Čakovec, 19. ožujka 2021. – Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 158 uzoraka, od čega je evidentirano 19 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 12,02% pozitivnih od broja testiranih. U protekla 24 sata oporavilo se 18 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 130.
Iz drugih županija javljeno je o 1 pozitivnom slučaju osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji, a epidemiolozi su na temelju kliničke slike dijagnosticirali SARS-CoV-2 virus kod 1 osobe.
Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 44 694 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitaliziran je 31 pacijent pozitivan na SARS-CoV-2 virus, od toga nema prijema ni otpusta unutar 24 sata, a 2 pacijenta su na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas u Međimurskoj županiji ukupno bilježimo 12 015 oboljelih, a oporavilo se 11 636 osoba pozitivnih na SARS-CoV-2 virus.
Najava testiranja može se izvršiti na broju 040/386-841 ili na e-mail adresi [email protected].
Pozivni centar Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije vezan uz SARS-CoV-2 virus je na broju 040/386-835. Pozivni centar primarne zdravstvene zaštite je na broju 040/372-372.
Od prvog dana pojavljivanja portala medjimurski.hr pozvali smo naše čitatelje da sudjeluju u kreiranju sadržaja svojim prijedlozima i pitanjima. Tim povodom primili smo i upit čitatelja Rudolfa Novaka iz Nedelišća zašto se u Vajdinim prodavaonicama više ne može kupiti (Vajdina) špekarica i safalada? Bio sam naučen na njih i cijeni njihovu kvalitetu, kao i kvalitetu svih ostalih Vajdinih mesnih proizvoda, koje od najranije mladosti kupujem isključivo u Vajdi, objašnjava Novak.
Pitanje smo proslijedili gospodinu Alenu Kajmoviću, predsjedniku Uprave Mesne industrije Vajda u Čakovcu, i evo što je odgovorio:
“Hvala i vama i vašim čitateljima na javljanju i interesu za Vajdine proizvode. Što se tiče upita moram naglasiti kako u Mesnoj industriji Vajda neprestano razvijamo i prilagođavamo asortiman proizvoda kako bismo odgovorili na želje i potrebe naših potrošača, koje se trudimo kontinuirano osluškivati i jednako tako uvažavati. U skladu s tim događa se i da pojedini proizvodi više nisu dostupni, s čime neki možda i nisu zadovoljni, ali smo uvjereni kako u našoj bogatoj ponudi svatko može pronaći nešto novo za sebe.
Naš asortiman širok i raznolik, pa vjerujem i kako ćete se složiti sa mnom da je Vajdinim proizvodima zajednička vrhunska kvaliteta, strogo kontroliran proizvodni proces i okus stoljetne tradicije koji u Vajdi s ponosom njegujemo”, odgovorio je Alen Kajmović.
U prometnoj nesreći koja se dogodila u četvrtak, 18. ožujka oko 22.40 sati, na županijskoj cesti između Križovljan Grada i Cestice, ozlijeđen je 38-godišnjak, javljaju nam iz Policijske uprave varaždinske.
Za sad nepoznati vozač upravljao je osobnim vozilom iz smjera Križovljan Grada u smjeru Cestice. Dolaskom na nenaseljeno područje između navedenih naselja, prednjim dijelom vozila udario je u stražnji dio bicikla kojim je uz desni rub kolnika u istom smjeru, upravljao 38-godišnjak – stoji u priopćenju.
Uslijed udara biciklist je zajedno s biciklom odbačen udesno van kolnika na oranicu, dok je vozač osobnog vozila napustio mjesto događaja, a da ozlijeđenom biciklistu nije pružio pomoć, niti obavijestio policiju. Ozlijeđenom je 38-godišnjaku medicinska pomoć pružena u Općoj bolnici Varaždin, a njegove će se ozljede okvalificirati naknadno. Policijski službenici nastavljaju daljnji rad na pronalasku odbjeglog vozača.
