U srijedu, 24. lipnja 2026. godine gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek potpisao je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta „Habitat Restoration for Low-Carbon Resilience – LIVING LANDSCAPES“ u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg VI-A Mađarska – Hrvatska 2021.-2027.
Projekt „LIVING LANDSCAPES“ usmjeren je na obnovu i očuvanje prirodnih staništa te jačanje otpornosti okoliša na klimatske promjene kroz prekograničnu suradnju hrvatskih i mađarskih partnera. Provedbom projektnih aktivnosti doprinijet će se zaštiti prirodne baštine, unapređenju bioraznolikosti te održivom upravljanju vrijednim prirodnim područjima.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 840.282,10 eura, dok bespovratna sredstva Europske unije iznose 672.225,67 eura. Grad Prelog u projektu sudjeluje kao vodeći partner te će koordinirati provedbu projektnih aktivnosti i suradnju svih projektnih partnera (Prelog, Tótszerdahely i Tótszentmárton).
Projekt će se provoditi u razdoblju od 1. svibnja 2026. godine do 30. travnja 2028. godine, tijekom kojeg će se realizirati aktivnosti usmjerene na očuvanje prirodnih staništa, povećanje otpornosti ekosustava na klimatske promjene te podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i prirodnih resursa.
Potpisivanjem ugovora službeno započinje provedba ovog značajnog međunarodnog projekta koji predstavlja još jedan korak u jačanju prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Mađarske te potvrđuje opredijeljenost Grada Preloga prema održivom razvoju, zaštiti okoliša i korištenju europskih fondova za dobrobit lokalne zajednice.
Projekt se sufinancira sredstvima Europske unije u okviru Programa Interreg VI-A Mađarska – Hrvatska 2021.-2027.
Općina Donji Kraljevec obavještava mještane da će se u četvrtak, 25. lipnja, provesti adulticidni tretman komaraca.
Tretiranje će se obavljati u razdoblju od 19.30 do 21.30 sati, preparatom Phobi Aurodil super PB+ u koncentraciji od 5 %, metodom hladnog zamagljivanja.
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika tretman će biti odgođen.
Ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec Sandra Breka-Ovčar pozvana je u članstvo European Skills High-Level Boarda, uglednog savjetodavnog tijela Europske komisije koje djeluje u okviru inicijative Union of Skills.
Riječ je o visokom europskom tijelu koje okuplja odabrane predstavnike obrazovanja, gospodarstva, visokog obrazovanja, stručnog osposobljavanja i socijalnih partnera iz cijele Europe s ciljem oblikovanja politika koje će određivati budućnost znanja, vještina, zapošljivosti i cjeloživotnog učenja europskih građana.
Posebno je značajno što je među članovima ovog prestižnog tijela službeno navedena i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, uz ime ravnateljice Sandre Breka-Ovčar, čime je škola dobila priliku sudjelovati u europskim raspravama i promišljanjima o tome kakvo obrazovanje trebaju mladi ljudi kako bi uspješno odgovorili izazovima budućnosti.
Ovo imenovanje veliko je priznanje ne samo ravnateljici, nego i svim učenicima, nastavnicima, stručnim suradnicima i djelatnicima škole koji svakodnevno grade kulturu izvrsnosti, odgovornosti, otvorenosti i stalnog razvoja.
U Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec ističu kako su ponosni što se glas njihove škole čuje za stolom za kojim se promišlja budućnost europskih vještina, znanja i obrazovanja.
Na ulazu u dvorište Slavice i Antuna Perenca dočekuje nas prekrasno crveno cvijeće. Penje se po posebnim ljestvama koje je složio Antun, a iza njega otvara se uredan vrt, povrtnjak i brižno uređena kuća. No, iza te slike stoje desetljeća rada, odricanja i života koji je veći dio vremena prolazio na relaciji između Male Subotice i gradilišta diljem svijeta.
Dok se kuha kavica, primjećujemo brojne medalje na zidu. Slavica uz osmijeh dodaje– Toga se nakupilo kroz godine – kaže.
