U Muzeju Croata insulanus Grada Preloga u petak, 12. travnja 2024. godine, navečer otvorena je revijalna izložba članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Međimurja (HDLU Međimurja) s radovima u različitim medijima: od skulptura, slika, računalnih grafika do kolaža, mozaika i instalacija.
Radove je tu izložilo jedanaest članica i članova HDLU Međimurja: Andrija Večenaj, Vesna Osojnički, Lucija Berdin Kokol, Mirna Žerjav, Kristina Pongrac, Edi Radan, Bojana Vojvodić, Dario Štokić, Rusa Trajkova, Viktorija Balog Mikac i Kaja Resman.
– Iako je ovo prvo gostovanje HDLU Međimurja u Gradu Prelogu, neki od članova već su u ovom prostoru imali samostalne izložbe ili su se predstavili unutar grupnih izložba ili su sudjelovali u našim muzejskim projektima te bi mi bilo drago da nastavimo suradnju u bilo kojem obliku – rekla je ravnateljica Muzeja Croata insulanus Grada Preloga Iva Kožnjak.
Iva Kožnjak i Kristina Pongrac
Dodala je kako ova izložba daje presjek likovne scene u Međimurju u posljednjih nekoliko godina i pokazuje pregršt individualnih pristupa likovnoj umjetnosti kroz različite medije i tehnike.
– Publici je prikazan čitav spektar različitosti, koji je zahtijevao i kompleksni pristup postave ove izložbe, u kojem mi je pomogla tajnica HDLU Međimurja Kristina Pongrac, koja je ujedno bila i inicijatorica ove izložbe te joj se srdačno zahvaljujem. Dizajn plakata i kataloga izložbe izradio je Andrija Večenaj, a predgovor za katalog izložbe napisala je povjesničarka umjetnosti Tanja Špoljar, koja je detaljno prezentirala svakog autora i svako djelo – također je rekla Iva Kožnjak i zahvalila svim umjetnicima koji su sudjelovali u ovoj izložbi.
– Pred vama su radovi 11 autora od ukupno 26 članova koje imamo u društvu. Strukovna smo likovno-umjetnička udruga koja djeluje od 2000 godine, priznata na nacionalnoj razini s još 20-ak HDLU-a diljem Hrvatske. Autori dolaze iz akademija iz Zagreba, Rijeke i Splita, te iz Osijeka – rekla je tajnica HDLU-u Međimurja Kristina Pongrac.
Kako je napisala Tanja Špljar, na ovoj izložbi u Prelogu umjetnike je okupila želja da se “međimurska scena” akademskih umjetnika podastre jednoj vrsti pregleda, revizije u najširem smislu riječi.
Izložba se može razgledati do 10. svibnja 2024. godine!
Međunarodni praznik rada 1. svibanj ili 1. maj radosno će biti obilježen i proslavljen u najturističkijoj hrvatskoj kontinentalnoj općini, a ona se zove Sveti Martin na Muri. Tamošnja Turistička zajednica i općinske udruge, organiziraju tim povodom druženje nekoliko dana kasnije, točnije u subotu 4. travnja 2024. kod Skelarske kuće pri rijeci Muri.
Središnji događaj biti će kuhanje prvomajskog ili prvosvibanjskog graha na kojem mogu sudjelovati svi koji mogu i žele, dakle i vi naši dragi i poštovani čitatelji, a prijaviti se treba najkasnije do 29. travnja na adresu Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri, na bilo koji način, pa i doći tamo u sve dane do toga nadnevka. Okupljanje je zakazano za 11 sati, a početak kuhanja je točno u podne.
Kotizacija iznosi 15 eura, a dobiva se i kotlić, dok se za sve drugo ( ugljen, drva, plin i namirnice…) treba pobrinuti. Konzumenata sigurno neće nedostajati. Pored kuhanja graha i njegove konzumacije na istom prostoru biti će Festival cvijeća te Sajam proizvoda lokalnih Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Kako bi festival bio zabavniji svoj doprinos dati će renomirana glazbeno vokalna grupa New Casino. David Novinščak, direktor Turističke zajednice kaže kako smo svi pozvani na ovaj događaj gdje će biti proslavljeni rad i radnici! Vidimo se!!!
