Pokažite danas svojoj braći i sestrama da su vam u srcu i da mislite na njih
Ovu subotu obilježavamo i kao Svjetski dan braće i sestara koji se svake godine slavi 10. travnja.
Ovoj se lijepoj tradiciji pridružio i Davor Prevalšek iz Nedelišća bez kojeg se na Facebooku malo toga dešava. Nedavno smo, pišući o njemu, doznali da ga je na tu vrstu aktivnosti potaknuo brat Mario. Zato ne čudi što se danas, kao svojevrsna bratska zahvala, na Davorovom profilu pojavila fotografija njih dvojice iz vremena kada je internet bio daleka budućnost.
Spomenimo i da je ovu tradiciju pokrenula Amerikanka Claudia Evart nakon što je, dosta rano, izgubila i sestru i brata. Tada je shvatila koliko je važno cijeniti braću i sestre te ih se redovito sjetiti.
Upravo zato jer nitko od nas ne zna što donosi novi dan zagrlite danas svog brata ili sestru, odnosno barem im se javite ako nisu kraj vas i pokažite im da mislite na njih i smatrate ih najbližima.
Mario Roth s Vigorom ima novi hit “Caka”: “Ne traže svi seks na jednu noć, postoje i kavaliri s ozbiljnim namjerama”
Zbog posebne djevojke koja mu se jako svidjela, Mario Roth upisao je plesnu školu. Nije više znao kako joj prići, a kad je saznao da je plesačica, frontmen grupe Vigor nije dvojio – upisao je tečaj i završio na plesnom natjecanju, a onda se šokirao kad je među članovima žirija prepoznao sve ostale članove svoga benda. Dio je to zapleta videospota za pjesmu “Caka”, novi singl popularne osječke grupe Vigor, koja govori da još postoje kavaliri čistih i ozbiljnih namjera.
– Ne gledaju svi muškarci žene kroz objekt požude.
Ne traže svi seks na jednu noć. Ima džentlmena s poštenim namjerama, ali onda je djevojci teško u to povjerovati jer nije naviknula na te motive. U pjesmi sam sebe nazivam “njezinim manijakom”, to je slikovito rečeno da bih za njezinu ljubav preokrenuo i nebu i zemlju. Osobno se držim toga da u zavođenju muškarac treba prići ženi, a kad mi se netko svidi – nemam kočnica, idem i glavom kroza zid ako je potrebno, kaže Mario koji, zasad, zbog ljubavi još nije morao upisivati plesnu školu.
– Ja zavodim na malo drugačiji način. Da imam više vremena, ne bi mi bilo teško zbog djevojke upisati ni tečaj nekog tradicionalnog plesa. Za ljubav je čovjek spreman na sve. No, nisam nikad išao u takvu školu, ali četiri sam godine plesao folklor, slavonsko sam dijete iz Osijeka pa je to prirodni put djetinjstva. Volim plesati i na našim koncertima i privatno, a zadnje vrijeme pokušavam animirati ekipu iz benda da više plešu, govori jedan od najpoželjnijih domaćih neženja.
Brzi plesni latino ritam Vigorove “Cake”, koju potpisuju hitmejkeri Denis Dumančić, Fayo i Boris Đurđević, ulijeva optimizam, poziva na ples i veselje te priziva ljeto koje nam je pred vratima. Prošlog su ljeta Vigorovci izdali hit “Naša noć”, a u prosincu su objavili i uspješnu prigodnu pjesmu “Badnja večer”. S trećim singlom u nizu sve se više raduju nastupima uživo, pred publikom s kojom održavaju svakodnevni kontakt na društvenim mrežama i streaming servisima, ali jedva čekaju pravi kontakt na koncertu.
Šef benda Sebastijan Novoselec kaže da će to biti atomska eksplozija njihove pozitivne energije kojom već godinama zabavljaju i staro i mlado gdje god se pojave.
– Iako Vigor godišnje u prosjeku broji više od stotinu nastupa, a zadnjih godinu dana zabranjen nam je rad, bit ćemo sretni budemo li ovog ljeta tijekom turističke sezone odradili bar petnaestak koncerata. Znam da je svijet obojan uglavnom crnim i sivim tonovima, ali zanemarujem to i ja vidim i žutu i zelenu i plavu i ljubičastu. Doista gledam život kroz ružičaste naočale i vječiti sam optimist. Očekujem da će se ove godine situacija oko Covida-19 smiriti i da ćemo se svi cijepiti jer ta bolest nije šala. Okanimo se teorija zavjera, prestanimo pružati otpor iz inata i završimo agoniju u koju je svijet upao. Ništa ne traje vječno, pa neće ni ova pandemija, ali možemo svi skupa pridonijeti da ona što brže završi i da se vratimo naučenom načinu življenja. Želimo pjevati, plesati, veseliti se, grliti se i širiti ljubav, zaključuje pjevač Mario Roth.