A nakupilo se i uspomena.
Njih dvoje u braku su već 56 godina. Od toga je gotovo 35 godina Antun proveo radeći po svijetu, dok je Slavica kod kuće brinula o svemu, a među sumještanima ih svi poznaju po još jednoj stvari – već gotovo četiri desetljeća brinu o pileku svetog Florijana u Maloj Subotici.
Zbog svega toga predsjednica USR „Sport za sve” Mala Subotica Ljiljana Šipuš predložila ih je za Zahvalnicu Općine Mala Subotica. U obrazloženju je napisala kako su Slavica i Antun Perenc primjer ljudi koji poštenim radom, brigom za obitelj i nesebičnim zalaganjem čine svoje mjesto boljim i ljepšim.
– U vremenima kada se sve brzo mijenja, prave vrijednosti ostaju ukorijenjene u ljudima koji svojim svakodnevnim trudom i nesebičnošću čine našu zajednicu ljepšom. Upravo takav primjer su Slavica i Antun Perenc, bračni par čija životna priča spaja neumorni rad, obiteljsku posvećenost i duboko poštovanje prema baštini – napisala je među ostalim Ljiljana Šipuš.
Antun po svijetu, Slavica kod kuće
Antun je gotovo cijeli radni vijek proveo na terenu, a posao ga je vodio na različite strane svijeta.
– Radio sam u Sloveniji, po struci sam zidar, no radio sam u Institutu za ispitivanje materijala – govori Antun. – Radio je u slovenskoj firmi cijeli život, a ona ga je odnijela po čitavom svijetu. Bio je u Libiji, Indoneziji, Italiji, Poljskoj, ne znam gdje sve nije bio! – dodaje Slavica.
Dok je Antun radio daleko od kuće, Slavica je vodila brigu o svemu ostalom.
Brinula je o kćerima Snježani i Karmenki, kućanstvu, poljoprivredi i njegovim roditeljima. Danas s ponosom gledaju na ono što su zajedno izgradili. Jedna kći živi u Belici, druga u Ivanovcu, a obitelj se tijekom godina proširila na tri unuka i dva praunuka.
– Svi nam rado dolaze, jako smo bliski – govori Slavica.
’35 godina sam te čekala’
Antun je u mirovini već više od dva desetljeća, rođen je 1945. godine, dok je Slavica nešto mlađa, rođena 1952. godine. Nakon godina provedenih na terenu, napokon je stiglo vrijeme da Antun bude kod kuće. Slavica se i danas sa smiješkom prisjeća tog trenutka.
– Kad je došao u mirovinu, rekla sam mu: ’35 godina sam te čekala da si došao doma, a sada 35 godina moraš biti kod kuće sa mnom!’ – govori kroz smijeh. – Hvala Bogu, evo, već smo 21 godinu zajedno.
Danas zajedno piju jutarnju kavu, imaju svoje male rutine i uživaju u vremenu koje im je nekad nedostajalo. – Mogu reći da smo zadovoljni u braku, jer djeci si za primjer. Kad je on došao s terena, nismo se ni stigli posvađati jer sam bila sretna što je uopće došao doma – iskrena je Slavica.
Medalje na zidovima i kilometri u nogama
Iako su u mirovini, Perencovi nikad nisu mirovali.
Godinama su bili među najaktivnijim članovima USR ‘Sport za sve’ Mala Subotica i Udruge umirovljenika.
– Unazad tri godine, dok suprug nije obolio, bili smo zajedno aktivni i u USR ‘Sport za sve’ Mala Subotica i u Udruzi umirovljenika. Ja sam aktivna i dalje, svjesna sam kako će kad-tad doći vrijeme kada neću moći – govori Slavica.
Prvo se u udrugu uključila ona, a kasnije je učlanila i supruga.
– U Sport za sve učlanila sam se slučajno. Dugo su me kolegice nagovarale i onda im je jedna falila za natjecanje. Kad sam stigla, čekala me već majica i sve. Tamo sam, na prvom natjecanju u Ivancu počela kuglati viseću kuglanu, što nikad prije nisam probala, i to je od tada postala moja disciplina – prisjeća se.