Projektni konzorcij od jedanaest partnera iz Hrvatske i Norveške usmjerio se na povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (OIE), čime doprinosi ostvarenju ciljeva Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za RH te plana Europske unije za zelenu tranziciju Spremni za 55%.
Najznačajnija projektna aktivnost Grada Čakovca bila je instalacija sunčane elektrane na Gradskim bazenima „Marija Ružić“, koja proizvodi električnu energiju instalirane snage 225,00kW. Uz izdavanje letka o dobrobitima korištenja OIE, Grad je s projektnim partnerom Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ, Zagreb) održao predavanje za građane o ulaganju u solarne elektrane za kućanstva i javni događaj „Zagledaj se u Sunce“ u čemu je sudjelovalo i Astronomsko društvo „Vega“ Čakovec. ZEZ je također odigrao važnu ulogu u organiziranju dviju radionica za učenike Tehničke škole Čakovec te instalatere i montere u suradnji s Obrtničkom komorom – Udruženjem obrtnika Međimurske županije. Pored toga, norveški partneri održali su radionice za hrvatske partnere o iskustvima i rasprostranjenosti korištenja OIE, s naglascima na korištenje solarne i energije vjetra.
Još jedan uspješno proveden EU projekt u Čakovcu
– Promišljanje, planiranje i osluškivanje potreba, imajući pritom u vidu smanjenje troškova koji bi opteretili Proračun Grada, i ovoga je puta urodilo plodom. Kroz projektne aktivnosti maksimalno dajemo svoj doprinos energetskoj tranziciji na više polja. Uz energetske obnove javnih zgrada i gradske uprave, organizatori smo javnih tribina i predavanja za građane na temu obnovljivih izvora energije. Projekt „Dobra energija“ već daje rezultate kroz instaliranu solarnu elektranu na Bazenima. Za ovaj projekt, vrijedan 265 tisuća eura, planiramo nastavak kroz druge projekte – rekla je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini na konferenciji za novinare priređenoj na Gradskim bazenima.
Širenje svijesti o dobrobitima energetske neovisnosti i informiranje građana o izvorima sufinanciranja instaliranja solarnih elektrana u kućanstvima će se nastaviti u projektima Grada.
– „Dobra energija“ je proširila iskustva o održivoj energetici, povezala nas s partnerima u Hrvatskoj i Norveškoj i na tome nećemo stati. Postojećoj elektrani ćemo dodati fotonaponske ćelije koje će biti instalirane na nadstrešnicama budućeg parkirališta oko Bazena, u okviru projekta „Revitalizacija 4 zone aktivnog življenja“, a još panela se planira pri ugradnji dizalice topline za grijanje bazenske vode. Obje investicije planiramo u okviru većih projekata koji će se financirati iz ITU mehanizma – kazala je čakovečka gradonačelnica.
Procijenjena ušteda oko 50 tisuća eura u prvoj godini
– Ovo je još jedna lijepa priča za sportske objekte Grada Čakovca, a među njima su Bazeni najzahtjevnija građevina kad su energenti u pitanju. Projekt ima maksimalan učinak s obzirom da radimo 365 dana u godini. Njime pokrivamo veliki dio ušteda električne energije koja je među najvišim troškovima poslovanja. Dodatna vrijednost “Dobre energije” je omogućeno financiranje koje smo godinama čekali i tražili. Od 170 tisuća eura planiranih troškova za struju, sada možemo planirati uštedu od oko 50 tisuća eura po povlaštenoj cijeni koju imamo. U redovnoj cijeni struje riječ bi bila o 100 tisuća eura uštede – naglasio je Miodrag Novosel, direktor GP Ekom, gradskog poduzeća koje upravlja Bazenima. U 25 godina rada bazenskog kompleksa energetska učinkovitost se kontinuirano promišlja i prate tehnološki trendovi koji donose uštedu na energentima ovako velikog potrošača.
Projekt višestrukih vrijednosti
Voditeljica projekta „Dobra energija“ Aleksandra Ličanin predstavila je projekt u cjelini istaknuvši da projektni konzorcij čini 11 partnera: Istarska županija (nositelj), gradovi Poreč, Pula, Cres, Čakovec, Zaprešić, Ivanić-Grad, Istarska regionalna energetska agencija (IRENA), Zelena energetska zadruga (ZEZ) te norveški Greenstaat Energy AS i Stiftelsen Seed Forum Norway.
