Jeste li ograde, prozore, balkone i pročelje kuća okitili črensom, jorgovanima ili zelenim grančicama drugog raslinja?
Danas je Jurjevo, a imendane slave svi oni koji se zovu Juraj, Đuro, Đurđica, Jurica, Adalbert, Helena… Datum 23. travnja već tradicijski pripada proslavi Jurjevog, blagdana proljeća, kada život počne bujati i kada se nakon dugog hladnog razdoblja rastajemo sa zimom.
Tog dana se kuće ukrašavaju netom propupalim cvijećem, jorgovanima, prolistalim granama drveća, svježim zelenilom, a nekad su se palile i vatre. U vinogradu bi se tako spalile sve nepotrebne rozgve nakon rezidbe. Običaj ukrašavanja ograda, vratiju i pročelja kuća u nekim selima srednjeg i donjeg Međimurja zadržao se još i danas. Već sinoć su svoje domove črensom okitili brojni mještani Male Subotice, Jurja u Trnju, Čehovca, Palovca… odakle donosimo nekoliko fotografija snimljenih jučer u popodnevnim satima.
Slično je bilo i u pojedinim mjestima vinorodnog dijela Međimurja. Oni koji već godinama istinski čuvaju običaje Jurjeva su i članovi Udruge Vinoljub, koji njeguju i sve druge vinske blagdane. Ove i prošle godine njihovo jurjevsko okupljanje onemogućila je epidemiološka situacija s koronom, ali će se tradicija, ako sve bude u redu, nastaviti iduće godine. Priložene fotografije najbolje svjedoče kako se to dosad radilo.
Kod vinograda obitelji Štefice i Marijana Sereca u Rimščaku skupili bi se članovi Vinoljuba s cijelim obiteljima, okitili bi dvorište črensom i jorgovanima, odjenuli narodnu nošnju i pjevali međimurske pjesme posvećene protuletju. Koliko je tu bilo radosti najbolje svjedoče priložene fotografije.
Dan prije toga u popodnevnim i satima predsjednik Udruge Milivoj Kossi poveo bi članove u šumu kod Slakovca, gdje bi naložili vatru, održali zdravicu zaštitniku svetom Jurju i čistoj prirodi, sa željom da se njeguje zdrav odnos s prirodom te da se čuva okoliš u kojem živimo. Danas svog zaštitnika svetog Jurja slave stanovnici Općine Sveti Juraj na Bregu, kao i mještani Svetog Jurja u Trnju. Jeste li i vi kojom procvalom grančicom okitili svoje balkone, ulazna vrata ili prozore?
Lijepi dani
Prevladavat će suho i pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od 2 do 5, a najviša dnevna do 16 ili 17 Celzijevih stupnjeva. Uz povremeno umjeren sjeverac može se činiti svježe. Imat ćemo i povoljnu biometeorološku situaciju.
Sutra se nastavlja lijepo vrijeme. Većinom sunčano uz lagani sjeveroistočni vjetar. Jutro prohladno s temperaturom između 0 i 5°C, a poslijepodne idemo do 18 Celzijevih stupnjeva. I u nedjelju povoljno.
Stanko Ivanović napustio SDP i kandidira se za načelnika Goričana!
Večeras oko 20,30 sati (četvrtak) svojim sumještanima u Goričanu preko Facebooka obratio se Mario Moharić (SDP), načelnik Općine Goričan i obavjestio ih da se više neće kandidirati za mjesto načelnika. Bit će na listi za Općinsko vijeće.
Moharić je zahvalio na suradnji svima onima koji su pomagali da se ostvare zacrtani planovi. Goričan je danas kudikamo naprednije i uređenije mjesto nego je to bilo prije četiri godine, čime se Moharić posebno ponosi. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:
“Poštovane sumještanke i sumještani, bila mi je izuzetna čast biti vašim načelnikom svih ovih godina, a to je gotovo dvadesetak godina! Da je bilo teških dana bilo je, no ono što se pamti i čega je bilo puno više to su lijepi dani kada smo zajedno ostvarivali sve dobre projekte za naš Goričan. Posebno sam ponosan na činjenicu da smo općinu Goričan od „općine slučaj“ od prije dvadesetak godina pretvorili u „općinu primjer“ kako treba lokalna uprava funkcionirati i koristiti sve europske, državne i županijske fondove za napredak lokalne zajednice. Spomenuti ću samo nekoliko projekata koji nas ističu kao primjer u okviru cijele naše države; više od osam godina imamo besplatnu prehranu za sve naše školarce osnovne škole, brzi Internet-besplatni optički priključak za svako domaćinstvo, uspjesi u korištenju europskih projekta, investicije koje samo prošle godine premašuju 15 općinskih izvornih proračuna itd.
