Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Međimurska županija najuspješnija je u oporabi komunalnog otpada, prenosi tportal.

Lani je nastavljen pozitivan trend u odvajanju i recikliranju otpada te povećan broj lokalnih jedinica koje odvojeno sakupljaju barem jednu frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika), a stopa odvojenog sakupljanja povećana je za dva postotna boda dosegnuvši 43 posto.

Sjever Hrvatske prednjači u rezultatima

No još uvijek značajan dio odvojeno sakupljenog otpada završava na odlagalištima otpada, tako da je u 2021. godini samo 74 posto odvojeno sakupljenog otpada oprabljeno, čime je stopa oporabe dosegla vrijednost od 32 posto. Stopa recikliranje iznosila je 31 posto. Riječ je o porastu od 2 postotna boda u odnosu na stopu recikliranja iz 2020. godine.

Iako je od 2017. godine značajno povećana stopa oporabe i recikliranja, rezultati na nacionalnoj razini i dalje su osjetno ispod plana s obzirom na cilj prema kojem je do 2022. godine stopa recikliranja trebala dosegnuti 50 posto. Porazna je činjenica da je od prikupljenog komunalnog otpada iz kućanstva u okviru javne usluge stopa recikliranja tek 15 posto.

Velike su razlike u stopi odvajanja otpada po županijama i gradovima. Generalno na sjeveru Hrvatske postižu se znatno bolji rezultati dok županije na jugu Hrvatske zaostaju. Najuspješnija je Međimurska županija u kojoj stopa oporabe komunalnog otpada iznosi 55 posto. Nadomak zacrtanih nacionalnih ciljeva su Varaždinska (48 posto) i Koprivničko-križevačka županija (45 posto). Na začelju je Ličko-senjska županija sa samo 19 posto recikliranog otpada, a za prosjekom znatno zaostaju Zadarska (20 posto), Dubrovačko-neretvanska (22 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (22 posto).

Prelog najbolji, Čakovec na trećem mjestu

Kada je riječ o gradovima, uvjerljivo prednjači međimurski gradić Prelog, u kojem se odvaja čak 67,4 posto komunalnog otpada. Željenju stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašila su još samo tri grada – Koprivnica, Osijek i Mali Lošinj.

Nakon spomenuta četiri vodeća grada, koji mogu biti primjer ekološke osviještenosti, najveći udjel u odvajanju sakupljenog otpada imali su Čakovec (49,7 posto), Ludbreg (46,5 posto), Križevci (46,3 posto), Krk (45,1 posto), Buzet (44,9 posto) i Varaždin (44,8 posto). Stopu od 40 posto premašili su još Supetar, Labin, Novi Marof i Rovinj.

Na suprotnoj strani liste su tri negativna primjera gradova Opuzena, Gospića i Gline, u kojima se sakupljeni komunalni otpad uopće ne odvaja. Među zaostalim gradovima, u kojima je odvajanje tek u začetku, su Trilj, Korčula, Komiža, Vrgorac, Nin, Imotski i Metković.

Pomak u ostatku zemlje

Pozitivan pomak u odnosu na prošlu godinu ostvarilo je 85 gradova, a ima i onih koji nazaduju, poput Krka, koji je koji je 2020. bio jedan od tri grada sa stopom iznad 50 posto, a lani je pao na 45,1 posto.

Najveći napredak napravio je Supetar – s 0,1 posto u 2020., prošle je godine dosegao stopu od 44,2 posto.

Među 10 najvećih hrvatskih gradova, najuspješniji je Osijek, u kojemu se odvaja više od 50 posto prikupljenog otpada. Solidne rezultate postižu Varaždin, Velika Gorica i Slavonski Brod, a Zagreb je u zlatnoj sredini. Pula i Rijeka zaostaju za prosjekom, a na začelju su Split, Karlovac i Zadar.

U zadnje tri godine najveći pomak napravili su Velika Gorica i Osijek, a minimalni napredak postigao je Zadar.

Sve je spremno za veliki blagdan, a duhovna priprava počinje već danas, u subotu. Svetkovinu sv. Roka, svoga zaštitnika, tradicionalno svečano će proslaviti u župi Draškovec u donjem Međimurju brojnim duhovnim događanjima u sklopu manifestacije „Rokovo u Međimurju 2022.“.
Središnje hodočasničko misno slavlje na blagdan sv. Roka u utorak 16. kolovoza u 11 sati na otvorenome u perivoju sv. Roka predvodit će preč. Franjo Biškup, duhovnik časnih sestara Uršulinki u Varaždinu.