– Svi zajedno instalirali smo 22 sunčane elektrane na 6 dječjih vrtića, 8 osnovnih škola te po jednu na gradskoj upravi, komunalnom centru, spomen domu, bazenu, poduzetničkom inkubatoru, društvenom domu, svlačionici i sportskoj dvorani škole. Sveukupna snaga naših sunčanih elektrana je 1,1MW, s tim da čakovečka ima najveći kapacitet pa je time i našim partnerima zanimljiva za praćenje u realizaciji. Ukupna vrijednost projekta je 1,4 milijuna eura od čega 1,1 milijun (85%) bespovratnih sredstava financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021., u okviru programa “Energija i klimatske promjene”. Preostalih 15% sufinanciranja podijeljen na partnere je, odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, podržan sa 50% iznosa. Time smo sufinanciranje projekta iz Proračuna Grada sveli na 7,5%. Postavljanje elektrane je teklo u okvirima koje smo planirali. S obzirom na veliku potražnju na tržištu solara, ukalkulirali smo pomicanje rokova, no sve se odvijalo vrlo dobro. Pritom je HEP – Elektra Čakovec pratila tijek i surađivala s Ekomom i Gradom prilagođavajući svoje radove radnom vremenu Bazena – zaključila je Aleksandra Ličanin dodajući da će Završna konferencija projekta „Dobra energija – SEET“ biti održana u Labinu, u kojem će domaćini biti Istarska županija i Istarska regionalna energetska agencija IRENA.
Dvije važne projektne aktivnosti odvijale su se 11. travnja (četvrtak) u Tehničkoj školi Čakovec i dvorani Obrtničke komore – Udružena obrtnika Međimurske županije. U obraćanju učenicima Tehničke škole Čakovec, gradonačelnica Ljerka Cividini je govorila o perspektivi korištenja solarne energije na području grada Čakovca i profesionalnog angažmana u tom području koje bi moglo zanimati buduće instalatere i montere. Predavanja o korištenju solarne energije i dobrobitima energetske neovisnosti (na primjerima drastičnog poskupljenja električne energije, oskudnih padalina i drugog) držali su Svibor Jančić i Jurica Brekalo Štrbić koji sa preko 500 projektiranih i postavljenih solarnih elektrana posjeduje iznimno iskustvo koje je podijelio s budućim i postojećim instalaterima i monterima.
Sufinanciranje solarnih elektrana građanima
Projekt „Dobra energija“ dodatno je motivirao Grad Čakovec da sagleda mogućnosti instaliranja solarnih elektrana na krovovima objekata, ali i da nađe načina da na tom putu pomogne građanima. Krajem 2023. godine po prvi put je proveden Javni poziv kojim je Grad dodijelio 20 tisuća eura bespovratnih sredstava za solarne elektrane na obiteljskim kućama.
– Zahvaljujući interesu i upitima građana, s pozivom ćemo nastaviti i u ovoj godini. Osigurat ćemo 33 tisuće eura subvencija, a sunčane kolektore ćemo postaviti i na Centru za kulturu Čakovec, kroz projekt za koji smo ovih dana potpisali ugovor. Dobili smo i potvrdu da nam je odobren projekt solarne elektrane na „Slogi”, a planiramo ih i na Regionalnom edukacijsko-rehabilitacijskom centru koji je u izgradnji. Na rezervnoj listi nam je projekt za panele na krovu Dječjeg vrtića „Cipelica” i budućem Regionalnom teniskom centru – rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini.
Grad Čakovec je u svoje planove uvrstio mogućnost montiranja panela na objektima poput Prve, Druge i Treće osnovne škole Čakovec, JVP Čakovec, Dječjeg vrtića “Cvrčak”, OŠ Kuršanec, OŠ Ivanovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec, SRC „Mladost“ (streljana, stadion), Macanov dom Čakovec, odlagališta u Totovcu te društvenih domova u Krištanovcu, Mihovljanu i Ivanovcu.
