Između Varaždinskih Toplica i Ljubeščice kombi vozi u krivom smjeru, javio nam je čitatelj. Iz PU varaždinske su nam potvrdili da su zaprimili dojavu u četvrtak oko 18.30 sati, a vozač se zabio u naplatne kućice. Utvrđuju i je li došlo do sudara s drugim vozilom, piše 24 sata.
Nastala je materijalna šteta, a ozlijeđenih osoba nije bilo.
Policija provodi očevid kako bi utvrdili točne okolnosti događaja.
Proteklog tjedna na području Međimurja rođeno je 13 beba: 4 djevojčice i 9 dječaka.Vjenčan je 1 par! Preminulo je 25 osoba!
Na traženje naših čitatelja, portal Medjimurski.hr će svakog tjedna objaviti izvješće matičnih ureda Međimurske županije o tjednim upisima rođenih, vjenčanih i umrlih u državne matice. Na podacima smo zahvalni Upravnom odjelu za Skupštinu, opću upravu i pravne poslove Međimurske županije, Odsjeku za osobna stanja građana.
MATIČNI URED ČAKOVEC
ROĐENI:
Šimun Igrec, sin Ane i Zvonka
Matej Frančić, sin Roberte i Antonia
Andrej Petković, sin Anđele i Luke
Matej Pejić, sin Anamarije i Davida
Valentina Oršuš, kći Anamarije i Ljube
Rafael Hudin, sin Laure i Krešimira
Dominik Veselko Drvoderić, sin Jasmine i Darka
Fran Strahija, sin Jane i Kristijana
Marin Ignac, sin Olivere i Gordana
Dora Blagus, kći Magdalene i Marka
Una Marciuš, kći Daše i Saše
Naia Berkić, kći Doris i Josipa
Roko Maretić, sin Ivane i Zvonimira
UMRLI:
Ivan Zelić r. 1943.
Marija Vrbanec r. Malašić r. 1940.
Stjepan Jurić r. 1936.
Hrvoje Jurketić r. 1948.
Josip Toplek r. 1941.
Josip Jančec r. 1960.
Ivan Tkalec r. 1946.
Marija Juričan r. Varga r. 1943.
Marija Novak r. Dolinšćak r. 1941.
Marija Herman r. Kos r. 1934.
Marija Hunjadi r. Ribarić r. 1927.
Zdenka Bukovec r. Juras r. 1963.
Josip Zemljić r. 1936.
Branka Novak r. Jambrović r. 1944.
Dragutin Vurušić r. 1954.
Željko Koraj r. 1964.
Zlatko Medved r. 1955.
Elizabeta Kuhanec r. Zrna r. 1930.
Marija Podvezanec r. Herman r. 1943.
Damir Novak r. 1960.
Mirjana Vusak r. Novak r. 1956.
MATIČNI URED MURSKO SREDIŠĆE
VJENČANI:
Marta Malović i Daniel Dobranić
UMRLI:
Valent Pranklin r. 1934.
MATIČNI URED PRELOG:
UMRLI:
Vladimir Bašnec r. 1939.
Toni Perger r. 1968.
Josip Furdi r. 1935.
U srijedu, 11. veljače u kasnim večernjim satima u Novom Selu na Dravi, nepoznati počinitelj provalio je u prostorije župnog dvora u Prvomajskoj ulici. Nakon provale počinitelj je u razni prostorijama ispreturao stvari, ali pritom nije ništa ukrao.
Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe u pokušaju, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Jučer, 12. veljače u službene prostorije Policijske postaje Prelog nepozvan je pristupio 30-godišnjak, te podnio kaznenu prijavu zbog kaznenog djela prijetnje.
Prema zaprimljenoj prijavi proizlazi kako je 24-godišnjak istoga dana oko 15 sati u Piškorovcu, na ulici ispred obiteljske kuće, prijetio oštećenom 30-godišnjaku ubojstvom iz vatrenog oružja.