Misi će prethoditi velika svečana procesija s kipom sv. Roka, a nakon mise uslijedit će ophod oko glavnog crkvenog oltara i štovanje moći sv. Roka.
Toga dana bit će još i jutarnje mise u 7.30 te u 9 sati uz poseban blagoslov za bolesnike, dok će u 17 sati biti i Večernjica.

Duhovna priprava i brojna događanja počinju, danas, u subotu 13. kolovoza. Mise će biti od 20 sati kojima će prethoditi molitva krunice sv. Roka i Litanije sv. Roku.
Prvog dana trodnevnice tema je „Sveti Rok, čudotvorac“, drugi dan „Sveti Rok, liječnik“, dok je posljednjeg dana trodnevnice tema „Sveti Rok, humanitarac.“
Manifestacija „Rokovo u Međimurju 2022.“ bit će obogaćena i nizom drugih društvenih sadržaja koje možete pročitati na priloženom letku ovdje.

Odmah nakon što je Nacional alarmirao policiju zbog uznemirujućeg utapanja životinja u Termalnim izvorima Draškovec, policija hitno izlazi na teren.

Informacija je proslijeđena Kriminalističkoj policiji Policijske uprave međimurske i tijekom dana izvršit će se očevid i prikupiti svi relevantni podaci, što uključuje razgovor s neposrednim svjedocima nakon čega će rezultate izvida dostaviti Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu koje će odlučiti o daljnjem postupanju.

Naime, lako je moguće da bi vlasnik spornog bazena zbog ugrožavanja sigurnosti životinja te mučenja životinja, ali i potencijalnog ugrožavanja zdravlja ljudi, mogao i kazneno odgovarati, piše Nacional.

Nacional je pokušao kontaktirati Bodoa Von Duringa, za kojeg je navedeno da je vlasnik tvrtke CloZEd Loop Energy AG iz Švicarske, ali nije odgovorio ni na pozive ni na poruke. Putem poruka upozoren je da će o svemu biti obaviještena i policija.

Inače, Mario Horvat, koji je o svemu najprije obavijestio Međimurske novine koje su prve objavile uznemirujuće fotografije, dobio je prijetnje zbog navodnog neovlaštenog upada na posjed i slanja fotografija medijima, a Nacional je dobio informaciju da će on o svemu također podnijeti prijavu policiji.

Povodom blagdana Velika Gospa, u vjeronaučnoj dvorani i ljetnikovcu Župnog dvora u Svetoj Mariji od danas, 12. kolovoza 2022. godine, pa sve do kraja kolovoza, mogu se razgledati fotografije prirode vlč. Mirka Pilaja, župnika Svete Marije.

Na izložbi se nalazi više od 300 fotografija domaćih i tropskih leptira, cvijeća, zalazaka sunca i drugih motiva, koje je vlč. Pilaj fotografirao tijekom proteklih 10-ak godina po Hrvatskoj – pretežito Podravini i Međimurju – te nekoliko fotografija u Sloveniji za vrijeme izložbe orhideja. 

Isto tako, mogu se razgledati i makete crkava od šibica u kojima je župnik Mirko Pilaj djelovao i koje je sam napravio, a to su: Daruvarska crkva Presvetog Trojstva, Crkva svete Margarete u Donjoj Dubravi, Crkva svetog Vida u Donjem Vidovcu, Zagrebačka katedrala i, nedavno dovršena, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Svetoj Mariji.

– Ovu sam maketu počeo raditi otkako sam došao ovdje u Svetu Mariju, prije oko godinu dana. Trebalo mi je nekoliko mjeseci rada. Izrada maketa od crkava očito mi je postala tradicija – rekao je vlč. Pilaj.

Ovom prigodom mogu se kupiti i preostali primjerci knjige Mirka Pilaja “Moj svakodnevni razgovor s Bogom preko leptira“, u kojoj se za svih 365 dana u nalazi godini njegova fotografija leptira uz molitvu iz crkve ili vjeronauka, citat iz Svetog pisma te njegov komentar.