Dvije važne projektne aktivnosti koje su se odvijale 11. travnja (četvrtak) događale su se u Tehničkoj školi Čakovec i dvorani Obrtničke komore – Udružena obrtnika Međimurske županije. U obraćanju učenicima Tehničke škole Čakovec gradonačelnica Ljerka Cividini je govorila o perspektivi korištenja solarne energije na području grada Čakovca i profesionalnog angažmana u tom području koje bi moglo zanimati buduće instalatere i montere. Predavanja o korištenju solarne energije i dobrobitima energetske neovisnosti (na primjerima drastičnog poskupljenja električne energije i sličnog) držali su Svibor Jančić i Jurica Brekalo Štrbić koji sa preko 500 projektiranih i postavljenih solarnih elektrana posjeduje iznimno iskustvo koje je podijelio s budućim i postojećim instalaterima i monterima.
Međimurski vinogradar Drago Kunčić, poznat po nenadmašnom žutom muškatu, koji svoju kuću i vinariju ima u Banfiju, na samoj granici sa Slovenijom, požalio nam se na jako ošteće prometnice u pograničnom području.
-Ceste su uske i jako oštećene. Dugo nisu obnavljane pa su u asfaltu nastale ogromne rupe duge i po nekoliko metara, a sami ih krpamo šljunkom kako bi donekle bile prohodne. S obzirom da se bavimo obradom vinograda te turističkom djelatnošću, dobre prometnice su nam itekako važne i potrebne. Ovamo navraća puno domaćih i stranih turista i kupaca, a oštećenja nikako ne pružaju lijepu sliku o našem kraju – kaže Drago Kunčić i dodaje da bi trebalo obnoviti i prometnicu dužu od jednog kilometra koja se od njegove vinarije vodi prema Štrigovi. Preuska je za pojačani promet jer se dva automobila ne mogu mimoići.
Odgovor smo potražili kod načelnika Općine Štrigova, Stanislava Rebernika, koji nam je rekao:
-Dobro mi je poznat problem oštećenih prometnica u pograničnom području, a posebno ga osjećaju naši ljudi koji žive i s jedne i druge strane granice. Rješenje problema je na vidiku, a u akciju ćemo zajedno sa susjednom Slovenijom. Naime, župan Raskrižja, Stanko Ivanušič me obavjestio da je dobio određena sredstva upravo za potrebe uređenja oštećenih prometnica uz granicu, kao što je ova kod Kunčića. Ima još nekoliko sličnih primjera, jer je Općina Štrigova cijela u bregovitom kraju. Za sva ta oštećena mjesta Slovenci su već napravili projekte, a i njihova građevinska operativa obavit će cijeli posao obnove. Mi ćemo po završetku radova podijeliti troškove i njima platiti naš dio. Vjerujem da će do kraja godine sva ta oštećenja biti sanirana, a djelomično i modernizirana – kazao je načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik.
Što se tiče (pre)uske asfaltirane prometnice koja od vinarije Kunčić vodi prema Štrigovi, zasad ništa od proširenja. Naime, Općina štrigova na svom području ima još blizu 30 kilometara pošljunčanih nesfaltiranih cesta, pa će one u neko dogledno vrijeme imati prednost kod modernizacije, odnosno asfaltiranja.
Gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini, tri je godine na čelu gradske uprave, a već je dobro upoznala sve ono što koči, pa i zaustavlja, u razvoju jednu složenu cjelinu kao što je grad. Upravo zato odlučila je ući na listu Nezavisne platforme Sjever, čiji je nositelj župan Matija Posavec. Gospođa Cividini nalazi se na četvrtom mjestu i ima objektivnih izgleda da uđe u Sabor RH, a što će biti poznato nakon izbora u srijedu, 17. travnja. Gradonačelnicu Ljerku Cividini pitali smo koje smjernice će biti glavne u njezinom radu u hrvatskom parlamentu.
-Hrvatski sjever oduvijek je dio zemlje poznat po radišnim ljudima, velikim idejama i projektima te ukupnoj uspješnosti. I upravo stoga, ali i naše samozatajnosti, često smo prepušteni sebi kao oni koji se i sami mogu snaći. Smatram da je dosta takvog promatranja našeg kraja! Potrebno je da sami jasno i glasno kažemo da smo nezamjenjiv dio Hrvatske te se na izborima izborimo za veća prava, ulaganja i jasno priznanje od onih u Zagrebu gdje se često o nama odlučuje. Dakako, pritom valja zatomiti bilo kakve ideologije i demagogije te istaknuti naše posebnosti i na našim ljudskim i materijalnim potencijalima graditi još bolji sjever, još uspješniju Lijepu našu.