Uspješnim apliciranjem i provođenjem projekata financiranih iz različitih fondova Europske unije, vizura Grada Mursko Središće u posljednjem se desetljeću značajno promijenila. Počelo se još kroz pretpristupne IPA fondove 2010. godine s 100.000,00 eura za rasvjetu na šetnici i Spomen park naftaštva. Kroz EU fondove sanirano je odlagalište smeća Hrastinka, izgrađen je dječji vrtić, gospodarska zona, provodi se aglomeracija, osigurano je uvođenje širokopojasnog interneta PRŠI, gradi se kompostana, nabavljena su nova vozila za komunalno poduzeće, uredit će se interpretacijski centri rudarstva i naftaštva kroz projekt Energy tour, provodi se projekt Svi u vrtić, osigurana je pomoć starijima i potrebitima kroz već dvije faze projekta Zaželi, provodi se projekt razvoja prekogranične turističke ponude Cross cultural tool kit, projekt razvoja lokalnih udruga i time smo spomenuli tek najznačajnije. Ukupna direktna korist za Mursko Središće kroz projekte koji su provedeni ili se provode je približno 175 milijuna kuna.
Ipak, tek nam komparativna analiza i usporedba Murskog Središća s ostalim mjestima u Hrvatskoj može dati realnu sliku uspješnosti. Upravo je takvu analizu na temelju podataka Ministarstva financija za 2019. godinu napravio portal gradonacelnik.hr.
Ta je godina po izvlačenju sredstava iz EU fondova bila generalno uspješna u cijeloj Hrvatskoj, a i u takvoj konkurenciji Mursko Središće je pri vrhu. Po izvučenim sredstvima po glavi stanovnika, što je ujedno najprecizniji pokazatelj, Grad Mursko Središće je na visokom 9. mjestu s 1.700,00 kuna po stanovniku. Još jedno mjesto više je ako se gleda postotni rast povučenih sredstava u 2019. godini i zauzima visoko 8. mjesto. Od međimurskih gradova, na listi uspješnih našao se još samo Grad Prelog.
Napredak Murskog Središća u posljednjem desetljeću vidljiv je i po prelasku iz III. skupine razvijenosti gradova u V. skupinu razvijenosti. Grad koji je ne tako davno bio proglašen mjestom posebne državne skrbi danas je primjer većini ostalih gradova u Republici Hrvatskoj. Posebno treba istaknuti da su takvi rezultati postignuti unatoč činjenici što tek 7% proračuna otpada na plaće zaposlenika i što je Mursko Središće uspješnije od gradova s daleko većim aparatom. Rezultat takvog poslovanja je gotovo čitav proračun usmjeren prema potrebama građana. U Murskom Središću se i trenutno provodi izuzetno vrijedan projekt aglomeracije, a uskoro počinje i 60 milijuna kuna teška investicija postavljanja širokopojasnog interneta, projekt koji se odnosi na cijelo gornje Međimurje, a Grad Mursko Središće je prijavitelj. Uz ostale aplicirane projekte, usmjerene k podizanju socijalnog, ekološkog, kulturnog i obrazovnog standarda, ne sumnjamo da će grad i sljedećih godina zauzimati visoka mjesta na području čitave Republike Hrvatske.
Ako krenete iz pravca Macinca, preko prekrasne šume Zelena i Stanetinca, na samom ulazu u Sveti Urban, na kućnom broju 82, uz glavnu cestu prema Štrigovi, dočekat će vas Vinarija Knehtl-Medenjak, poznata po izuzetno kvalitetnim vinima i skromnim vlasnicima. Riječ je o bračnom paru Zdenki i Stanku, koji će vas rado dočekati i ponuditi najboljim vinima iz suvremeno uređenog i opremljenog podruma.
-Uzgoj vinove loze i njegovanje kvalitetnih vina u našoj obitelji ima stogodišnju tradiciju. Počeo je pradedek, koji je prvi vinograd zasadio šiponom i graševinom na Stanetinskom bregu, a zatim su nastavili dedek Martin i otac Vladimir Knehtl – kaže gospođa Zdenka i nastavlja:
-Kad sam se udala za Stanka Medenjaka, nastavili smo baviti se tim poslom. Prvo smo imali 15 tisuća trsova, a onda smo 2005. godine odlučili posaditi nove nasade i sada na 7 hektara imamo oko 35 tisuća čokota. Istovremeno smo počeli graditi i veliki podrum, koji je prošle godine upotpunjen modernim drvenim bačvama s kontrolom temperature, u čemu su nam pomogla i sredstva Europske unije. Sada smo kupili i velike inoxice, pa polako osjećamo da nam podrum postajer premali – kaže Zdenka.