DARIO DILBER: Redovite kontrole uoči sezone ili sportskih natjecanja značajno smanjuju rizike
Nedavna iznenadna smrt rukometne legende Zlatka Saračevića koji je, nakon utakmice svoje Podravke, preminuo od srčanog udara nastavila je crni niz sličnih tragedija diljem planete.
Nažalost, takvih je primjera bilo i u našem Međimurju, pa još uvijek pamtimo prerani odlazak trenera rukometašica Zrinskog Željka Golika, ali i neke druge slične slučajeve.
U raugovoru s dr.sc. Dariom Dilberom, dr.med. specijalistom kardiologom iz Županijske bolnice Čakovec željeli smo saznati koliko često i zbog kojih razloga ovakve situacije pogađaju i sportaše.
Koliko su profesionalni ili rekreativni sportaši izloženi mogućnosti iznenadne srčane smrti
tijekom aktivne sportske karijere i kolika je njezina učestalost u toj populaciji?
Rizike od iznenadne srčane smrti je rijedak događaj kod sportaša (1:100.000 – 1:200.000
godišnje), no to je brojka koja je 2-3 puta češća nego kod osoba koje se ne bave sportom. Taj
podatak treba uzeti “sa zrnom soli” jer vježbanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih incidenata
i apsolutni rizik je i dalje nizak, no kod pojedinaca s neprepoznatim bolestima srca ili srčanih i krvnih žila, fizička aktivnost može dovesti do smrtnog ishoda.
Rizik od iznenadne srčane smrti je viši kod muškaraca nego žena, uz omjer do 9:1, te kod
sportaša afričkog i afričko-karipskog podrijetla. Zabilježena je u gotovo svim sportovima, s incidencijom višom kod nogometaša (30%), košarkaša (25%) i atletičara (15%).
Što su najčešći uzroci koji do nje dovode (prekomjerni tjelesni napor, genetska predispozicija ili dr.)?
Nagla srčana smrt u mladih sportaša (do 35 godina) je uobičajeno vezana uz prirođene
strukturalne srčane poremećaje, tek manji dio zbog rane koronarne aterosklerotske bolesti. Važno je napomenuti da je često smrt nastala zbog maligne aritmije koja se autopsijom ne može dokazati, a uzroci su genetske prirode.
U takvim slučajevims uz genetski potencijal potrebni su i drugi okidači, najčešće pretjerani fizički napor i elektrolitski disbalans, stres,
pretjerana aktivnost simpatičkog sustava koja je izraženija u jutarnjim satima nakon buđenja i
početni porast krvnog tlaka na početku vježbanja, ali i djelovanje nekih lijekova ili droga.
Kod sportaša starijih od 35 godina, više od 80% svih kardiovaskularnih smrti je vezano uz
aterosklerotsku bolest koja može dovesti do srčanog infarkta.
Što učiniti ako se srčani udar dogodi tijekom treninga ili utakmice?
Kao prvo, ostanite mirni! Bolja je i loša reanimacija, nego nikakva reanimacija. Ukoliko niste vični mjerama reanimacije, brzo provjerite diše li žrtva normalno, ukoliko diše, okrenite je na bočni položaj, pošaljite nekog po pomoć i redovno provjeravajte disanje. Ukoliko žrtva ne diše normalno ili uopće ne diše, nazovite hitnu pomoć pozivom na broj 112 i započnite s
kompresijom prsnog koša i to tako da postavite ispruženi dlan na sredinu prsne kosti, položite
drugu ruku preko nje, isprepletete prste i vršite 30 kompresija bez odvajanja dlanova. Ritam
masaže je 100 puta u jednoj minuti. Idealno bi nakon svakog ciklusa od 30 kompresija dati umjetno disanje sa 2 upuha.
Koliko su obvezni sportski pregledi važni i koliko mogu pomoći za prevenciju takvih
situacija?
U Europi se od 2005. godine, prema preporukama Europskog kardiološkog društva i
Međunarodnog olimpijskog odbora, provodi probir koji obuhvaća standardni klinički pregled i uzimanje anamneze, uz neinvazivnu dijagnostiku, no u praksi nemaju strogo propisanu formu, opseg i periodiku.