Kao osoba koja je za svoju struku odabrala promet te veći dio radnog vijeka promišljala prometnu povezanost sjevera s ostatkom zemlje, znam da su nam neophodne toliko obećavane brze i moderne ceste i željeznica kojom ćemo iz Međimurja do Zagreba doći unutar sat vremena. Nekoliko puta su za te iste ceste polagali kamen temeljac, kopali prvu lopatu, danas se neki diče da su u realizaciji! Reći ću samo – e, nisu! To su obećanja stara 20 godina, a koja mi znamo i možemo realizirati u samo nekoliko godina. Imamo znanje, stručnost i želju da to i ostvarimo. Ono što trebamo je podrška sugrađana da nam omoguće da i to, uz ostalo, napravimo!
-Biti gradonačelnica izazovni je posao u kojem često nailazite na prepreke kojima su razlog nelogične zakonske odredbe. One se mogu promijeniti jedino u Saboru, a vjerujem da ljudi koji upravljaju gradovima i općinama imaju najbolju sliku o mogućim pogubnim posljedicama takvih odredbi i zakona. U Hrvatskom saboru su često na dnevnom redu i teme koje se tiču lokalne samouprave, a nisam usamljena u stavu da tamo o njima govore ljudi koji ne znaju kako funkcionira Hrvatska na lokalnom nivou.
-Bogatstvo naše zemlje je u našim regijama, mi smo unatoč maloj površini i broju stanovnika, država s puno posebnosti i različitosti. Sjeverozapadni dio Hrvatske razlikuje se od Slavonije, Primorja, Like i Dalmacije. Na glasu smo kao razvijena sredina koja Hrvatsku vuče naprijed, koja je svoje probleme naviknuta i sposobna rješavati sama. To je uglavnom točno, no nije u redu da umjesto po logici stvari „gorivo“ stavljamo u lokomotivu, mi ga neracionalno i bez kontrole trošimo na vagone. To treba promijeniti jer ova zemlja može napredovati samo tako ako lokomotiva ima dovoljno “pare”! To bi u prijevodu značilo da se moramo izboriti da puno više novca, nego dosad, dolazi u Međimurje.
I na kraju, ono što sve nas smeta je neracionalno trošenje našeg zajedničkog novca. Ekipa s liste Nezavidne platforme Sjever, na kojoj su uglavnom gradonačelnici, načelnici i župan Matija Posavec, pokazala je i dokazala da zna u što treba uložiti javni novac kako bi se svaki euro višestruko vratio. Naše, u lokalnim sredinama dokazane, obrasce upravljanja i ulaganja treba preslikati na državnu razinu – kazala je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini.
Učenice i učenici Prve gimnaziji Varaždin u četvrtak su mogli saznati sve o studijima na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu. Naime, studentice Međimurskog veleučilišta Ivana Okreša i Katarina Pacur u holu varaždinske Gimnazije bile su na raspolaganju maturantima, ali i svim ostalim zainteresiranim učenicima koji su htjeli doznati prednosti upisa jednog od studijskih programa ovog Veleučilišta.
Studenticama su se u predstavljanju MEV-a pridružili i doc. dr. sc. Igor Klopotan, dekan MEV-a, te profesor matematike Tibor Rodiger. Kako su istaknuli, praksa upoznavanja maturanata i budućih studenata s onim što ih očekuje u nastavku njihova školovanja, uobičajena je praksa na MEV-u.
– Naše studentice gimnazijalcima su prezentirale sve studijske programe koje nudimo te su im objasnile kako Veleučilište svojim obrazovnim programima prati potrebe tržišta. Ovo je najbolji način da budući studenti koji upisuju studij kod nas ili bilo gdje drugdje, vide što ih čeka u studentskim danima. U svakom slučaju, čeka ih vrlo ozbiljan posao, odnosno odabir karijere koja će im odrediti cijeli život – istaknuo je dekan Klopotan i dodao da se prenošenjem vlastitog iskustva budućim studentima ujedno nastoji olakšali taj velik korak koji je pred njima.
