Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 209 uzoraka, od čega je evidentiran 61 pozitivan nalaz na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 29,1% pozitivnih od broja testiranih. U protekla 24 sata oporavila se 31 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 410.

Iz drugih županija javljeno o 6 pozitivnih slučajeva osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurju. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 48 548 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 32 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirana su 2 pacijenta, otpuštena su 4 pacijenta, dok je 1 pacijent na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

Od 25. veljače 2020. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zarez u Hrvatskoj, do danas u Međimurskoj županiji ukupno bilježimo 12 803 oboljelih osoba, a ukupno se oporavilo 12 138 osoba.

Nastavno na trenutnu epidemiološku situaciju gdje se Međimurska županija posljednjih dana susreće s povećanim brojem oboljelih od SARS-CoV-2 virusa, u skladu s uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja, Stožer civilne zaštite Međimurske županije donio je preporuku da se nastava nakon proljetnog odmora školske godine 2020./2021. godine, za školske ustanove kojima je Međimurska Županija osnivač održava on line, odnosno da se narednih tjedan dana primijeni C model nastave. 

Stožer civilne zaštite Međimurske županije odlučio je da sljedeći tjedan, prvi nakon proljetnih praznika, svi učenici nastavu prate od kuće da bi se smanjila mobilnost i kontakti svih sudionika o obrazovnom sustavu, a školama i epidemiolozima ostavilo dodatno vrijeme za analizu epidemiološke situacije, za strukturalnu analizu podataka te, sukladno njima, za pripremu nastave na najsigurniji način. 

Međimurski su učenici velik dio nastavne godine već proveli u školskim klupama tako da je procijenjeno da dodatni tjedan nastave na daljinu neće ugroziti realizaciju školskih kurikuluma, a niti uspješan završetak školovanja za međimurske maturante. Nadamo se da će nakon ovih tjedan dana nastave na daljinu epidemiološka situacija biti povoljnija te da će se stvoriti uvjeti da se međimurski osnovnoškolci i srednjoškolci u svojim školskim klupama zadrže do kraja nastavne godine.

Lovačko društvo Jarebica Kotoriba bilo je jedno ru rijetkih na području Lovačkog saveza Međimurske županije koje je bez svog lovačkog doma. Općina Kotoriba im je u svojoj zgradi na korištenje dala prostore koje su preuredili u sobu u lovačkom stilu. Godinama je kod njih tinjala težnja za izgradnjom doma, kojeg su izgubili 80-tih godina prošlog stoljeća za potrebe proširenja romskog naselja.

S prvim konkretnim koracima u njegovoj izgradnji krenulo se je 1. srpnja prošle godine kada su s Međimurskom županijom potpisali ugovor o dodjeli 32.038 kuna za projekt lovačkoga doma. Predsjednik kotoripskih lovaca Danijel Dolenčić je na nedavnoj godišnjoj skupštini rekao kako je njihovo LD po broju članova jedno od najmanjih u Međimurskoj županiji. Broji 21 člana od čega su četvorica, zbog dugogodišnjeg rada i zalaganja dobilo titulu počasnog.

-Lovački dom je zamišljen kao nova montažna kuća s terasom te dodatnim skladišnim i rashladnim prostorom za meso – kazao nam je Dolenčić.

-Početkom ove godine to je učinjeno i dom je iz dana u dan dobivao planirani oblik. Trenutno je u fazi „visoki roh-bau“. Dom će s pripadajućem terasom i sanitarnim čvorom biti ukupne površine od 100 četvornih metara, a u sklopu doma je zasebno izgrađeno spremište te prostor za obradu divljači.

Kako navodi Dolenčić, svi članovi društva s velikim nestrpljenjem očekuju useljenje koje je predviđeno u drugoj polovici ove godine. Dom će biti ponos članstvu, ali i samoj Kotoribi. Lociran je preko puta doma SRD Som Kotoriba kod šljunčare i neposrednoj blizini njihove strelišta.

Hrvatska birokracija već je nebrojeno puta opjevana u raznim tekstovima i tekstićima, međutim, potaknuti pismom našeg čitatelja ne možemo odoljeti, a da i mi u toj šumi slova ne napišemo i jedan svoj.

U našu je redakciju nedavno stigla poruka ogorčenog čitatelja koji se žali na tromost i inertnost sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Čakovcu. Naime, čitateljev otac je prilikom odlaska u mirovinu htio na zavodu u Čakovcu provjeriti iznos buduće mirovine, međutim na taj njegov upit stigla je odbijenica popraćena nezaobilaznim kolutanjem očiju. Kada je isto pitanje postavio u Varaždinu, bez problema je dobio odgovor, odnosno izračun koji je tražio.

Postavili smo upit HZMO-u, no još nismo primili njihov odgovor. Vjerojatno bi nam rekli da se kod navedenog gospodina, ako je i došlo do propusta, radi o izoliranom slučaju. Obveza Zavoda na temelju odredbi članka 79. do 90. Zakona o mirovinskom osiguranju je izdavanje informativnog izračuna  mirovine na zahtjev klijenta. Ista je usluga dostupna i na portalu mirovinskifondovi.hr, pa možemo samo pretpostaviti da su se odgovorne osobe vodile mišlju: ”Zašto sada mi to moramo raditi kada mu je sve dostupno digitalno”. Izolirani slučaj, koliko smo samo puta posljednjih godina čuli tu riječ. U Hrvatskoj kao da postoje samo izolirani slučajevi, jer sustav, dakako, funkcionira fantastično. Ubrzo bi nam se moglo desiti da tih iznimaka bude više nego pravila.

Svi smo svjesni da birokracija i empatija vrlo često ne idu ruku pod ruku, ali se ponekad zapitamo je li toliko teško pokloniti svoj osmijeh ili lijepu riječ umjesto otresitog odgovora i zašto je ljudima lakše zagorčati, nego uljepšati dan?

Nedavno smo, također, svjedočili situaciji u kojoj je jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Alan Sumina, čovjek koji je svoju tvrtku prodao za gotovo milijardu kuna, cijeli dan izgubio po raznim šalterima, dok je primjerice za svoja poduzeća, koja je osnovao u Engleskoj, čitavu dokumentaciju mogao ishoditi digitalnim putem.

Situacija u hrvatskom gospodarstvu vrlo je složena i teška, čak i bez zamornih čekanja u redovima, pa bi bilo dobro da administrativni aparat umjesto utega postane poticajni faktor. Na doing business ljestvici nalazimo se na poražavajućem 51. mjestu po jednostavnosti pokretanja poslovanja i iako se slučaj gospodina o kojem pišemo možda čini nebitan, zbog takvih i sličnih hrvatsko gospodarstvo izvlači deblji kraj. Mladi i poduzetni ljudi će, upravo iz takvih razloga, sve češće pokretati svoje poslove u nekoj zdravijoj sredini koja ih neće sputavati samo zato jer im ”nedostaje još jedan papir”.