Odmah po saznanju o izrečenoj prijetnji preloški policajci izašli su na mjesto događaja, gdje su pronašli osumnjičenog 24-godišnjaka. Na prethodni poziv policijskih službenika 24-godišnjak je predao automatska puška marke Crvena Zastava, model M70 AB2, s tri pripadajuća spremnika bez streljiva. Oružje je bilo sakriveno, zakopano u šumarak uz potok Trnavu.
Preloški policajci oduzeli su automatsku pušku, dok su 24-godišnjaka uhitili zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela prijetnje i nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, te ga priveli u Policijsku postaju Prelog.
Po dovršetku kriminalističkog istraživanja zbog kaznenih djela prijetnje i nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, protiv osumnjičenog 24-godišnjaka bit će podnijeta kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Sutra ljubav ima poseban okus u Međimurju. Uoči Valentinova, domaćice i ljubitelji slastica pripremaju jednu od najdražih tradicija – Ftičeke, male rumene kolače koji simboliziraju zaljubljene parove i podsjećaju na stara međimurska običaje. Ove godine nas je Đurđica Novak iz Pleškovca, vrsna kuharica i slastičarka koja je poznata i kao ime iza ‘Đukine kuhinje’, počastila svojim provjerenim receptom koji ćemo danas zasigurno isprobati.
U moru kulinarskih profila na društvenim mrežama, ‘Đukina kuhinja’ izdvaja se jednostavnošću i domaćim receptima koji ne traže komplicirane tehnike, ali svaki puta oduševe svojim okusom. Osim slatkih delicija, Đurđica priprema i jela poput rolane palente, mesnih pita i drugih tradicionalnih jela, sve prema provjerenim receptima koji se prenose generacijama. Iako rijetko izlazi pred kameru, njezini Ftičeki i druge slastice govore same za sebe. Svakako isprobajte recept i uživajte!
FTIČEKOVI KOLAČEKI
by Đukina kuhinja
SASTOJCI
Tijesto:
Premaz:
POSTUPAK
Zamijesiti tijesto od kvasca koji ste namočili sa malo šećera i toplog mlijeka. Dodati šećer, prašak za pecivo, vanilin šećer, jaja, sol, brašno i preostalo mlijeko. Tijesto ostaviti na toplom, pokriveno kuhinjskom krpom, oko 1 sat da se volumen udvostruči.
Raditi male loptice i od njih oblikovati duguljasti valjak, koji se zatim umota. Staviti ih u lim od električne pećnice (može u 6 redova po 5 komada). Što su manji – to su ljepši. Od ove smjese dobiju se kolačići za četiri tepsije. Ostaviti ih da se dižu oko 15 minuta, pa premazati umućenim žumanjkom ili cijelim jajetom. Peći na 180–200°C dok ne dobiju lijepu zlatnu boju. Za premaz skuhati vodu sa vanilin šećerom i rumom. Vrućim premazom premazati kolače čim ih izvadite iz pećnice.
Ovi mali kolačići osim što su slatki zalogaj, također su i simbol ljubavi i zajedništva. ‘Ftičeki’ su jedan od malih simpatičnih rituala koji nas povezuju, a u kombinaciji s jednostavnim i provjerenim receptom Đukine kuhinje, Valentinovo postaje zaista posebno.
U siječnju 2025. godine Lokalna akcijska grupa – LAG „Međimurski doli i bregi“ raspisala je Natječaj za provedbu intervencije 2.1. „Poboljšanje životnih uvjeta u lokalnoj sredini“ sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Međimurski doli i bregi za razdoblje 2023.-2027., Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. LEADER – Intervencija 77.06.