Zanimanje gimnazijalaca bilo je veliko, što i ne čudi s obzirom na to da većina studenata na MEV-u dolazi upravo iz Varaždinske i okolnih županija, a manje iz Međimurske. Razlog za dobar interes zasigurno je i činjenica da MEV kotira vrlo visoko u akademskoj zajednici zajednici zahvaljujući dobrim ocjenama na akreditacijama, odnosno zahvaljujući profesorima koji se bave istraživanjima, objavljuju radove i konstantno sudjeluju na znanstvenim konferencijama.
– Podaci pokazuju da je MEV zaista jedan od najboljih studijskih odabira – kazao je Klopotan, dodavši da se na Veleučilištu jako puno ulaže u znanost i tehnologiju.
Kako je naveo, budući studenti mogu birati jedan od četiri studijska programa: Računarstvo, Održivi razvoj te prijediplomski i diplomski studij Menadžmenta turizma i sporta, a pojedinosti o svakom učenici su mogli doznati od studentica Ivane i Katarine, dvije od gotovo 500 studenata koliko ih studira na Međimurskom veleučilištu. Nakon što se u nastavu uvedu dva dodatna studijska programa, očekuje se da će broj studenata narasti za stotinjak.
Današnjom pobjedom protiv Egipta od 3:0 ženska teniska reprezentacija Hrvatske je, čak i prije sutrašnjeg dvoboja s Litvom, izborila povratak u viši rang na turniru Druge skupine Billie Jean King Cupa u litvanskom Vilniusu. Poseban doprinos ovom velikom rezultatu dala je najbolja međimurska sportašica Antonia Ružić koja je u sva tri pojedinačna dvoboja suvereno svladala najbolje rangirane tenisačice suparničkih reprezentacija. Nakon pobjede nad nekadašnjom Top 15 igračicom Kanepi iz Estonije i revanša Makedonki Gjorchevskoj za poraz otprije nekoliko mjeseci, danas je u fenomenalnom meču pomela Mayar Sherif iz Egipta sa 6:1, 6:1.
Pobjeda je još važnija kada znamo da je najbolja egipatska igračica trenutno na 72.mjestu svjetske rang-liste, što dovoljno govori koliko prostora za napredak Ružić ima i u pojedinačnoj konkurenciji. Pri tome treba reći da je kao prvi reket reprezentacije igrala vrlo zrelo, svodeći oscilacije koje se ponekad javljaju u njenim turnirskim mečevima na minimum. Iako su u sastavu naše reprezentacije bile i ponajbolje hrvatske tenisačice Vekić i Martić novi izbornik Marin Bradarić u svim je mečevima dao priliku našim mladim nadama što su mu one višestruko vratile pokazavši da nema straha za sudbinu hrvatskog momčadskog tenisa u ženskoj konkurenciji.
Naravno, uz Tonku je ogroman doprinos ovom postignuću dala i Lea Bošković koja je u uvodu sva tri dvoboja uvjerljivo slavila protiv svojih suparnica u 2 seta. Tako je i danas svladala Sandru Samir sa 6:1, 6:4. Pohvale zaslužuje i Iva Primorac koja je u dvobojima parova odlično surađivala dva puta s Ružić i jednom s Bošković donoseći treći bod u mečevima. Danas je u kombinaciji s Tonkom slavila protiv egipatskog para Ezzat-Refaat sa 6:1, 6:2.
Ružić je, već otpočetka dvoboja sa Sherif, dominirala u tom meču. Povela je s 2:0, nakon čega suparnica uspijeva obraniti svoj servis, ali naša tenisačica nezaustavljivo uzima sljedeća 4 gema i osvaja prvi set. Jednakim tempom Tonka je igrala i u nastavku kada brzo odlazi na 4:0. Sherif uspijeva napraviti jedini break u dvoboju, ali Ružić joj odmah nakon toga još jednom oduzima servis i nakon samo 66 minuta sigurno završava meč za veliko slavlje naših tenisačica.
