ŠTO UZROKUJE SRČANE UDARE KOD SPORTAŠA?

DARIO DILBER: Redovite kontrole uoči sezone ili sportskih natjecanja značajno smanjuju rizike

Nedavna iznenadna smrt rukometne legende Zlatka Saračevića koji je, nakon utakmice svoje Podravke, preminuo od srčanog udara nastavila je crni niz sličnih tragedija diljem planete.

Nažalost, takvih je primjera bilo i u našem Međimurju, pa još uvijek pamtimo prerani odlazak trenera rukometašica Zrinskog Željka Golika, ali i neke druge slične slučajeve.

U raugovoru s dr.sc. Dariom Dilberom, dr.med. specijalistom kardiologom iz Županijske bolnice Čakovec željeli smo saznati koliko često i zbog kojih razloga ovakve situacije pogađaju i sportaše.

Koliko su profesionalni ili rekreativni sportaši izloženi mogućnosti iznenadne srčane smrti
tijekom aktivne sportske karijere i kolika je njezina učestalost u toj populaciji?

Rizike od iznenadne srčane smrti je rijedak događaj kod sportaša (1:100.000 – 1:200.000
godišnje), no to je brojka koja je 2-3 puta češća nego kod osoba koje se ne bave sportom. Taj
podatak treba uzeti “sa zrnom soli” jer vježbanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih incidenata
i apsolutni rizik je i dalje nizak, no kod pojedinaca s neprepoznatim bolestima srca ili srčanih i krvnih žila, fizička aktivnost može dovesti do smrtnog ishoda.
Rizik od iznenadne srčane smrti je viši kod muškaraca nego žena, uz omjer do 9:1, te kod
sportaša afričkog i afričko-karipskog podrijetla. Zabilježena je u gotovo svim sportovima, s incidencijom višom kod nogometaša (30%), košarkaša (25%) i atletičara (15%).

Što su najčešći uzroci koji do nje dovode (prekomjerni tjelesni napor, genetska predispozicija ili dr.)?

Nagla srčana smrt u mladih sportaša (do 35 godina) je uobičajeno vezana uz prirođene
strukturalne srčane poremećaje
, tek manji dio zbog rane koronarne aterosklerotske bolesti. Važno je napomenuti da je često smrt nastala zbog maligne aritmije koja se autopsijom ne može dokazati, a uzroci su genetske prirode.

U takvim slučajevims uz genetski potencijal potrebni su i drugi okidači, najčešće pretjerani fizički napor i elektrolitski disbalans, stres,
pretjerana aktivnost simpatičkog sustava koja je izraženija u jutarnjim satima nakon buđenja i
početni porast krvnog tlaka na početku vježbanja, ali i djelovanje nekih lijekova ili droga.

Kod sportaša starijih od 35 godina, više od 80% svih kardiovaskularnih smrti je vezano uz
aterosklerotsku bolest koja može dovesti do srčanog infarkta.

Što učiniti ako se srčani udar dogodi tijekom treninga ili utakmice?

Kao prvo, ostanite mirni! Bolja je i loša reanimacija, nego nikakva reanimacija. Ukoliko niste vični mjerama reanimacije, brzo provjerite diše li žrtva normalno, ukoliko diše, okrenite je na bočni položaj, pošaljite nekog po pomoć i redovno provjeravajte disanje. Ukoliko žrtva ne diše normalno ili uopće ne diše, nazovite hitnu pomoć pozivom na broj 112 i započnite s
kompresijom prsnog koša i to tako da postavite ispruženi dlan na sredinu prsne kosti, položite
drugu ruku preko nje, isprepletete prste i vršite 30 kompresija bez odvajanja dlanova. Ritam
masaže je 100 puta u jednoj minuti. Idealno bi nakon svakog ciklusa od 30 kompresija dati umjetno disanje sa 2 upuha.

Koliko su obvezni sportski pregledi važni i koliko mogu pomoći za prevenciju takvih
situacija?