Na zidovima njihove kuće danas vise brojne medalje.
– Dobro je otići među društvo. Zaborave se brige, ide se na izlet i to je jako lijepo i korisno – kaže.
Nekada su gotovo svakodnevno pješačili.
– Ono što je najvažnije je da smo pješačili svaki dan po gotovo dva sata i to mi strašno fali. Znali smo pješačiti do Štefanca i natrag – govori.
I danas dva puta tjedno odlazi na aerobik.
Gotovo 40 godina brinu o pileku
Ako ih po nečemu poznaju svi mještani Male Subotice, onda je to njihova briga o pilu svetog Florijana.
– Nekada je tu bila škola i Florijan je bio zazidan u zid škole kao zaštitnik. Onda su se mještani Ulice Alojzija Stepinca izborili da se napravi pil sa zaštitnikom, što je posebno prikladno jer je u istoj ulici i vatrogasni dom DVD-a Mala Subotica – pričaju.
Kad su preuzeli brigu o pileku, prostor je bio prilično zapušten.
– Nekako smo stjecajem okolnosti preuzeli obavezu uređivanja. Bili su tu nekada i borovi koji su se srušili, a gospodin Mišić pomogao je dovozom zemlje – prisjećaju se.
Slijedile su godine rada.
– Sadila sam mahućice i razno cvijeće. Velikim lagvom vozili smo vodu svaku večer. To je trebalo zalijevati svaki dan, posebno ljeti. Puno posla je to bilo pa smo kasnije malo smanjili cvijeće – govori Slavica.
Treba kositi travu, okopavati cvijeće, saditi novo, mijenjati ga prema godišnjem dobu i pripremati prostor za blagdane i procesije. – Posebno je važno za Tijelovo jer se tamo moli. Tu su i Uskrs i drugi veliki blagdani. Ljeti pak sve treba više zalijevati – dodaje.
Većinu su radova financirali sami. Obnovili su dvije fasade o vlastitom trošku, dok je župnik pomogao obnoviti krov. Danas se nadaju pomoći za obnovu vrata i prozora.
– Posebno je teško kada pada kiša jer sve pada unutra. Vrijeme ih je nagrizlo – govori Slavica. Za sav trud i brigu o pileku zahvalnicu su im dodijelili i vatrogasci DVD-a Mala Subotica.
Život ispunjen radom, obitelji i cvijećem
Danas Antun, zbog zdravstvenih problema, može pomoći manje nego nekada. Nekad je kosio travu oko pileka, a danas to uglavnom radi Slavica. Unatoč tome, njihova svakodnevica i dalje je ispunjena aktivnostima.
Ustaju rano, sve obave tijekom prijepodneva, a najveće vrućine provode u hladu. Slavica uživa u vrtu i povrću koje sama uzgaja.
– Tamo se odmaram. Kad radim u vrtu, ne mislim na svakodnevne brige – kaže.
Na odlasku još jednom prolazimo pokraj pileka Svetog Florijana. Uređen je besprijekorno. Cvijeće je pažljivo posađeno, trava pokošena, a unutrašnjost brižno očuvana.
U svakom detalju vidi se ono o čemu je Ljiljana Šipuš pisala u svojoj kandidaturi za općinsku zahvalnicu – godine rada, predanosti i ljubavi prema mjestu u kojem žive.
Nedavni događaji u Svetom Križu, koji su uznemirili mještane i doveli do ostavki članova Vijeća Mjesnog odbora, obilježili su aktualni sat današnje sjednice Općinskog vijeća Općine Mala Subotica održane 24. lipnja.
Izvješće o radu Marija Novaka
Rasprava je otvorena nakon što je vijećnica Jadranka Sermek podsjetila na ranije zatraženo Izvješće o radu zamjenika načelnika iz redova romske nacionalne manjine Marija Novaka. Novak je vijećnicima predstavio aktivnosti koje je provodio od srpnja 2025. do travnja 2026. godine.