Nakon svega sutrašnji dvoboj s Litvom biti će važan samo zbog bodovanja za rang listu reprezentacija u ovom natjecanju, a Ružić bi svoj put u pojedinačnoj konkurenciji trebala nastaviti već sljedećeg tjedna na turniru u slovenskom Kopru.
U nedjelju, 14. travnja 2024. godine, u 15 sati u Domu kulture u Svetoj Mariji održat će se uskrsna priredba i predstavljanje projekta „Tragovima Ivana Mustača Kantora“ u organizaciji nositelja projekta KUD-a Ivan Mustač Kantor iz Svete Marije, uz partnerstvo s Općinom Sveta Marija i Osnovnom školom Sveta Marija.
Riječ je o ove godine posebnom događaju, s obzirom da je termin priredbe (tradicionalno na Uskrs) pomaknut u skladu s mogućnostima izvođača za nakon Uskrsa, na kojem će se predstaviti prvi i to veliki projekt KUD-a Ivan Mustač Kantor za koji je KUD tražio financijska sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i za njega dobio gotovo cijeli iznos traženih sredstava, bespovratnih 19.053,93 eura, a posebnost je i izložba o životu i radu Ivana Mustača Kantora u hodniku Doma kulture, koja će se moći razgledati taj dan od 14 do 17 sati.
PROJEKT NASTAO NA INICIJATIVU NAČELNICE ĐURĐICE SLAMEK
Iza ovog projekta stoje načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, na čiju inicijativu je sve i pokrenuto i Helena Vadlja, članica KUD-a od malih nogu, voditeljica ovog projekta i aktivnosti u sklopu njega, koja od studenoga 2023. godine vodi i Dječji zbor Ivan Mustač Kantor te, u sklopu OŠ Sveta Marija, i Mali folklor. Profesorica je povijesti te trenutno predaje povijest i građanski odgoj u OŠ Sveta Marija, kao i povijest u 1. OŠ Čakovec i zamjena je za tehnički u OŠ Goričan.
Helena Vadlja
– Glavni cilj ovog projekta je očuvanje kulturne baštine Svete Marije, odnosno Međimurja. U sklopu projekta, KUD I. M. Kantor, općina i škola zajednički su pokrenuli i grupu Mali tamburaši koju vodi Nikola Karažinec te će 12. svibnja sudjelovati i na Smotri tamburaških sastava i orkestara te Dječji zbor Ivan Mustač Kantor koji ja vodim, a 5. svibnja idemo na Dječje međimurske popevke – rekla nam je Helena.
Kao što projekt kaže, ovaj KUD želi nastaviti tragovima svog osnivača, Ivana Mustača Kantora, poštara koji je u slobodno vrijeme intenzivno djelovao kao talentirani orguljaš, pjevač, dirigent i voditelj zbora u Svetoj Mariji.
Miljenko Kanižaj, voditeljica projekta Helena Vadlja i predsjednik KUD-a Ivan Mustač Kantor Vedran Šulj
NASTUPAJU MALI ČUVARI TRADICIJE
Helena je otkrila i više o samoj priredbi. Nastupit će Mali tamburaši, Dječji zbog Ivan Mustač Kantor i djeca iz Dječjeg vrtića „Kockavica“ iz Svete Marije te djeca iz gostujućih vrtića, DV-a „Belica“ iz Belice i DV-a „Vrapčić“ iz Šenkovca.
– Ravnateljica DV-a „Kockavica“ Maja Jambrešić bi željela da se uspostavi tradicija njegovanja kulturne baštine među vrtićkom djecom, te da svake godine drugi vrtić bude domaćin – dodala je Helena.
DODATNE AKTIVNOSTI U SKLOPU PROJEKTA
Rekla nam je više i o ostalim aktivnostima u sklopu projekta. Korisnici projekta – djeca, osmislili su i plakate i letak za priredbu u sklopu projekta jer je cilj, istaknula je, da djeca nauče cijeli proces organizacije priredbe. Imali su i nekoliko značajnih predavanja.