Hrvatska prati smjernice Europskog kardiološkog društva te opću zdravstvenu sposobnost u razdoblju od šest mjeseci prije sportskog natjecanja određuje za to ovlašteni liječnik.
Kontinuirano provođenje takvih programa rezultiralo je pravodobnim postavljenjem dijagnoze hipertrofične kardiomiopatije te sprječavanjem iznenadne srčane smrti diskvalificiranjem tih pojedinaca od aktivnog bavljenja sportom, no s druge strane neadekvatno je u prepoznavanju nekih patoloških stanja koji se mogu razviti s vremenom ili zahtijevaju opsežniji dijagnostički
pristup.
Jesu li sportaši po završetku karijere jednako, manje ili više izloženi mogućnosti iznenadne
srčane smrti?
Izvrsno pitanje! Dosadašnja saznanja nam pokazuju da dugotrajna fizička aktivnost utječe na promjene u građi srca koje smatramo fiziološkom prilagodbom i kao takvima nisu patološko stanje. Naime, povećava se veličina srčanih šupljina, kao i mase srčanog mišića time povećavajući udarni volumen krvi potreban za povećane metaboličke potrebe u fizičkom naporu i te su promjene najizraženije kod atletičara dugoprugaša.
Navedene prilagodbe srca najčešće regrediraju po završetku aktivnog bavljenja sportom, no kod nekih sportaša veterana to se ne dogodi u potpunosti i uz znanu zamjenu kvalitetnog mišića fibroznim (vezivnim) tkivom uslijed dugotrajnog mehaničkog i tlačnog opterećenja može predstavljati potencijal za potencijalno maligne srčane aritmije.
Uz to, sportaši također stare i odaju se i porocima i blagodatima koje život pruža te time
postanu podložniji i ishemijskoj bolesti srca, čime se mogućnost nagle srčane smrti u fizičkim aktivnostima u veteranskim danima udvostručuje u odnosu na populaciju koja se nije bavila sportom.
No je li to baš uistinu tako ?
Kada prekinu strukturirani i organizirani život sportaša, zdrave navike se najčešće i bar dijelom zadrže, a dobrobit dugotrajnog zdravog životnog stila se očituje sveukupno manjom
incidencijom karcinoma i apsolutno duljim i kvalitetnijim životom.
Jeste li u svojoj ili praksi svojih kolega naišli na srčane bolesti kod sportaša?
Pretparticipacijski pregledi sportaša su jedini model koji smanjuje stopu iznenadne srčane smrti i otkriva najvažnije bolesti mladih sportaša, ali, nažalost, nikada neće biti u stanju prepoznati sve sportaše u opasnosti, dok s druge strane, kod starijih sportaša treba individualizirati pristup u svrhu otkrivanja ishemijske bolesti srca.
Pojedini poremećaji srčanog ritma ili promjene veličine i debljine srčanih kaviteta se nalaze kao normalni adaptacijski mehanizmi kod sportaša. Ponekad se kod sportaša tijekom vremena razvije bolest ili klinička slika koja ga dovede na pregled kardiologu te se tada može utvrditi razvoj ili progresija bolesti srca koja do tada nije bila manifestna.
Svakako je potrebno na kraju naglasiti, unatoč činjenici da su srčanožilne bolesti povezane s
povećanim rizikom od neželjenih incidenata, planirana tjelesna aktivnost uz stručni pregled u
pretparticipacijskom razdoblju i kardiološki nadzor u kontinuiranom bavljenju sportom
produljuje i poboljšava kvalitetu života.
U Prelogu otvorena izložba jednog od najpoznatijih hrvatskih karikaturista, Nika Titanika
Dana 9. travnja 2021. godine u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga otvorena je izložba karikatura Nika Titanika.
Humor je bez sumnje nepresušna potreba duha, a Nik Titanik jedini karikaturist, vjerojatno i na cijelom svijetu, koji dnevno objavljuje dvije karikature u dnevnim novinama pri čemu britko, pronicljivo i ponekad oštro komentira aktualne događaje i pojave. Karikatura kao zasebno područje umjetnosti zahtijeva pronicljivo opažanje i aktivno promišljanje svijeta oko sebe. Ona se poigrava sa životnim činjenicama ukazujući pritom na ključne probleme u društvu, dok humor istovremeno ublažuje i potencira težinu istine. U svijetu karikature nema licemjerja i lažnog morala, već ilustracija i tekst tumače ponekad okrutnu realnost zaodjevenu u britki humor.