Istaknuo je kako je u tom razdoblju radio na unapređenju uvjeta života pripadnika romske nacionalne manjine kroz suradnju s institucijama i javnim poduzećima. Među ostalim, naveo je sastanke s predstavnicima GKP-a Čakom vezano uz dugovanja stanovnika romskog naselja, pri čemu je postignut dogovor o modelu otplate dugova kako bi se izbjegle ovrhe. Govorio je i o rješavanju problema napuštenih pasa, poboljšanju sanitarnih uvjeta, osiguravanju higijenskih potrepština za najugroženije obitelji te sudjelovanju na sastancima u Međimurskoj županiji i Zagrebu, gdje se s ministrom unutarnjih poslova raspravljalo o sigurnosti u romskim naseljima.
Dodao je kako su u naseljima postavljeni usporivači prometa, očišćeni slivni šahtovi, a među prioritetima je i uspostava redovne autobusne linije za učenike. Kao važne buduće projekte naveo je legalizaciju objekata, sanaciju divljih deponija u Piškorovcu, priključenje na vodovodnu mrežu te izgradnju društvenog doma.
Pucnjava na fešti u Svetom Križu?
No, upravo nakon izvješća uslijedila su pitanja vezana uz događaj koji je u posljednje vrijeme izazvao brojne reakcije u Svetom Križu.
– Podnio si izvješće o radu, ali voljela bih čuti izvješće o nemilim događajima koji su se dogodili u Svetom Križu u posljednjih mjesec dana. Tvoje očitovanje nisam imala prilike čuti, a budući da si bio jedan od sudionika događaja, molim te da ga sada podneseš – rekla je Sermek.
Novak je odgovorio kako je na proslavi bio isključivo u privatnom svojstvu, kao član obitelji tijekom proslave Prve pričesti svoje sestre.
– Korištenje doma bilo je uredno zakupljeno i potpuno u skladu s propisima Općine Mala Subotica. Proslava unutar objekta protekla je mirno i dostojanstveno. Društveni dom napustio sam prije nego što je došlo do bilo kakvog incidenta. Da je jedan od gostiju pucao u zrak na parkiralištu objekta saznao sam kasnije. Oštro osuđujem svaku uporabu oružja i narušavanje javnog reda i mira. Postupanje pojedinca nakon mog odlaska ne može se ni pravno ni politički dovesti u vezu s mojim obnašanjem funkcije zamjenika načelnika – rekao je Novak.
Takvo objašnjenje nije zadovoljilo Jadranku Sermek.
– Od prvog trenutka bila sam tvoj zagovornik, ali ja ovdje ne vidim pomak. Smatram da si kao zamjenik načelnika imao političku odgovornost odmah i najoštrije osuditi uporabu oružja. Po meni jedino što možeš učiniti kako bi ostao čistog obraza jest podnijeti ostavku na mjesto zamjenika načelnika. Mještanima Svetog Križa nisi se ispričao niti si javno osudio događaj sve do ove sjednice – poručila je.
Na to je Novak kratko odgovorio kako su pitanja vezana uz oružje, drogu i eventualna kaznena djela u nadležnosti policije.
Sporno iznajmljivanje društvenih domova
U raspravu se uključio i vijećnik Dejan Horvat, koji je otvorio pitanje iznajmljivanja društvenih domova. Nakon što je potvrđeno da je dom u Svetom Križu zakupila pripadnica romske nacionalne manjine, Horvat je podsjetio na nekoliko ranijih incidenata.
– Ovo je već treći slučaj da imamo probleme nakon iznajmljivanja doma. Bilo je problema u Držimurcu-Strelcu, zatim u Palovcu gdje je intervenirala policija, a sada imamo i ovaj slučaj. U kolovozu je već rezerviran još jedan termin za proslavu gdje je upitan broj gostiju – rekao je Horvat.
Naglasio je da većina odnosa među stanovnicima funkcionira dobro, ali da se određena ponašanja više ne mogu tolerirati.