U školu im je dolazio Miljenko Kanižaj, bivši dugogodišnji tajnik KUD-a Ivan Mustač Kantor i trenutno voditelj „Zavičajne zbirke Josip Hunjadi“ u Domu kulture, koji je održao izlaganje o osnutku i djelovanju KUD-a te će postaviti izložbu o Kantoru u sklopu priredbe u nedjelju. Izložba o Kantorovu životu nije bila postavljena već godinama, a zadnji put postavila ju je profesorica povijesti iz Svete Marije Romina Volar.
Također, Mijo Ujlaki, voditelj tamburaške sekcije KUD-a Ivan Mustač Kantor, održao je izlaganje o djelovanju tamburaške sekcije KUD-a kroz povijest, a Milica Karažinec – isto članica KUD-a, nekadašnja predsjednica, članica zbora i dramske sekcije te voditeljica dječjeg zbora KUD-a, održala je izlaganje o djelovanju pjevačke sekcije KUD-a Ivan Mustač Kantor u školi.
Predavanje Mija Ujlakija o povijesti tamburaške sekcije KUD-a
– Milica Karažinec nam je u školu dovela i jednu živuću, nekadašnju članicu zbora koja je podučavala KUD, Anđelu Barić (88 godina) – rekla je također Helena.
Isto tako, učiteljica informatike u OŠ Sveta Marija Patricia Mustač, održala je u školi za djecu radionicu izrade promotivnih letaka i plakata za projekt, a Helena Vadlja radionicu o istraživanju povijesti Ivana Mustača Kantora, na temelju čega je osmišljen i kraći tekst koji se nalazi u letku.
Radionica Patricije Mustač
NABAVLJENI I NOVI INSTRUMENTI, MIKROFONI, MAJICE…
A osim osnivanja sekcija za djecu, izlaganja, priredbe i izložbe, u sklopu projekta KUD-a Ivan Mustač Kantor nabavljene su i četiri nove tambure, dva brača i dvije bisernice te mikrofoni, stalci za mikrofone, kablovi i majice za djecu i voditelje svih aktivnosti.
Neki od nabavljenih instrumenata u sklopu projekta
Helenu smo pitali kako je zadovoljna projektom.
– Jako sam zadovoljna projektom i posebno me raduje što djeca dolaze redovito na probe i podružiti se s nama te za to imaju volje, jer djecu danas baš ne zanima tradicija, a posebno me veseli kad nam se na nastupima spontano pridruže u pjesmi, s veseljem i radošću, jer to žele ne jer moraju. To je i cilj i nadam se da će djeca ostati članovi KUD-a i nastaviti marljivo vježbati kao i dosad! – rekla je.
Helena Vadlja s djecom
Ovaj projekt Helene Vadlje došao je uz veliku volju i trud s njezine strane, no mogli bismo reći – sasvim prirodno. Naime, Helena je članica KUD-a otkad zna za sebe, kao i njezin brat Nikola Karažinec i roditelji Marijan i MilicaKaražinec.
– Jednostavno, roditelji su to usadili u nas! – rekla je Helena.
Čestitke na sjajnom projektu! Vidimo se na priredbi!
Jučerašnji dan je pjevačima članovimaKluba laringektomiranih Međimurske županije- Županijske lige protiv raka Čakovec bio poseban. Oni su svojim nastupom uveličali proslavu svečanog otvorenjaglavnogulaza Županijske bolnice Čakovec.Predstavili su se s dvije skladbe, “Kad palme njišu grane” i “Klinček stoji pod oblokom” uz gitarsku pratnju Aleksandra Vabeca.
Za svoj su nastup zaslužili iskreni i topli pljesak okupljenih.-Hvala svima na podršci i ravnatelju na pozivu !- kazala je njihova voditeljica i dirigentica Marija Prekupec.
Jučer, u četvrtak, 11. travnja, u Centru za kulturu Čakovec u 20 sati održana je predstava Teatra ERATO Momčilo Popadić “ČA JE ŽIVOT VENGO..“.
Ova predstava oživljava Popadićeve aforizme i dosjetke vodeći nas kroz splet pjesama koje su na njegove stihove skladali ponajboljiskladatelji hrvatske popularne glazbe, poput Zdenka Runjića i Rajka Dujmića i izvodili velikani scene, pjevači Oliver Dragojević, Meri Cetinić, sastavi Novi Fosili i Metak.
U Foto-galeriji pogledajte kako je to izgledalo u Čakovcu.
