovi mogu istraživati u svjetlu onoga kako se javno predstavljaju? Smiju li indikacije da političar koji, primjerice, javno zagovara obiteljske vrijednosti, a u privatnom životu do toga ne drži, biti podloga za istraživanje o tome kakav je zapravo njegov stvarni stav? Koliko tračevi i šaputanja o nečijem privatnom životu, kakvih ima o svakome od nas, mogu biti podloga za javnu raspravu ako se u konkretnom slučaju radi o nekom od političara? Može li se javno raspravljati o tome da neki političar pogoduje osobi s kojom je privatno blizak, iako se o tome samo nagađa ili sumnja bez dokaza?
Radi se o tankoj i nevidljivoj granici te je, ponekad, teško odrediti gdje se ona nalazi. Zasigurno nitko od nas ne bi volio da se istražuje i javno polemizira o onome što držimo za sebe, što je naša privatnost. S druge strane mnogi će građani, zasigurno, reći da političare nitko nije tjerao da se time bave i da su, zapravo, sami izabrali i prešutno pristali na to da se čeprka po njihovom životu.
Zanimalo nas je što o svemu tome misle kandidati za mjesto čakovečkog gradonačelnika.
Tomislav Marković (HDZ)
Kao javne osobe političari bi zasigurno trebali biti primjer drugima. U svakom slučaju bi trebali imati pravo na privatni život. Njihovi postupci formiraju sliku o njima samima.
Privatni život svakog pojedinca je njegova osobna stvar u koju javnost i mediji ne bi smjeli zadirati.
Darko Zver (FOKUS)
Političari moraju biti svjesni kako svoju dužnost obavljaju 24/7 i da svaki njihov potez šalje određenu poruku javnosti. „Fokus na bitno“ je osnovni postulat naše stranke pa smatram kako bi prioritet javnosti trebao više biti usmjeren na profesionalne vještine ili upravljačke sposobnosti nego primjerice ljubavni život političara.
Javnost treba raspravljati o nesrazmjeru imovine i primanja političara, osuditi obiteljska zlostavljanja ili neka druga kažnjiva/kriminalna djela, ali smatram da granica javnog interesa završava kod samog načina/stila vođenja obiteljskog života (ako nema kršenja okvira zakona). Intimne stvari političara nisu tema koja bi trebala biti predmetom ozbiljne rasprave javnosti.
Pitanje smo poslali i aktualnom gradonačelniku Stjepanu Kovaču, ali odgovor nismo primili.
Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu u srijedu, 17. ožujka, stižu u Koprivnicu u sklopu projekta Pravne klinike koji građanima pružaju besplatnu pravnu pomoć. U koprivničkoj Gradskoj vijećnici na Zrinskom trgu studenti će dežurati od 10 do 13 sati.
– Besplatnu pravnu pomoć mogu zatražiti svi zainteresirani građani. Sa sobom moraju ponijeti fotokopiju osobne iskaznice i dokumentacije vezane uz pravni problem koji imaju. Molimo građane da se pri ulasku u zgradu Gradske uprave pridržavaju Odluke Stožera civilne zaštite republike Hrvatske o obveznom nošenju zaštitnih maski u zatvorenom prostoru, dezinfekciji ruku i održavanju razmaka – stoji u priopćenju.
Klinika u prvom redu pruža pravne savjete, a studenti mogu pomoći i u sastavljanju raznih pismena i podnesaka u upravnim i drugim postupcima.
Studenti samostalno i kolektivno obrađuju primljene slučajeve, pri čemu im po potrebi pomažu akademski mentori – suradnici, znanstveni asistenti i profesori.
Općina Nedelišće zajedno sa Gradom Čakovcem uspjela je osigurati ‘Štromčeke’ bicikle na električni pogon, preko projekta ‘Promicanje integriranog i inteligentnog prometa na lokalnoj i područnoj razini 2020.’ koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrijednog 531.226,25 kuna.
Projektom će se nabaviti 10 električnih bicikala, 250W sa GPS sustavom, nova stanica za punjenje i ostavljanje bicikala sa 10 postolja koja će biti postavljena ispred Sportsko gimnastičkog centra Atona.
Svi mještani Općine moći će ‘Štromčeke’ koristiti potpuno besplatno za prijevoz po općini i po gradu Čakovcu.
– Zahvaljujemo se djelatnicima gradske uprave, djelatnicima Razvojne agencije grada Čakovca Čakre i posebno zamjeniku gradonačelnika Mariu Medvedu na uspješnoj suradnji – poručuju iz Općine Nedelišće.
Od rujna 2018. godine u čakovečkim se dječjim vrtićima provodio projekt ‘Vrtić po vašoj mjeri’ čija je završna konferencija, u dvorištu Dječjeg vrtića ‘Cvrčak’, održana u utorak.
Na konferenciji je projekt sumirala njegova voditeljica Ivana Grabar, dok su o značajnim rezultatima govorili i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač te ravnateljice Dječjih vrtića ‘Cvrčak’ i ‘Cipelica’, Lidija Varošanec i Gordana Šoltić Siladi.