Nik Titanik proučava društvene fenomene i smišlja njihovu interpretaciju, ne ismijava čovjeka, već kritizira postupke javnih osoba. Cilj Nikovih karikatura jest realizirati vizualno upečatljivu i sadržajno jasnu interpretaciju određene teme putem usklađenog odnosa prepoznatljivog likovnog izraza i teksta, odnosno forme i sadržaja. Rezultat je spoj relevantne poruke, smiješnih likova i još smješnijih imena u čijoj se simbolici mnogi od nas mogu prepoznati. “Kad nestane humora, nestat će civilizacije” rekla je američka humoristkinja Erma Bombeck. Stoga – smijmo se, propitujmo sebe i svijet oko sebe i cijenimo vidove umjetnosti koji čine isto. Nikola Plečko, koji djeluje pod umjetničkim imenom Nik Titanik, rođen je u Zagrebu 3.5.1974. godine. Zaljubljen je u crtanje od malih nogu, prvi strip crta i dovršava tijekom 1980. godine i intenzivno se bavi crtanjem stripova tijekom osnovnoškolskog (1981-1989.), srednjoškolskog (1989-1993. Poštanska i telekomunikacijska škola) i fakultetskog obrazovanja (1994-1998. Ekonomski fakultet, smjer Organizacija i Management). Iako je prvu karikaturu nacrtao 1986. godine, tek krajem 1993. godine počinje se ozbiljnije baviti portretnom karikaturom i dobiva angažman u studentskom listu Puls gdje mu objavljuju prvi rad u karijeri početkom 1994. godine (karikatura Davora Gopca). Slijedi suradnja s tjednicima Danas, Panorama, NET itd. za koje, osim portretnih karikatura, crta i političke ilustracije. Krajem 1999. godine otkriva unutarnju strast za geg karikaturom, te postaje punopravnim članom Hrvatskog društva karikaturista i počinje redovno slati karikature za festivale karikatura širom Hrvatske i svijeta, te osvaja niz nagrada.
Početkom 2000. godine počinje objavljivati u Večernjem listu i Slobodnoj Dalmaciji, te na stranicama jednog od najstarijih hrvatskih web portala Internet Monitor www.monitor.hr, pod pseudonimom Nik Titanik. Krajem 2000. godine postaje suradnikom u Hrvatskom Slovu gdje objavljuje portretne karikature političara. Početkom 2001. godine objavljuje 1. hrvatski internet animirani film “Šatro” na portalu Internet Monitor.
Od ožujka 2005. godine svakodnevno crta dvije karikature za dnevni list 24 sata i do danas ih je nacrtao i objavio oko 10.000. Također, od svibnja 2006. do danas, uspješno vodi vlastitu firmu Nik Titanik Studio u okviru koje, osim crtanja karikatura i ilustracija radi i poslove vezane uz grafički dizajn. Nik Titanik za sebe kaže da je kroničar hrvatske gluposti, a u svojim karikaturama ne štedi nikoga, pa niti samog sebe. Predgovor izložbe napisala je Sonja Švec Španjol, mag. hist. art.
Izložbu možete pogledati i otvorena je do 12. svibnja 2021. godine.
Mladen Ignac iz Piškorovca našao se u raljama kriminala i siromaštva, no spas je pronašao u udomiteljskoj obitelji
Ovog tjedna obilježen je Svjetski dan Roma, a medjimurski.hr vam s portala Telegram prenosi priču o jednom zaista izuzetnom mladiću. Da život ponekad piše filmske priče uvjerili smo se na primjeru dvadesetogodišnjeg Mladena Ignaca koji je uz pomoć udomiteljske obitelji pronašao smisao života i ostvario dostignuća kojih se nitko ne bi posramio.
Mladena život nije mazio, prvih 13 godina živio je u disfunkcionalnoj obitelji u romskom naselju Piškorovec, pao je prvi razred, krao, pušio i činilo se da je u njegov mladi život već unaprijed utkana sudbina patnje, boli i razočaranja.
Jednom se prilikom, govori Mladen desilo nešto što bi psihički dotuklo i najstabilnijeg čovjeka:
– Jednog popodneva svađa je toliko eskalirala da je deda u samoobrani ispikao nožem tatu u rame. Imao sam tada deset godina i sve se to odvijalo pred mojim očima. Nije mi ostala trauma jer je to tamo bila normala.
Ipak, sve se promijenilo jedne noći kada je po Mladena i njegovu braću i sestre došla policija. Odveli su ih u Centar za socijalnu skrb te su nakon samo par sati završili kod udomiteljske obitelji u Murskom Središću.