Predsjednik Općinskog vijeća Josip Šegović poručio je kako nitko ne radi segregaciju, ali da se red mora poštovati.
– Pucanje, narušavanje javnog reda i mira te uništavanje općinske imovine za svaku su osudu. Nitko neće dobiti pravo devastirati općinsku imovinu. Ako se ovakve stvari budu ponavljale, bit ćemo primorani poduzimati dodatne korake i pojačati nadzor nad iznajmljivanjem društvenih domova – rekao je Šegović.
Tijekom rasprave više je vijećnika upozorilo na probleme s bukom i narušavanjem javnog reda, dok su istovremeno naglašavali da u općini postoji suživot i da nitko ne želi podjele među stanovnicima.
Ostavke članova VMO Sveti Križ
Posebno je istaknuto kako su upravo događaji u Svetom Križu bili povod ostavkama članova Vijeća Mjesnog odbora. Šegović je zato predložio održavanje zajedničkog sastanka s članovima mjesnog odbora kako bi se pokušalo smiriti situaciju i obnoviti dijalog.
Načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc podržao je prijedlog te potvrdio da su ostavke članova VMO-a stigle na njegov stol.
– Riječ je o ostavkama pojedinih članova, a ne o raspuštanju mjesnog odbora. Smatram da smo svi okrenuti istom cilju. Želimo živjeti u tolerantnoj sredini, ali zakone moraju poštovati svi. Pozvat ćemo članove koji su revoltirani kako bismo pronašli zajednički jezik i spriječili da se ovakve situacije ponavljaju – rekao je Škvorc.
Dodao je kako će se, ukoliko ne bude moguće jamčiti odgovorno ponašanje korisnika, razmotriti i mogućnost ograničavanja ili ukidanja iznajmljivanja društvenih domova za privatne zabave.
Na kraju sjednice vijećnik Dejan Horvat predložio je održavanje sastanka Vijeća za prevenciju i Vijeća Mjesnog odbora s novim načelnikom Policijske postaje Prelog Marinkom Orsagom, a prijedlog je podržao i načelnik Škvorc.
Svečana sjednica povodom 50 godinaNogometnog kluba Galeb Oporovec bila je ispunjena emocijama, uspomenama i zahvalnošću prema svima koji su tijekom proteklih desetljeća gradili priču jednog od najvažnijih simbola mjesta.
U središtu svečanosti bio je govor predsjednika kluba Darija Balenta, koji je okupljene podsjetio kako 50 godina djelovanja nije samo brojka, već pola stoljeća rada, zajedništva, sportskih uspjeha, odricanja, prijateljstva i ljubavi prema svom mjestu.
Pred brojnim sadašnjim i bivšim igračima, trenerima, članovima uprava, navijačima, sponzorima i mještanima, Balent je istaknuo kako su osnivači kluba prije pola stoljeća postavili temelje na kojima Galeb i danas ponosno stoji.
– Pedeset godina nije samo broj. To je pola stoljeća rada, odricanja, zajedništva, sportskih natjecanja, pobjeda i poraza. To je priča o ljudima koji su vjerovali da nogomet može biti više od igre – mjesto okupljanja, prijateljstva i ponosa cijelog našeg kraja – rekao je Balent.
Posebnu zahvalnost uputio je svim bivšim predsjednicima, članovima uprava, trenerima, igračima, volonterima i sportskim djelatnicima koji su kroz desetljeća nesebično ulagali svoje vrijeme, znanje i energiju u razvoj kluba.
– Mnogi od njih radili su bez ikakve naknade, vođeni isključivo ljubavlju prema klubu i svom mjestu. Njihov doprinos nikada ne smijemo zaboraviti – naglasio je predsjednik Galeba.
U svom obraćanju prisjetio se i svih navijača koji su bili uz klub u dobrim i teškim trenucima, kao i brojnih sponzora, donatora i prijatelja kluba koji su pomagali da Galeb raste i opstaje.