Na navedeni natječaj Grad Čakovec je prijavio projekt „Izgradnja i opremanje dječjih igrališta na području JLS-a Grad Čakovec“ koji je odabran za sufinanciranje Odlukom o dodjeli sredstava od 11. rujna 2025. godine. Projektom će se izgraditi i opremiti dva dječja igrališta na području JLS Grada Čakovca, u naselju Novo Selo Rok i naselju Čakovec. Izgradnjom i opremanjem dvaju dječjih igrališta Grad Čakovec želi omogućiti dodatne sadržaje koji će ispuniti potrebe lokalnog stanovništva za slobodno vrijeme, sport, rekreaciju i motorički razvoj djece te time povećati kvalitetu života stanovnika.
Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 57.677,50 eura, od čega iznos sufinanciranja iznosi 40.000,00 eura. Navedena sredstva potpore osigurana su u proračunu Europske unije (80 %) i državnom proračunu RH (20 %). Projekt uključuje aktivnost izrade projektno-tehničke dokumentacije, aktivnost izgradnje i opremanja dječjih igrališta za djecu do 12 godine s provedbom stručnog nadzora nad izvođenjem radova, aktivnost upravljanja projektom te aktivnost promidžbe i vidljivosti.
Dječje igralište u Novom Selu Rok uključuje građevinske radove iskopa za temelje novih igrala i opreme te iskop i betoniranje za izvedbu antistres podloge. Antistres podloga postavlja se ispod svih igrala na doskocima minimalne debljine 4,0 centimetra, gumenim pločama dim 50 x 50 centimetara koje se lijepe fleksibilnim ljepilom na betonsku podlogu u padu. Tu je i postavljanje novih igrala: kombinirano igralo – drveno kombinirano igralo, sastoji se od samostojeće kućice na koju se oslanja ravni tobogan. Penjanje na podest kućice omogućeno je stepenicama s rukohvatom. Na podest su montirane ljestve, mreža i konop za penjanje, ljuljačke s dvije njihaljke – igralo je sastavljeno od drvene konstrukcije s ravnom sjedalicom i zatvorenom sjedalicom za malu djecu, zatim klackalicu – drveno igralo s mehanizmom za klaćenje, rukohvatima na krajevima za pridržavanje djece i metalni nosač s gumenim amortizerom za ublažavanje udara o pod te ljuljalicu na opruzi – igralo s likom učvršćenim na središnju sjedalicu s rukohvatom i osloncem za noge.
Igralište će se ograditi panelnom ogradom s betonskim parapetom visine 1 metar, ukupne duljine 47 metara. Unutar ograde izvesti će se vrata dimenzije 1,00 x 1,00 metar. Na igralištu se također planira i postava nove urbane opreme – klupe s metalnom konstrukcijom te drvenim sjedištem i naslonom.
Dječje igralište u Čakovcu uključuje uklanjanje dijela igrala i izvedba novog dječjeg igrališta. Od 9 postojećih igrala zadržavaju se samo dva (ljuljačka s dvije njihaljke i vrtuljak) te se zadržava postojeća urbana oprema (klupe). U projektu je postavljanje novih igrala i urbane opreme i to drveno kombinirano igralo, koje se sastoji od samostojeće kućice na koju se oslanja ravni tobogan. Penjanje na podest kućice omogućeno je stepenicama s rukohvatima. Na kućicu se oslanja greda koja je na drugom kraju oslonjena na dva u A postavljenja stupca te je na gredu ovješena sjedalica ljuljačke. Ljuljačka s košarom – igralo sastavljeno od drvene konstrukcije s ovalnom sjedalicom/košarom od pletenih užadi,
Tu je i penjalica – drvene građe, četvrtastog oblika sa stupovima na koje su ugrađeni elementi za penjanje (prečke, mreža, stijena, mornarske ljestve, uže).
Postavit će se antistres podloga ispod svih igrala na doskocima minimalno debljine 4,0 centimetra, gumenim pločama dimenzije 50 x 50 centimetara koje se lijepe fleksibilnim ljepilom na betonsku podlogu u padu. Također se postavlja i nova urbana oprema – koš za smeće – metalni koš obložen drvenim letvicama.
