U Varaždinskoj županiji su tijekom 24 sata evidentirana 63 nova slučaja zaraze koronavirusom. Broj novozaraženih u tjedan dana na 100.000 stanovnika je 469, dok je 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika 968.
Na bolničkom liječenju u Općoj bolnici Varaždin nalaze se 162 osobe s težom kliničkom slikom, od kojih su 83 osobe smještene na lokaciji u Varaždinu,a 79 osoba je u Klenovniku. U jedinicama intenzivnog liječenja, na respiratoru, nalazi se 30, a u posljednja 24 sata preminulo je pet osoba pozitivnih na COVID-19.
Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 319 uzoraka pri čemu je udio pozitivnih među simptomatskim pacijentima 34 posto, a udio u svim testiranim uzorcima iznosi 20 posto.
Od početka epidemije na području Varaždinske županije evidentirano je 19.154 osoba pozitivnih na COVID-19. Aktivnih slučajeva je 781.
S ciljem ublažavanja pritiska na bolnički sustav Stožer civilne zaštite Varaždinske županije redovito ukazuje na sljedeće:
· Svako druženje i okupljanje koje nije u skladu s epidemiološkim mjerama izravno ugrožava zdravlje sudionika, a posljedično i opstojnost bolničkog sustava.
· Na privatnim druženjima u zatvorenom prostoru bez maske i distance, uz nazočnost samo jednog prenositelja zaraze, postoji velika vjerojatnost će se zaraziti većinu sudionika.
· S obzirom da se kao kontakti zaraženih prijavljuju uglavnom i skoro jedino članovi obitelji i najbliži suradnik s radnog mjesta, postoji povećani rizik da se prenositelji zaraze bez ograničenja kreću i javnim prostorom i sudjeluju na organiziranim okupljanjima.
· Primitkom prve doze cjepiva niste odmah zaštićeni od zaraze i težih oblika oboljenja, jer organizmu treba vremena da razvije antitijela.
Ponovno naglašavamo da nijedan set epidemioloških mjera ne može nadomjestiti osobnu odgovornost svakog pojedinog građana naše županije.
Lokalna akcijska grupa Mura-Drava vrlo je važan kotačić u ruralnom razvoju područja na kojem djeluje. Da je tome tako dokazuje nova odluka Ministarstva poljoprivrede prema kojoj se LAG-u dodjeljuje novih 4.028.099,62 kuna za provedbu Lokalne razvojne strategije u prijelaznom razdoblju, odnosno u 2021. i 2022. godini.
Navedena sredstva raspodijelit će se na izradu nove Lokalne razvojne strategije, tekuće troškove, projekte suradnje te ono najvažnije, raspisivanje novih LAG natječaja za što je predviđeno gotovo 3 milijuna kuna.
Zajedno s ovim sredstvima LAG-u Mura-Drava je tako u ovom programskom razdoblju dodijeljeno ukupno 12.543.951,68 kuna iz Programa ruralnog razvoja. Nemali iznos koji će u cijelosti biti utrošen na razvoj ruralnog područja LAG-a.
U Aleji velikana u parku Učiteljskog fakulteta – Odsjeka u Čakovcu danas je, u okviru obilježavanja Dana Međimurske županije i 142. godišnjice izvođenja nastave na hrvatskom jeziku u Čakovcu, otkrivena bista prof.dr. Zvonimiru Bartoliću, znanstveniku, sveučilišnom profesoru, književnom povjesničaru, književniku, publicistu, kritičaru, pedagogu i zagovorniku valorizacije hrvatske kulturne baštine, poglavito baštine Zrinskih.
„Profesor Zvonimir Bartolić jedan je od najvažnijih ljudi kulturne povijesti Međimurja. Generacije studenata uveo je u književnost, neke tako dobro da su postali vodeća hrvatska književna imena, poput Božice Jelušić. Ohrabrivao ih je, poticao, svojim primjer bio im je velika inspiracija. Objavio je preko 20 knjiga, 500 znanstvenih i stručnih radova, otkrivao zaboravljene Međimurce, objavio je 5 knjiga o Zrinskima. Ukratko, zadužio je međimursku kulturnu povijest.“, istaknuo je prilikom otkrivanja biste predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić.