Posebno je istaknuo važnost mladih generacija koje danas dolaze na igralište, treniraju i kroz sport usvajaju vrijednosti poštenja, discipline, odgovornosti i međusobnog poštovanja.
– Naša je obaveza sačuvati tradiciju koju smo naslijedili i ostaviti još bolji klub generacijama koje dolaze. Vjerujem da ćemo zajedničkim radom, slogom i entuzijazmom nastaviti razvijati NK Galeb i stvarati nove uspjehe – poručio je Balent.
Emotivan dio govora bio je posvećen svima koji su tijekom proteklih 50 godina utkali dio sebe u klub, a danas više nisu među živima. Okupljeni su ih se prisjetili s dubokim poštovanjem i zahvalnošću za trag koji su ostavili u povijesti Galeba i Oporovca.
Općinsko vijeće Općine Mala Subotica donijelo je odluku o dodjeli javnih priznanja za 2026. godinu, čime su potvrđena imena pojedinaca, obrta i tvrtki koji su svojim dugogodišnjim radom i doprinosom ostavili trag u razvoju općine.
Prema usvojenoj odluci, zahvalnice se dodjeljuju osobama, poduzetnicima i gospodarskim subjektima koji su kroz svoj rad značajno pridonijeli društvenom i gospodarskom životu područja Općine Mala Subotica. Među nagrađenima će biti Slavica i Antun Perenc, koji su prepoznati po doprinosu razvoju društvenog života.
Posebno su istaknuti i obrti koji obilježavaju značajne poslovne obljetnice. Tako će Strojobravarska radionica Miroslava Sabola iz Palovca biti nagrađena za čak 40 godina neprekidnog poslovanja, što predstavlja izniman kontinuitet i stabilnost u lokalnom gospodarstvu. Zahvalnice će biti dodijeljene i obrtima “Fredy”, vlasnice Ivane Grabar iz Male Subotice, te “Ježo”, obrta Zdravka Jelenića, koji obilježavaju 10 godina poslovanja.
U kategoriji trgovačkih društava priznanja će pripasti tvrtkama koje bilježe dugogodišnji rad i razvoj. GRADENA d.o.o. iz Male Subotice će tako biti nagrađena za 20 godina poslovanja, dok su INSTVOD d.o.o., PINS j.d.o.o. iz Strelca, GOURMET j.d.o.o. iz Palovca te IN-DEA SOLUTION j.d.o.o. prepoznati za desetljeće uspješnog poslovanja.
Postupak dodjele temelji se na javnom pozivu koji je Općina objavila krajem svibnja 2026. godine, a u propisanom roku zaprimljeni su prijedlozi udruga i podružnica. Povjerenstvo za javna priznanja razmotrilo je pristigle prijave.
U konačnici, odluka predstavlja potvrdu dugogodišnjeg rada i angažmana pojedinaca i gospodarstvenika koji doprinose razvoju Općine Mala Subotica te jačanju njezina identiteta i prepoznatljivosti. Priznanja će biti uručena u sklopu svečanosti koja se očekuje u narednom razdoblju.
Općina Donji Vidovec je danas, 24. lipnja 2026. godine, svečano proslavila završetak radova na izgradnji novog dječjeg vrtića! Dječji vrtić Kutak sreće je završen, a u njega će ujesen krenuti 54 djece u tri odgojno-obrazovne skupine: jasličku, miješanu i predškolsku.
Svečanost je uljepšana nastupima vrtićanaca, koji su prvo izveli tradicionalne međimurske pjesme u plesove u pratnji tamburaša KUD-a Donji Vidovec, a kasnije pjesmu koja najbolje opisuje ovaj trenutak, „Kad si sretan“. Upravo je sreća ono što je obilježilo ovu svečanost, jer nakon godina truda mališani, koji su sada smješteni u neprikladnom i premalom prostoru u sklopu objekta škole, kao područni odjel Dječjeg vrtića Klinčec iz Donje Dubrave, će konačno imati svoj općinski i to pravi, veliki, prostran, svijetao i moderan vrtić!