Grad Čakovec proveo je postupak javne nabave za odabir izvođača radova/dobavljača opreme te slijedi potpisivanje Ugovora o izvođenju radova na izgradnji dječjih igrališta s odabranim ponuđačima. Rok za završetak radova bit će 60 kalendarskih dana.
Kad se u zaštićenom području pojave gomile otpada, razbacane boce ili ostaci građevinskog materijala, građani se s pravom pitaju kako je to moguće i tko je odgovoran. U javnosti se pritom često prozivaju javne ustanove za zaštitu prirode, uz pitanje zašto ne spriječe ili ne uklone smeće iz prostora kojim upravljaju. Iako je takva reakcija razumljiva, ona proizlazi iz česte, ali pogrešne pretpostavke da su priroda i okoliš isto te da je zbrinjavanje otpada dio poslova zaštite prirode.
U zakonodavnom smislu ta dva pojma jasno su razdvojena. Zaštita prirode odnosi se na očuvanje biljnih i životinjskih vrsta, njihovih staništa, ekosustava, krajobraza i prirodnih procesa. Javne ustanove za zaštitu prirode osnovane su upravo s tom zadaćom: da čuvaju vrijednosti zbog kojih je neko područje proglašeno zaštićenim. Njihov je posao briga o prirodi, a ne upravljanje posljedicama ljudskog nemara.
Otpad, s druge strane, pripada području zaštite okoliša. Riječ je o sasvim drugom skupu propisa i nadležnosti koji obuhvaćaju gospodarenje komunalnim i drugim vrstama otpada, sprječavanje onečišćenja te sankcioniranje nezakonitog odlaganja. Upravo zato javne ustanove za zaštitu prirode nemaju zakonske ovlasti ni obvezu organizirati sustavno čišćenje otpada, uklanjati divlja odlagališta ili provoditi nadzor nad odlaganjem smeća.
Za takve su poslove prvenstveno odgovorne jedinice lokalne samouprave. Općine i gradovi dužni su uspostaviti i provoditi sustav gospodarenja otpadom na svom području, organizirati čišćenje javnih površina i postupati putem komunalnog redarstva kada se otpad nepropisno odlaže. Kada netko baci smeće u šumu, na livadu ili uz rijeku, pa i unutar zaštićenog područja, riječ je prije svega o komunalnom i okolišnom problemu koji se rješava na lokalnoj razini.
Uz lokalnu samoupravu, ključnu ulogu ima i inspekcija zaštite okoliša u okviru Državnog inspektorata. Inspekcija je ovlaštena utvrđivati prekršaje, izricati kazne te naređivati uklanjanje otpada i sanaciju prostora. Ona je ta koja provodi zakon kada se otpad odlaže nezakonito, bez obzira na to nalazi li se na zaštićenom ili nezaštićenom području.
To, naravno, ne znači da javne ustanove za zaštitu prirode nemaju nikakvu ulogu u situacijama kada se smeće pojavi u prirodi. Ako otpad ugrožava zaštićene vrste ili staništa, one su dužne reagirati, upozoriti nadležna tijela i sudjelovati u pronalaženju rješenja. Često sudjeluju i u preventivnim aktivnostima, poput edukacije posjetitelja ili planiranja mjera koje smanjuju rizik od onečišćenja. No njihova je uloga posredna i stručna, a ne komunalna ili inspekcijska.
Problem nastaje kada se odgovornost prebaci na pogrešnu adresu. Očekivanje da će ustanove za zaštitu prirode rješavati smeće dovodi do rasipanja energije, nezadovoljstva i neučinkovitosti. Umjesto toga, potrebno je jasno razlikovati tko je za što zadužen i inzistirati da svaka institucija obavlja svoj posao.