Profesor Bartolić bio je prvi dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu, današnjeg Odsjeka u Čakovcu. „Bogatstvo učiteljstva na ovom prostoru seže daleko u prošlost, a upravo je profesor Bartolić svojom djelatnošću obilježio kulturni i znanstveni život sjeverne Hrvatske.“, kazao je dekan Učiteljskog fakulteta prof. dr.sc. Siniša Opić. Bista profesora Bartolića četvrta je po redu u Aleji velikana Ogranka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, uz biste dr. Ivana Novaka, akademika Vinka Žganca i književnika Nikole Pavića, a zajednički su ju podigli Međimurska županija, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bista je djelo akademskog kipara Josipa Grgevčića te je ujedno i njegovo zadnje djelo.
Aleja velikana pokazuje da u napretku jednoga naroda itekako veliku ulogu ima društveno-humanističko područje i da zanimanja u ovom području treba očuvati, poručila je prodekanica za poslovanje, studij i studente izvan sjedišta fakulteta Ogranka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu prof.dr.sc. Blaženka Filipan-Žignić, dodavši da Učiteljski fakultet treba njegovati i izgrađivati za buduće generacije, kao što su to činili prošli naraštaji predvođeni profesorom Bartolićem i ostavili ju nama.
Čuvanje kulture i naše povijesti, odavanje poštovanja pojedincima koji su pridonijeli razvoju i očuvanju identiteta Međimurja, jedan su od motiva postavljanja ove biste, ali i obilježavanja Dana Međimurske županije, 142. godišnjice obrazovanja u Čakovcu, 352. godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 350. obljetnice slavne pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, 10. obljetnice kako je Hrvatski sabor taj važan dan proglasio Spomendanom, kao i 400. obljetnice rođenja Petra Zrinskog. „Upravo zbog kulture, običaja, popevke, zbog naših ljudi koji su ostavili veliki trag, sačuvali smo naš identitet koji je jedan od najčišćih identiteta u Hrvatskoj. Zato ne smijemo zaboraviti i moramo zahvaliti svima koji su ostavili neizbrisiv trag našeg Međimurja.“, zaključio je župan Međimurske županije Matija Posavec. Predstavljanju biste nazočila je i obitelj profesora Bartolića, supruga Marija, sin Saša i unuka Katarina.
U svom se govoru na profesora Bartolića i njegov život najbolje osvrnuo hrvatski književnik Đuro Vidmarović: „Riječ je o čovjeku čije djelo nadilazi lokalne okvire Međimurja. Svojim znanstveno-istraživačkim radom zadužio je cijeli hrvatski narod i sve što je stvarao, stvarao je u kontekstu čuvanja i njegovanja hrvatskog jezika te razvijanja istraživanja i njegovanja hrvatske kulturne baštine.“
U središtu Kotoribe traju intenzivi radovi na izgradnji nove poslovne zgrade. U njoj će, uz općinsku upravu, biti poslovni prostori koji se danas još uvijek nalaze u staroj i derutnoj zgradi u kojoj je bilo sve i svašta.
Trenutno su u njoj Poslovnica Privredne banke Zagreb, prodavaonica kruha i peciva te prostori Hrvatske lutrije, a već dulje vrijeme je zatvoren prostor ugostiteljskog lokala. Postojeća građevina će biti porušena.
Zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa pogođeni su i mnogi građani Murskog Središća i od samog početka Grad traži načine kroz koje može olakšati poslovanje, kako privatnim osobama, tako i pravnim subjektima. U tu je svrhu donesen niz mjera. Između ostalog, na prijedlog gradonačelnika je na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće odlučeno da se porez na potrošnju neće naplaćivati u vremenskom razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine.
Također, u istom se razdoblju neće naplaćivati porez na korištenje javnih površina u svrhu postavljanja ugostiteljskih terasa. Osim toga, odlučeno je i da se do 30. lipnja oslobađaju od plaćanja komunalne naknade svi objekti koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost.
S obzirom na još uvijek prisutnu pandemiju i otežan rad brojnih subjekata, gradonačelnik Dražen Srpak najavio je da će na sljedećoj sjednici Gradskog vijeću predložiti produljenje navedenih mjera do kraja kalendarske godine.
Turistička zajednica grada Čakovca poziva sve koji se bave fotografijom da se prijave na fotografski natječaj “Moj Čakovec”. Na natječaju će se birati najljepše fotografije s područja grada Čakovca kojem će građani, na taj način, vlastitim fotografijama čestitati Dan grada, 29. svibnja.
