Među ovogodišnjim dobitnicima najvišeg i najprestižnijeg priznanja Međimurske županije – Nagrade Zrinski”, je i Milorad Šubić iz Šenkovca. Svojim radom dao je veliki doprinos međimurske poljoprivredne proizvodnje, ali i stručnom obrazovanju ratara i voćara.
Magistar znanosti mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr., rođen je 9. rujna 1969. godine u Čakovcu. Što zbog ljubavi prema kemiji i biologiji, a što zbog okruženja, već nakon završetka osnovne škole u Murskom Središću 1984. godine, znao je da će postati agronom.
Rano djetinstvo proveo sam u najstarijoj ulici u Murskom Središću (Ulica Matije Gupca uz rijeku Muru). Tu je gotovo svaka kuća držala krupnu stoku, pa su roditelji željeli da studiram veterinu. Međutim, još kao dječak sredinom 1970-ih bio sam u prilici slušati priču kako bi u Međimurju zbog usitnjenosti posjeda i napučenosti najbolju perspektivu imala hortikulturna proizvodnja. Već sam u osnovnoj školi zavolio prirodne znanosti, a u višim razredima bio sam uključen u rad voćarske i biološke grupe. Jednostavno je negdje bilo “zapisano” da završim poljoprivrednu struku, pa sam upisao srednju poljoprivrednu školu u Križevcima – rekao je za sebe gospodin Šubić.
-Nakon završenog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, zaposlio sam se kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju, a od 1. svibnja 1997. prelazim u Međimursku županiju raditi kao voditelj tada novoosnovane i jedine u našoj zemlji županijske Službe za zaštitu bilja. Slijedeće 1998. preuzima me Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Uz nekoliko organizacijskih promjena na istim poslovima radim i danas, ali u Upravi Ministarstva poljoprivrede.
Sjećate li se trenutka kad ste kao vrlo mlad stručnjak došli s ponudom da pišete savjete za poljoprivrednike u listu “Međimurje”? Bilo je to prije 25 godina.
-To je bilo krajem svibnja 1996., a od lipnja iste godine počeo sam pisati kolumnu zaštita bilja koja se održala i danas!
Ima li kutak Međimurja na koji niste kročili?
-Na području svih međimurskih gradova i općina imamo ogledna poljoprivredna gospodarstva!
Najčešće ste na terenu. Sjećam se jedne stare agronomke iz Nedelišća, u crnini, koja je prije 60 i više godina na biciklu obilazila polja.
-Nemoguće je raditi ovu struku i posao ako se redovito ne obilaze usjevi, nasadi i vinogradi!
U službenom automobilu stalno imate nekoliko pari gumenih čizama. Imate li kod kuće više kravata ili čizama?
-Ipak posjedujem više kravata nego pari čizmi, ali čizme tijekom godine koristim puno više nego kravate.
Puno ste utjecali na to da se naši voćari i ratari opskrbe suvremenim uređajima za praćenje nametnika i raznih bolesti?
-Već kod osnivanja županijske Službe za zaštitu bilja 1997. naprednija gospodarstva su pokazivala interes za nabavu mjernih uređaja u poljoprivredi, ali od 2018. putem novih operacija unutar mjere 10. iz Programa ruralnog razvoja (“Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene”) voćari mogu ostvariti novčane potpore ako u svojim nasadima prate populacije štetnih organizama (feromonski, hranidbeni i olfaktorni mamci), te na taj način smanjuju primjenu insekticida!
Koji dio poljodjelske proizvodnje vam je najviše prirastao srcu?
-Teško se opredijeliti, ali hortikultura je nešto što me oduvijek privlačilo (voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo, rasadničarstvo).
Vi ste i praktičar. Imate svoj vinograd i voćnjak. Koliko Vam to pomaže u svakodnevnom poslu?
-Moji roditelji i roditelji moje supruge posjeduju nešto poljoprivrednog zemljišta (oranice, vrtovi i vinograd). Još kao student, a naročito kad sam bio asistent na fakultetu, započeo sam provoditi poljske (mikro)pokuse istraživanja djelotvornosti različitih sustava zaštite hortikulturnog bilja od neželjenih organizama. Svake godine organiziram i provedem 10-ak takvih pokusa, a prikupljene rezultate koristim u edukaciji poljoprivrednika.
U zimi, kad ponestanu Vaše, gdje kupujete jabuke? Kod naših voćara ili u trgovačkim centrima? Zašto?
-Jabuke isključivo kupujem kod međimurskih voćara, a preferiram sorte Jonagold, Braeburn, Fuji, Zlatni delišes i Pinova!
I za kraj u nekoliko redaka, gdje je, u kakvoj situaciji, međimurska poljoprivreda općenito?
-Međimurska poljoprivreda je u tranziciji zbog “smjene generacije” i smanjivanja broj gospodarstva kojima je poljoprivreda bila dodatan izvor prihoda. Zakonodavni okvir za tržne proizvođače poljoprivrednih proizvoda se prijemom naše zemlje u punopravno članstvo EU bitno promijenio. Primjena novih tehnologija i kreativnost u dodanoj vrijednosti predstavljaju zahtijevane radnje da bi se održala konkurentnost gospodarstva na zajedničkom tržištu.