-Od novih sorti zasadili smo silvanac zeleni, chardonnay, rajsni rizling, sauvignon, pinot sivi, graševinu i žuti muškat, a na tržište plasiramo i bijelo miješano vino pod jednostavnim nazivom Urbansko, koje potrošači već godinama odlično prihvaćaju. Izuzetne rezultate postižemo i sortnim vinima, a najnagrađivaniji je silvanac zeleni, rajnski rizling i sauvignon. Njih ćemo, uz još neka naša vina, preporučiti da ih kušate ovaj vikend – dodaje gospodin Stanko.
UZ VINA I DOMAĆA HRANA
Imaju zavidan broj stalnih kupaca, od kojih mnogi najradije dolaze osobno kušati i kupiti vino u samoj vinariji. Obitelj Knehtl-Medenjak svoja vina plasira u više lokala u Međimurju, Varaždinu, Zagrebu, Koprivnici, nešto ide i na Jadran… Istina, korona je poremetila tržište, ali se nadaju da će se stanje do ljeta stabilizirati. Kad se situacija smiri željeli bi krenuti u novu investiciju – proširiti podruma i ugraditi najnovije uređaje za kontrolu kvalitete vina.
Vinarija Knehtl-Medenjak pravo je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u kojem rade svi ukućani: Zdenka, Stanko, baka Marija, te djeca Vlatka i Luka. Gospođa Marija, iako u lijepim godinama još uvijek vozi traktor. Djeca pomažu u svim poslovima u vinogradu, a Luka kaže da bi volio završiti školu za mehaničara, kako bi mogao popravljati traktore i drugu mehanizaciju potrebnu na imanju. O kvaliteti vina najviše brigu vodi Zdenka, a zadnji “glanc” određuju zajedno sa Stankom.
Inače, svojim gostima, uz prethodnu najavu, nude i domaća jela: vlastito meso z tiblice i sir z vrhnjem, kao i druga tradicionalna jela. Sve to u prostranoj, lijepo uređenoj kušaonici za pedesetak osoba.
NEĆETE POGRIJEŠITI KOJE GOD VINO ODABERETE
Za vinske sladokusce za ovaj vikend Zdenka i Stanko preporučaju mlada vina, berbe 2020. godine, jer ona starija ni nemaju. Dakle, za aperitiv preporučaju sauvignon, predjela sivi pinot, za laganija jela zeleni silvanac, za teška mesna jela rajnski rizling i za kolače muškat žuti polusuhi.
Vinarija Knehtl-Medenjak nalazi se u Svetom Urbanu 82 (kod Štrigove), vikendom je otvorena cijeli dana, a možete se najaviti i na telefon 091 931 4368.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je u četvrtak, 18. ožujka, prilikom posjete međimurskim vatrogascima, Zlatku Orsagu uručio Povelju Đure Deželića, oca hrvatskog vatrogastva.
Radi se o najvećem vatrogasnom priznanju u državi. Zlatko Orsag je član DVD-a Vularija i udovoljava svim kriterijima za Povelju, a to je minimalna starost od 60 godina i da je dobitnik najviših vatrogasnih odlikovanja HVZ-e za posebne zasluge.
18.03.2021. Zagreb, stadion Maksimir - Uzvratna utakmica osmine finala Europske nogometne lige: GNK Dinamo Zagreb - Tottenham Hotspur .Mislav Orsic
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Na krilima senzacionalnog Mislava Oršića Dinamo je večeras napravio čudo na Maksimiru i u uzvratnoj utakmici osmine finala Europske lige svladao engleski Tottenham s 3:0.