Natječaj traje od 26. travnja do 15. svibnja, a fotografije naših sugrađanki i sugrađana biti će objavljene 17.svibnja. Zaprimljene fotografije objavit će se u zajedničkom albumu na Facebook stranici Turističke zajednice grada Čakovca. Glasovanje će trajati od 18. svibnja zaključno do 25. svibnja.
Fotografija koja u zajedničkom albumu sakupi najveći broj lajkova biti će proglašena pobjednicom natječaja. Prijave fotografija primaju se isključivo u digitalnom obliku slanjem poruke na e-mail Turističke zajednice grada Čakovca, [email protected]. Obavezno treba navesti lokaciju te ime, prezime i kontakt autora.
Sve informacije vezane uz natječaj dostupne su na stranici Turističke zajednice grada Čakovca www.visitcakovec.com.
Budite kreativni, originalni i “fotkajte” svoj grad, poručuju iz TZ Grada Čakovca.
Danas je na adresi Josipa Broza Tita 10 (nekadašnji prostor IZI PROMA) otvoren novi salon za masažu „Zlatne ruke“. Na poziv vlasnice Renate Vinko otvaranju salona prisustvovao je i gradonačelnik Dražen Srpak. Grad Mursko Središće već godinama dobro surađuje s poduzetnicima i pomaže i promovira poduzetništvo na području Grada. Gradonačelnik je vlasnici poželio puno sreće u radu i puno zadovoljnih klijenata.
Bez obzira koliko pisali o vrijednosti masaže, kad je u pitanju očuvanje zdravlja, čak i liječenje nekih zdravstvenih i psihičkih tegoba, najbolje ju je iskušati na vlastitoj koži, odvojiti vrijeme za sebe i odlučiti se za jedan od masažnih tretmana.
Naručiti se ili saznati više o ponudi možete na broj telefona 091 217 5336. Više o uslugama i vrstama masaže možete saznati i na sljedećoj poveznici.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 11 uzoraka, od čega su evidentirana 2 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji.
Obavljenim testiranjima brzim antigenskim testovima evidentirano je 5 pozitivnih nalaza. U protekla 24 sata oporavilo se 86 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 633. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 52 474 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 90 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 6 pacijenata, otpuštena su 2 pacijenta, a 3 pacijenta su na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas u Međimurskoj županiji ukupno bilježimo 14 153 oboljelih, a ukupno se oporavilo 13 260 osoba.
Među ovogodišnjim dobitnicima najvišeg i najprestižnijeg priznanja Međimurske županije – Nagrade Zrinski”, je i Milorad Šubić iz Šenkovca. Svojim radom dao je veliki doprinos međimurske poljoprivredne proizvodnje, ali i stručnom obrazovanju ratara i voćara.
Magistar znanosti mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr., rođen je 9. rujna 1969. godine u Čakovcu. Što zbog ljubavi prema kemiji i biologiji, a što zbog okruženja, već nakon završetka osnovne škole u Murskom Središću 1984. godine, znao je da će postati agronom.
Rano djetinstvo proveo sam u najstarijoj ulici u Murskom Središću (Ulica Matije Gupca uz rijeku Muru). Tu je gotovo svaka kuća držala krupnu stoku, pa su roditelji željeli da studiram veterinu. Međutim, još kao dječak sredinom 1970-ih bio sam u prilici slušati priču kako bi u Međimurju zbog usitnjenosti posjeda i napučenosti najbolju perspektivu imala hortikulturna proizvodnja. Već sam u osnovnoj školi zavolio prirodne znanosti, a u višim razredima bio sam uključen u rad voćarske i biološke grupe. Jednostavno je negdje bilo “zapisano” da završim poljoprivrednu struku, pa sam upisao srednju poljoprivrednu školu u Križevcima – rekao je za sebe gospodin Šubić.
-Nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, zaposlio sam se kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju, a od 1. svibnja 1997. prelazim u Međimursku županiju raditi kao voditelj tada novoosnovane i jedine u našoj zemlji županijske Službe za zaštitu bilja. Slijedeće 1998. preuzima me Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Uz nekoliko organizacijskih promjena na istim poslovima radim i danas, ali u Upravi Ministarstva poljoprivrede.
Sjećate li se trenutka kad ste kao vrlo mlad stručnjak došli s ponudom da pišete savjete za poljoprivrednike u listu “Međimurje”? Bilo je to prije 25 godina.