– Današnja svečanost nije samo završetak jednog projekta. Ona predstavlja ostvarenje dugogodišnje želje i zajedničkog cilja – osigurati našoj djeci sigurno, moderno i poticajno mjesto za igru, učenje i odrastanje. Ovaj vrtić simbol je zajedništva, upornosti i vjere da svako dijete zaslužuje najbolje moguće uvjete za svoje prve i najvažnije korake kroz život. Ovo je trenutak ponosa za cijelu zajednicu i dokaz da se upornošću i zajedničkim radom mogu ostvariti i najveći ciljevi – istaknula je voditeljica programa svečanosti Monika Klobučarić.
PROJEKT NASTAO USTRAJNOŠĆU NAČELNICE BOJANE PETRIĆ
Projekt izgradnje i uređenja ovog vrtića rastao je godinama kroz trud, upornost i predan rad. Osoba koja je od samog početka snažno vjerovala u ostvarenje ovog projekta, unatoč mnogobrojnim izazovima i neizvjesnosti, te ga zajedno sa svojim suradnicima vodila do uspješnog završetka i prijavom na razne natječaje osigurala i veliku financijsku potporu njegovoj realizaciji, je načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić.
Načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić
– Danas stojimo ovdje ispunjeni ponosom, zahvalnošću i emocijama. Ovo nije samo završetak jednog građevinskog projekta. Ovo je završetak jednog dugog puta — puta ispunjenog vjerom, upornošću i ljubavlju prema našoj djeci. Pet godina trajala je borba s birokracijom, statistikama i sustavom. Pet godina sastanaka, papira, čekanja i neizvjesnosti. I moram priznati — bilo je trenutaka kada su mnogi govorili: „Ma taj vrtić ionako nikad neće biti završen.“ Ali ja nisam gubila nadu – istaknula je načelnica Petrić i dodala:
– Vjerovala sam da ćemo uspjeti. Kako? Ne znam ni sama. Često sam govorila: „Samo, nekako ćemo uspjeti.“ I dok su prolazile godine, u sebi sam nosila jednu sliku — dvoje mališana u narodnim nošnjama kako režu vrpcu na otvorenju našeg novog dječjeg vrtića. Taj trenutak smo napokon dočekali. Taj san sada živimo. Ali ono što je cijelo vrijeme bilo još jače od svega, jest želja da na licima naše djece vidimo osmijeh pri ulasku u novi vrtić. Siguran, topao i dostojanstven početak njihovog odrastanja. Jer sva djeca zaslužuju najbolje uvjete za svoje prve korake, prve prijatelje i prve uspomene!
PROJEKT VRIJEDAN VIŠE OD 1,6 MILIJUNA EURA
Bojana Petrić je rekla i kako trenutna vrijednost ovog projekta iznosi više od 1.607.830,93 eura te je dijelom financiran sredstvima Općine Donji Vidovec, a dijelom uz potporu Republike Hrvatske i europskih fondova, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
– Bez te zajedničke potpore i suradnje svih uključenih institucija, ovaj projekt ne bi mogao postati stvarnost – rekla je Petrić, zahvalivši svima.
Župan Matija Posavec
Posebnu podršku tijekom cijelog procesa pružala je i Međimurska županija, a na svečanosti je nekoliko riječi uputio i župan Matija Posavec.
– Danas je velik dan ne samo za Donji Vidovec, već i za cijelo Međimurje i Hrvatsku, jer uvijek kad se otvara dječji vrtić, to je posebno zadovoljstvo i ulaganje u budućnost. Ovo nije samo objekt već i mjesto dječjih osmijeha, prijateljstava i učenja prvih životnih koraka – rekao je župan, pohvalivši načelnicu Petrić na trudu i ustrajnosti u realizaciji ovog projekta, a istaknuo je i važnu ulogu odgojiteljica, koje su za djecu važne kao drugi roditelji.
Svima se obratio i predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, koji je istaknuo kako Vlada RH vodi brigu o svakom djetetu, bez obzira u kojem se mjestu nalazilo, jer svako dijete zaslužuje najbolje, a cilj je da svako dijete u Hrvatskoj do 2029. ima mogućnost predškolskog odgoja.