Ako želimo čistu i očuvanu prirodu, rješenje nije u prozivanju onih koji štite prirodne vrijednosti, nego u dosljednoj provedbi propisa o otpadu. To je zadaća lokalne samouprave i inspekcije zaštite okoliša. Tek kada sustav funkcionira na pravim temeljima, može se očekivati stvarni pomak – i manje smeća ondje gdje mu mjesto sigurno nije.
U tom kontekstu važno je spomenuti i alat koji stoji na raspolaganju građanima. Riječ je o Evidenciji lokacija odbačenog otpada (ELOO), službenom sustavu putem kojeg se mogu prijaviti mjesta na kojima je uočen nepropisno odbačen otpad ili smeće u prirodi. Takve prijave omogućuju da informacija dođe do nadležnih tijela, prije svega jedinica lokalne samouprave i komunalnih redara, koji su zaduženi za daljnje postupanje. Kako bismo građanima olakšali sudjelovanje i potaknuli prijavljivanje, na našim smo internetskim stranicama postavili izravnu poveznicu za prijavu odbačenog otpada. Na taj način svatko može jednostavno i brzo prijaviti uočeni problem te doprinijeti čišćem i očuvanijem prostoru, uz jasno poštivanje zakonskih nadležnosti i odgovornosti.
Otpad je zakonski definiran pojam koji obuhvaća sve tvari i predmete koje posjednik otpada odbacuje ili namjerava odbaciti, bez obzira na to jesu li pravilno zbrinuti ili ne. Smeće je kolokvijalni izraz koji najčešće označava nepropisno odbačen otpad u prostoru, odnosno otpad koji je zbog neodgovornog postupanja postao vidljiv problem. U tom smislu svako smeće jest otpad, ali svaki otpad nije smeće. Ako se otpad pravilno odvoji, prikupi i obradi, on postaje sirovina ili predmet oporabe. Kada završi razbacan u šumi ili uz cestu, tada ga u svakodnevnom govoru nazivamo smećem – i tada postaje i okolišni problem.
Jučer, 12. veljače, djeca iz Dječjeg vrtića Belica – Područni odjel Gardinovec i učenici Područne škole Gardinovec, zajedno s odgajateljicama i učiteljicama, proslavili su Valentinovo u druženju s članovima Udruge građana „Gardruža“ Gardinovec.
Djeca su u vrtiću i školi pripremila prigodne poruke i motive vezane uz Valentinovo, pokazujući koliko su ljubav i male geste pažnje važne već od najranije dobi. Druženje je započelo razgibavanjem i smijehom, nastavilo se plesom i pjesmom, a završilo slatkim delicijama.
Posebno su se istaknuli tradicionalni „ftičeki“, koje su s puno ljubavi ispekle članice udruge, dok su mali poklončići koje su pripremili članovi dodatno razveselili mališane. Osmijesi i dobra energija ispunili su prostor i srca svih sudionika.
Iz Udruge zahvaljuju svima koji su svojim trudom i ljubavlju doprinijeli organizaciji i provedbi ovog lijepog Valentinova te pozivaju da se u objavljenim fotografijama podijeli radost današnjeg dana.
Karate klub Mihovil već više od trideset godina uspješno djeluje na području grada Preloga i šire okolice, ostvarujući pritom brojne zapažene i hvalevrijedne rezultate. Treninzi se održavaju u sportskoj dvorani Srednje škole Prelog,
Poseban ponos Uprave kluba, koju čine predsjednik Luka Marđetko, tajnik i glavni trener Miljenko Krušelj te treneri Ivan Berljak i Oliver Židov, jest karate škola koja danas okuplja tridesetak djece nižih razreda osnovne škole. Riječ je o programu koji djeci pruža ne samo sportsko usmjerenje, već i temelj za zdrav psihofizički razvoj.
Posljednjih godina zabilježen je značajan porast broja polaznika karate škole. Klub, koji zajedno s karate školom okuplja pedesetak članova, se tako danas suočava sa „slatkim“ izazovom – nedostatkom prostora za još kvalitetnije treniranje, što najbolje potvrđuje rastući interes djece i roditelja za ovaj sport.