Ispočetka se nije bilo lako prilagoditi, Mladen je pokazivao otpor i jedino što je želio jest pobjeći, no s vremenom su se stvari poboljšavale. Mladenovi udomitelji, striček Vlado i teta Marina, kako ih sam zove bili su strpljivi, dali su mu sve što mu je bilo potrebno i nikada nije imao osjećaj da ga vole manje od druge djece.
Danas je Mladen uspješan mladi čovjek, vjera u Boga i zdravo obiteljsko okruženje su mu promijenili život. Uspješan je atletičar, sportaš godine grada Murskog Središća za 2020. godinu, a želja mu je upisati Policijsku akademiju. Također želio bi se i što prije osamostaliti, već je uspio i uštediti nešto novaca.
Mi mu želimo svu sreću!
Cijelu priču možete pogledati na linku.
FOTO: U istom tjednu snijeg i djevojke u proljetnim haljinama
Ovaj smo tjedan mogli vidjeti i snijeg. Tko bi pomislio da ćemo u istom tjednu u kojem je padao snijeg vidjeti i dame u proljetnim haljinicama. No, priroda piše neobične priče i to se obistinilo. Dame su prošetale čakovečkom ‘špicom’ i ostavile nas bez daha.
Zašto malo ljudi nosi maske, a ruke ne dezinficira nitko!?
Samo današnja izdašna ponuda na čakovečkoj tržnici dala je naslutiti da je sutra nedjelja. Kupaca relativno mali broj, tek toliko u prolazu. Jesu li to posljedice Uskrsa ili kupci pomalo zaziru od epidemioloških nedaća koja nam prijete.
Zanimalo nas je kako se prema naputcima Nacionalnog stožera Civilne zaštite odnose prodavači, a potom i kupci. Prije svega mislimo na nošenje maski te socijalnog distanciranja na prodajnim mjestima. Inače, te mjere su na snazi od 9. travnja prošle godine.
Što smo zamijetili? Jednostavno rečeno sve i svašta. Na nekim prodajnim mjestima zadovoljene su sve mjere, dok neki prodavči i kupci ne mare za naputke. Maske su kod nekih na pola lica, a zamijetili smo i dosta onih koji ih nose u rukama uz vrećice s robom.
Na ulazu na tržnicu na stoliću dezinfekcijsko sredstvo. Gledajući krajičkom oka, u sat vremena na tržnici, nitko nije ni pogledao stolić s dezinfekcijom, a kamoli upotrijebio sredstvo.
U Varaždinskoj županiji 148 novih slučajeva zaraze koronavirusom, 100 osoba u bolnici, 15 na respiratoru
U Varaždinskoj županiji je tijekom 24 sata evidentirano 148 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Broj novozaraženih u tjedan dana na 100.000 stanovnika je 381, dok je 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika 664.
Na bolničkom liječenju u Općoj bolnici Varaždin nalazi se 100 osoba s težom kliničkom slikom, od kojih su 62 smještene na lokaciji u Varaždinu,a 38 osoba je u Klenovniku. U jedinici intenzivnog liječenja nalazi se 17 osoba, od kojih je 15 na respiratoru, a u posljednja 24 sata preminula je jedna osoba pozitivna na COVID-19.
Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 610 uzoraka pri čemu je udio pozitivnih među simptomatskim pacijentima 49 posto, a udio u svim testiranim uzorcima iznosi 24 posto.
Od početka epidemije na području Varaždinske županije evidentirano je 17.356 osoba pozitivnih na COVID-19. Aktivnih slučajeva je 721.
Najmanje jednu dozu cjepiva primilo je 20.784 građana naše županije što je 12,5%, dok je među njima dvije doze dobilo 4.922 građana, što je 3% od ukupnog broja građana.
Jučer je na cijepnom punktu u dvorani Gospodarske škole primijenjeno 990 doza, a ukupno od 27. prosinca 25.706 doza cjepiva.
Apeliramo prema svim građanima da svoj interes za cijepljenjem iskažu prijavom na portalu cijepise.zdravlje.hr jer će isti koristiti na pozivanje na cijepljenje u predstojećem razdoblju.
Sve odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske su dostupne na njihovim službenim stranicama: https://civilna-zastita.gov.hr/odluke-stozera-civilne-zastite-rh-za-sprecavanje-sirenja-zaraze-koronavirusom/2304.
Jednako tako su i sve preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupne na webu putem sljedeće poveznice: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/ .