Oršić je s dva pogotka u 62. i 83.minuti Dinamo odveo u produžetke, gdje je trećim pogotkom u 106.minuti bacio na koljena Premierligaša kojeg vodi legendarni Jose Mourinho. Briljantan je bio i Livaković na vratima, ali i svi ostali Dinamovci pružili su veličanstvenu partiju.
Modri su tako izborili plasman u četvrtfinala u kojem, ponove li ovakvu partiju, također nisu bez izgleda, koga god izvuku za suparnika.
Istoga dana kada je održana Županijska smotra Lidrano za osnovne škole, uz domaćinstvo Srednje škole Čakovec virtualnim putem su se povjerenstvima koja su ocjenjivala njihove nastupe i radove predstavili i međimurski srednjoškolci.
Davor Dokleja, čakovečki glumac i dramski pedagog, sudjelovao je u radu Povjerenstva za dramsko-scenski izraz za naš portal iznio je ocjenu ovogodišnje smotre iz svog kuta.
-Ako govorimo o samoj organizaciji ovogodišnje smotre prije svega bih pohvalio školu domaćina – Srednju školu Čakovec. Njihov je tim, unatoč novim pravilima igre koja zahtijevaju dobru tehničku opremljenost, osmislio i organizirao odličnu županijsku smotru. Također, velika pohvala i “kapa dole” ide svim sudionicima i njihovim mentorima koji su svoje (ove godine samo pojedinačne) nastupe pripremali i izveli pred kamerama. Bez publike i sve preko ZOOM-a. Svih 13 nastupa, u kategoriji koju smo mi pratili, bili su na visokoj razini, pa povjerenstvo nije imalo baš lagan zadatak odabrati najbolja dva. Nakon razgovora s izvođačima i mentorima odluku smo donijeli jednoglasno. Natalie Vurušić iz Srednje škole Čakovec i Bojan Horvat iz Ekonomske i trgovačke škole za dlaku su bili bolji od svih i branit će boje Međimurja na državnom susretu, prenio je konačne rezultate Dokleja.
S obzirom da su, zbog epidemioloških uvjeta, ovogodišnje smotre održane virtualnim putem zanimalo nas je koliko to utječe na scenski izričaj i dojam?
-Ova je godina kao i prošla u znaku ZOOM-a, online sadržaja, webinara, video razgovora, fizičkog i socijalnog distanciranja. U takvim uvjetima održavati kazališne probe, predstave, radionice ili pak smotre i festivale gotovo je nezamislivo. Kazališni profesionalci se još nekako u tome mogu snalaziti, ali djeca i mladi… Mislim, snalaze se oni još bolje, jer ipak online svijet kuže. No, ono što nenadoknadivo gube je upravo ta socijalna komponenta. Pripremati jedan nastup za LIDRANO u ovakvim uvjetima je gotovo nemoguće. A onda ga još izvesti i na kraju očekivati suvislu reakciju povjerenstva je zbilja nadrealno. Gledajući sve te nastupe cijelo sam vrijeme mislio kako mi zapravo ne ocjenjujemo dramski izraz (to je ono DRA u riječi LIDRANO). Mi smo, zapravo, ocjenjivali video izraz. Jer ovaj puta na nastup je utjecala kvaliteta snimke i internet veze, pa kadar, pozadina i osvjetljenje, način na koji izvođač interpretira svoj monolog ili poeziju za kameru – fokus, glas, gesta i mimika bitno se razlikuju od glume u kazalištu. Zato bi ovogodišnji LIDRANO komotno mogli nazvati LIZOOMNO. Ukratko riječima jednog sudionika ovog susreta: Kakšno leto, ne se ponovilo.
Spomenimo da su na državnu smotru poslani iz literarnog stvaralaštva poslani Megi Kutnjak iz Srednje škole Čakovec i Erik Prepelić iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. U kategoriji samostalnih novinarskih radova za državnu je smotru predložena Marija Pongrac, učenica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakove. Među školskim listovima odabran je Lumen, Srednje škole Čakovec, a od radijskih emisija Veliki odmor, Graditeljske škole Čakovec.