Svečanosti su prisustvovali i predsjednik Županijske skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, predsjednica Općinskog vijeća Općine Donji Vidovec Dorotea Kranjec i vijećnici, načelnici susjednih općina, ravnateljice susjednih dječjih vrtića, odgojiteljice i djelatnici područnog odjela Donji Vidovec Dječjeg vrtića Klinčec te mještani Donjeg Vidovca.
Na kraju je simboličnim rezanjem vrpce, koja čast je pripala djeci: Dini Friščić, Mili i Vinki Matulin i Vitu Vincetiću, te zajedničkom razgledavanjem vrtića obilježen ovaj za Donji Vidovec velik dan, koji će zlatnim slovima ostati upisan u povijest Donjeg Vidovca. Na ponos načelnice Petrić, koja je vjerovala u njega i kad su svi drugi izgubili nadu. Čestitamo!
U našoj fotogaleriji i videima pogledajte kako je izgledao ovaj povijesni trenutak, a kako su izgledali završni radovi i više o samom vrtiću pogledajte ovdje!
U današnjoj kontroli u romskom naselju Pribislavec, provedenoj u organizaciji Općine Pribislavec, sudjelovali su komunalna redarka Općine (koju iz Azila Prijatelji Čakovec posebno pohvaljuju za dobru pripremu i profesionalnost), veterinarska inspekcija te policija. Veterinarska inspekcija iz loših je uvjeta držanja oduzela nekoliko pasa.
Na fotografijama se mogu vidjeti uvjeti u kojima su psi živjeli. Jedan pas pronađen je u vanjskom, izrazito neurednom i smrdljivom WC-u, zatvoren i vezan lancem. Kako navode iz Azila, „smrdilo je tako da smo jedva prišli, a on je tako morao živjeti“.
Pronađen je i pas u tipu pit bula zatvoren u boksu veličine približno metar sa metar, izložen suncu, s praznom i prljavom zdjelicom bez vode. Mali pas za kojeg je prije dva mjeseca naređeno da mora biti odveden veterinaru zbog početnog stadija šuge, a kojeg vlasnici nisu željeli predati, danas je pronađen u još gorem stanju te je oduzet.
Na istom dvorištu zatečeno je i malo štene u neprimjerenom, improviziranom boksiću. Nakon dolaska službi, štene je na brzinu sakriveno u kuću uz tvrdnju da ga nemaju. Pronađena je i kujica u tipu ovčara prepuna krpelja, s potpuno prorijeđenom dlakom zbog šuge. Nigdje nije bilo posuda s vodom, a psi su bili doslovno prepuni krpelja.
Među pronađenim životinjama bilo je i maleno štene, čupava curica prepuna krpelja, koja je bila pozitivna na piroplazmozu. Unatoč svemu, vlasnici tvrde da vole pse. „Eto, nama ta ljubav nije jasna“, poručuju iz Azila Prijatelji Čakovec.
Iz Azila ističu kako se ovakve situacije ponavljaju i zbog sustava koji, prema njihovom mišljenju, ne omogućuje učinkovitu naplatu kazni osobama koje primaju socijalne naknade. Kazne se izriču, ali se često ne plaćaju.
Posebno zabrinjava činjenica da pojedinci i dalje predaju svoje pse stanovnicima romskih naselja bez prethodne provjere uvjeta u kojima će životinje živjeti. Tako je skloništu predan veliki pas nabavljen od osobe iz Preloga, kao i malo štene nabavljeno iz Podturna.
Iz Azila poručuju kako ne mogu razumjeti da netko preda svog psa u naselje bez provjere postoje li osnovni uvjeti za njegovo držanje. U mnogim slučajevima nema ni odgovarajuće ograde, a rijetki su oni koji pse drže na primjeren način, brinu o njihovom zdravlju, redovito ih čiste od nametnika, cijepe i osiguravaju im potrebnu veterinarsku skrb.