-To je bilo krajem svibnja 1996., a od lipnja iste godine počeo sam pisati kolumnu zaštita bilja koja se održala i danas!
Ima li kutak Međimurja na koji niste kročili?
-Na području svih međimurskih gradova i općina imamo ogledna poljoprivredna gospodarstva!
Najčešće ste na terenu. Sjećam se jedne stare agronomke iz Nedelišća, u crnini, koja je prije 60 i više godina na biciklu obilazila polja.
-Nemoguće je raditi ovu struku i posao ako se redovito ne obilaze usjevi, nasadi i vinogradi!
U službenom automobilu stalno imate nekoliko pari gumenih čizama. Imate li kod kuće više kravata ili čizama?
-Ipak posjedujem više kravata nego pari čizmi, ali čizme tijekom godine koristim puno više nego kravate.
Puno ste utjecali na to da se naši voćari i ratari opskrbe suvremenim uređajima za praćenje nametnika i raznih bolesti?
-Već kod osnivanja županijske Službe za zaštitu bilja 1997. naprednija gospodarstva su pokazivala interes za nabavu mjernih uređaja u poljoprivredi, ali od 2018. putem novih operacija unutar mjere 10. iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) voćari mogu ostvariti novčane potpore ako u svojim nasadima prate populacije štetnih organizama (feromonski, hranidbeni i olfaktorni mamci), te na taj način smanjuju primjenu insekticida!
Koji dio poljodjelske proizvodnje vam je najviše prirastao srcu?
-Teško se opredijeliti, ali hortikultura je nešto što me oduvijek privlačilo (voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo, rasadničarstvo).
Vi ste i praktičar. Imate svoj vinograd i voćnjak. Koliko Vam to pomaže u svakodnevnom poslu?
-Moji roditelji i roditelji moje supruge posjeduju nešto poljoprivrednog zemljišta (oranice, vrtovi i vinograd). Još kao student, a naročito kad sam bio asistent na fakultetu, započeo sam provoditi poljske (mikro)pokuse istraživanja djelotvornosti različitih sustava zaštite hortikulturnog bilja od neželjenih organizama. Svake godine organiziram i provedem 10-ak takvih pokusa, a prikupljene rezultate koristim u edukaciji poljoprivrednika.
U zimi, kad ponestanu Vaše, gdje kupujete jabuke? Kod naših voćara ili u trgovačkim centrima? Zašto?
-Jabuke isključivo kupujem kod međimurskih voćara, a preferiram sorte Jonagold, Braeburn, Fuji, Zlatni delišes i Pinova!
I za kraj u nekoliko redaka, gdje je, u kakvoj situaciji, međimurska poljoprivreda općenito?
-Međimurska poljoprivreda je u tranziciji zbog “smjene generacije” i smanjivanja broj gospodarstva kojima je poljoprivreda bila dodatan izvor prihoda. Zakonodavni okvir za tržne proizvođače poljoprivrednih proizvoda se prijemom naše zemlje u punopravno članstvo EU bitno promijenio. Primjena novih tehnologija i kreativnost u dodanoj vrijednosti predstavljaju zahtijevane radnje da bi se održala konkurentnost gospodarstva na zajedničkom tržištu.
U Dječjem vrtiću Kotoriba uvijek potičemo djecu na djela ljubavi i pomaganja. Ujedno im pokazujemo da i najmanja stvar darovana od srca može učiniti veliko dobro djelo. Tako naša djeca uz pomoć svojih roditelja marljivo i redovito skupljaju čepove plastičnih boca koje onda darujemo Caritasu naše župe, napisala je ravnateljica DV Kotoriba Žaklina Gregurec Karnjec.
Dodala je kako ti čepovi tada dalje pronalaze put do udruge koja ih sakuplja kako bi od prihoda pomogla oboljelim osobama.
-U vremenu kada uviđamo da je zdravlje najvažnije, naše smo skupljene čepove s veseljem predali našem župniku Ivanu Kljuniću uz obećanje da ćemo i dalje biti dobri i činiti mala dobra djela za velike i važne stvari, napisala je Žaklina Gregurec Kranjec te nam ustupila fotografije iz Župnog dvora gdje su fotografirani mali humanitarci i tete iz Dječjeg vrtića i djelatnici u Caritasu.