Projekt vrijedan 3 milijuna kuna u cijelosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali. Njime su, prije svega, vrtićima omogućene dodatne usluge prema korisnicima pa je tako uveden produljen boravak djece za dvije jasličke skupine i dvije mješovite skupine djece u DV ‘Cipelica’.
Isto tako, uvedena je usluga smjenskog rada za jednu novu mješovitu grupu djece te uvedena usluga produljenog boravka za dvije mješovite grupe djece u DV „Cvrčak“. U sklopu projekta nabavljena je i nova oprema te namještaj, centri aktivnosti, didaktičke igračke te oprema za nove stručne suradnike u projektu, a zaposleno je ukupno 16 osoba, odgojitelja u produljenom boravku i smjenskom radu, logopeda, defektologa, psihologa i tehničkog osoblja.
Kroz projekat su financirana i usavršavanja znanja odgojitelja i stručnih suradnika u oba vrtića. Ukupno su u projektu sudjelovale 402 osobe, od čega 304 djece, koliko ih je uključeno u programe produženog boravka i smjenskog rada u dva gradska vrtića.
Govoreći o projektu, čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač je rekao kako je Čakovec jedan od rijetkih hrvatskih gradova s dovoljno vrtićkih kapaciteta za prihvat sve djece u dobi od 3 godine. Čak je 80 posto predškolske djece uključeno u vrtićke programe što je europski rezultat, a Grad Čakovec uspješno sufinancira i javne i privatne predškolske ustanove sa svog područja.
Zadovoljstvo provedbom ovog projekta izrazile su i ravnateljice „Cvrčka“ i “Cipelice”, dok je predočenjem rezultata provedbe opravdan i krajnji cilj projekta, a to je usklađivanje poslovnog i obiteljskog života obitelji s uzdržavanim članovima.
Danas se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu održala rasprava o europskoj zdravstvenoj strategiji EU4Health, u kojoj je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Novi zdravstveni program EU-a, vrijedan 5,1 milijardu eura, pomoći će otkloniti nedostatke uočene tijekom pandemije COVID-19 te povećati kvalitetu i otpornost zdravstvenih sustava država članica.
Zastupnica Sunčana Glavak pozdravila je postizanje dogovora oko programa EU4Health, istaknuvši da je vrijeme da se Europska unija i države članice usmjere na budućnost i stvaranje preduvjeta postizanja pune jednakosti svih europskih građana u šansama za liječenje i dostupnosti zdravstvene skrbi. Izrazila je zadovoljstvo i zbog prihvaćanja prijedloga uspostave upravljačkog tijela za nadzora provedbe programa te prijedloga korištenja sredstava iz EU4Health za jačanje medicinskih rezervi država članica.
– Protekla godina pokazala nam je važnost očuvanja zdravlja i nužnost ulaganja u javno zdravstvo. Svjesni smo da smo na teži način naučili i uočili sve slabosti naših zdravstvenih sustava – rekla je u svom govoru zastupnica Sunčana Glavak.
Referirajući se na statistike Svjetske zdravstvene organizacije o javnim izdvajanjima za zdravstvo, upozorila je da se procjenjuje da se za lijekove izdvaja otprilike 20% ukupnih izdataka za zdravstvo u Europi, pozvavši da se razmotri zajednička nabava na razini Europske unije.
– Državama članicama potrebno je omogućiti dodatan fiskalni prostor u proračunima za zdravstvo kroz sinergiju programa EU4Health i RescEU. Blagotvorni učinci objedinjene javne nabave i strateških zaliha na potrošnju država članica su neosporivi, a na taj način više će se novca moći uložiti u medicinsko osoblje, ulaganja, inovacije i digitalizaciju – istaknula je.
Zastupnici u Europskom parlamentu naglasili su da bi program trebao podržavati djelovanje država članica u područjima u kojima će europski doprinos biti najvrjedniji te ulagati u mjere promicanja zdravlja i prevencije bolesti. Posebno su istaknuli kako bi program EU4Health trebao pripremiti europske zdravstvene sustave za suočavanje s budućim prijetnjama zdravlju, ali i kroničnim bolestima s kojima se suočavaju europski građani.
– Iako je COVID-19 bio u fokusu naših rasprava, moramo se pitati i što je s drugim bolestima, pretragama i liječenjem. EU4Health mora biti i jedan od mehanizama za uspješnu provedbu europskog Plana za borbu protiv raka. Zdravlje je najveća vrijednost o kojoj svi moramo brinuti, a EU4Health je jasan signal da idemo u dobrom smjeru – zaključila je Glavak.
Nakon rasprave uslijedit će glasanje o privremenom sporazumu postignutom s Vijećem Europske unije 14. prosinca 2020. godine, a rezultat će biti objavljen u 19 sati.
Iz zaprimljene prijave 75-godišnjakinje proizlazi kako je nepoznati počinitelj u subotu, 6. ožujka, ove godine u Strahonincu, iz obiteljske kuće u Čakovečkoj ulici, ukrao novac, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
– Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna – stoji u priopćenju.
Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.