U Europi se od 2005. godine, prema preporukama Europskog kardiološkog društva i
Međunarodnog olimpijskog odbora, provodi probir koji obuhvaća standardni klinički pregled i uzimanje anamneze, uz neinvazivnu dijagnostiku, no u praksi nemaju strogo propisanu formu, opseg i periodiku.
Hrvatska prati smjernice Europskog kardiološkog društva te opću zdravstvenu sposobnost u razdoblju od šest mjeseci prije sportskog natjecanja određuje za to ovlašteni liječnik.

Kontinuirano provođenje takvih programa rezultiralo je pravodobnim postavljenjem dijagnoze hipertrofične kardiomiopatije te sprječavanjem iznenadne srčane smrti diskvalificiranjem tih pojedinaca od aktivnog bavljenja sportom, no s druge strane neadekvatno je u prepoznavanju nekih patoloških stanja koji se mogu razviti s vremenom ili zahtijevaju opsežniji dijagnostički
pristup.

Jesu li sportaši po završetku karijere jednako, manje ili više izloženi mogućnosti iznenadne
srčane smrti?

Izvrsno pitanje! Dosadašnja saznanja nam pokazuju da dugotrajna fizička aktivnost utječe na promjene u građi srca koje smatramo fiziološkom prilagodbom i kao takvima nisu patološko stanje. Naime, povećava se veličina srčanih šupljina, kao i mase srčanog mišića time povećavajući udarni volumen krvi potreban za povećane metaboličke potrebe u fizičkom naporu i te su promjene najizraženije kod atletičara dugoprugaša.
Navedene prilagodbe srca najčešće regrediraju po završetku aktivnog bavljenja sportom, no kod nekih sportaša veterana to se ne dogodi u potpunosti i uz znanu zamjenu kvalitetnog mišića fibroznim (vezivnim) tkivom uslijed dugotrajnog mehaničkog i tlačnog opterećenja može predstavljati potencijal za potencijalno maligne srčane aritmije.
Uz to, sportaši također stare i odaju se i porocima i blagodatima koje život pruža te time
postanu podložniji i ishemijskoj bolesti srca, čime se mogućnost nagle srčane smrti u fizičkim aktivnostima u veteranskim danima udvostručuje u odnosu na populaciju koja se nije bavila sportom.
No je li to baš uistinu tako ?
Kada prekinu strukturirani i organizirani život sportaša, zdrave navike se najčešće i bar dijelom zadrže, a dobrobit dugotrajnog zdravog životnog stila se očituje sveukupno manjom
incidencijom karcinoma i apsolutno duljim i kvalitetnijim životom.

Jeste li u svojoj ili praksi svojih kolega naišli na srčane bolesti kod sportaša?

Pretparticipacijski pregledi sportaša su jedini model koji smanjuje stopu iznenadne srčane smrti i otkriva najvažnije bolesti mladih sportaša, ali, nažalost, nikada neće biti u stanju prepoznati sve sportaše u opasnosti, dok s druge strane, kod starijih sportaša treba individualizirati pristup u svrhu otkrivanja ishemijske bolesti srca.
Pojedini poremećaji srčanog ritma ili promjene veličine i debljine srčanih kaviteta se nalaze kao normalni adaptacijski mehanizmi kod sportaša. Ponekad se kod sportaša tijekom vremena razvije bolest ili klinička slika koja ga dovede na pregled kardiologu te se tada može utvrditi razvoj ili progresija bolesti srca koja do tada nije bila manifestna.
Svakako je potrebno na kraju naglasiti, unatoč činjenici da su srčanožilne bolesti povezane s
povećanim rizikom od neželjenih incidenata, planirana tjelesna aktivnost uz stručni pregled u
pretparticipacijskom razdoblju i kardiološki nadzor u kontinuiranom bavljenju sportom
produljuje i poboljšava kvalitetu života.

Najnovije vijesti

Pročitajte više