U klubu posebno ističu velik interes djevojčica koje su karate prepoznale kao atraktivnu, dinamičnu i korisnu aktivnost. Osim razvijanja motoričkih sposobnosti, treninzi doprinose jačanju samopouzdanja, discipline i osjećaja sigurnosti, što je osobito važno u razdoblju odrastanja.
Tajnik kluba Miljenko Krušelj naglašava kako je za pravilan razvoj djece iznimno važno uključiti ih u sport što ranije, po mogućnosti već u predškolskoj dobi ili polaskom u osnovnu školu. Sjedilački način života i sve veća izloženost ekranima, ističe, negativno utječu na prirodan razvoj djece, smanjujući njihovu pokretljivost i utječući na kognitivne sposobnosti. Nedostatak tjelesne aktivnosti može povećati rizik od anksioznosti, simptoma depresije i poteškoća u socijalnoj prilagodbi.
Karate klub Mihovil tako i dalje ostaje važan čimbenik sportskog i društvenog života Preloga, potvrđujući da karate nije samo sport, već i snažan alat u odgoju i razvoju mladih generacija.
Već godinama na fašničkim veselicama i ludorijama u Međimurju, pa i šire, najoriginalnije i naljepše su maske grupe “Čuvara mitova i legendi”. Tako je i ove godine, kada jedinstveni Vikinški ratnici osvajaju srca i simpatije brojnih gledatelja.
Tko se krije iza tih maski? Tko je njihov autor i kreator?
Potražili smo odgovore na ova pitanja, ali i iskoristili priliku da skinemo maske ovim opasnim ratnicima i pokažemo im prava ljudska lica.
Čovjek koji je sve to osmislio i napravio je Dagutin Dominić (63) iz Pretetinca.
-Ja sam umirovljeni časnik Hrvatske vojske. Imao sam malo slobodnog vremena, a kako su se te 2011. godine tražile nove maske za Fašnik u Nedelišću, odlučio sam napraviti nešto originalno. Skupljao sam stare kožne predmete, rogove raznih životinja, metalne nitne, matice, stara krzna, pogotovo ona od lisice s osušenom njuškom… Zapravo sve ono što sam mogao iskoristiti. Sve je to reciklirani materijar – kaže Drago Dominić.
-U prosjeku svake godine napravim po jednu originalnu masku. Sve radim ručno. Izgled maski i kostima inspiriran je nordijskom mitologijom. One predstavljaju mitske vikinške ratnike, čuvare ulaza u Valhalu – prebivalište poginulih vikinških junaka – objašnjava Dominić, dok se oko nas skuplja ekipa njegovih prijatelja i pajdaša iz više međimurskih mjesta i polako na lica nanose ratničke boje i oblače vikinška odijela.
-Da bi izgledali što “opasniji” i viši, napravio sam i posebne platforme. Zapravo, potplate na čizmama sam podeljao za dvadesetak centimetra i presvukao krznom, tako da smo na nastupu toliko viši od drugih. Osim moje supruge Renate i kćerke Morene, koje su ove godine izostale s Fašnika u Nedelišću, tu su otac i sin Mladen i Damir Obadić iz Orehovice te Mladenov unuk desetgodišnji Žan Goričanec. Zatim Dragan, Luka i Karlo Povodnja iz Mihovljana, a iz istog mjesta su i Martino Jalušić. Tako sada imamo 12 kompleta maski i u njima smo obišli velik broj fašničkih priredbi u Međimurju, Zagrebu, Sloveniji…- ističe Dominić.
Dodaje da ga sve to čini sretnim te da ga izrada maski relaksira i psihički smiruje.
Hrabrim “Čuvarima mitova i legendi” želimo još puno lijepih maski i uspješnih nastupa na fašničkim priredbama.