Svih ovih godina, uz vaše povjerenje koje ste mi pružali, stekao sam neprocjenjivo iskustvo u realizaciji raznih projekata koji su, vjerujem naš Goričan učinili ljepšim i boljim. To svoje stečeno znanje i iskustvo i dalje ću ugrađivati u projekte koji će općinu Goričan isticati kao dobar primjer na razini županije i države ali ovaj put u funkciji predsjednika općinskog vijeća, uz vjeru da ću i ovaj put zadobiti vaše povjerenje koje očekujem na temelju dosadašnjih rezultata.
Na predstojećim izborima, koji se održavaju 16. svibnja, predvodim listu za općinsko vijeće, i to Nezavisnu listu Matije Posavca u suradnji sa strankama HSS, HSLS i SDP. Kao što vam je poznato svih ovih godina ja sam obavljao funkciju načelnika bez zaposlenja u općini te mi je zamjenica bila vrlo potrebna. Prema novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, mjesta sa manje od 10.000 stanovnika nemaju više zamjenika načelnika. S obzirom na tu činjenicu da bez zamjenika ne mogu biti dostupan mještanima u svako doba smatram da tu funkciju treba vršiti onaj koji može biti više vremena na usluzi mještana za kvalitetniji rad i dobrobit naše općine.
Kandidat za načelnika općine Goričan, Stanko Ivanović, čovjek je koji ima iskustvo u lokalnoj upravi, u dva mandata bio je županijski vijećnik, jedan mandat vijećnik i poglavar u općini Goričan, kandidat je koji nam garantira nastavak svih projekata, započinjanje projekta kanalizacije koji vode Međimurske vode i svih ostalih koje općina Goričan pokreće ovih dana. Stanko Ivanović kao kandidat za načelnika općine ima apsolutnu podršku sadašnjeg i budućeg župana Međimurske županije Matije Posavca.
Koristim priliku da zbog zlih jezika koji lažima žele omalovažiti naše zajedničke uspjehe spomenem da nemam nikakve prepreke za kandidiranje na bilo koju funkciju, nemam pravomoćne nikakve sudske presude. Moja molba, vama sumještankama i sumještanima je, izađite na izbore, ovaj put izbor nije težak, izaberite one koji su svojim dosadašnjim radom pokazali da imaju znanje, iskustvo i ono najvažnije poštenje. Sretni ljudi cilj su našeg rada a to možemo postići otvorenošću, iskrenošću i solidarnosti koje su bile smjernice rada mene i mojeg tima ljudi koji vam i nadalje to garantiraju. Bez toga sve ostalo bilo bi uzalud.
Hvala na dosadašnjoj podršci i povjerenju, oni su temelj da nastavimo zajedno upornošću i marljivošću ostvariti najbolje za naš Goričan! – napisao je na kraju Mario Moharić.
Hrvatice bez finala: Korent 17. na preskoku, Đerek 21. na parteru
Hrvatske gimnastičarke nisu se uspjele plasirati u neko od pojedinačnih finala na Europskom prvenstvu u Baselu. Prvoga dana natjecanja na programu su bile ženske kvalifikacije, a najbliže finalu došle su Tijana Korent sa 17. mjestom na preskoku, te Ana Đerek koja je bila 21. na parteru među 91 gimnastičarkom na ovoj spravi.
Splitska olimpijka za vrlo dobru vježbu na parteru dobila je ocjenu 12.766, a najbolja je bila glavna zvijezda ovog Prvenstva, Ruskinja Angelina Melnikova (14.300) koja je danas odradila i najbolji višeboj (55.991). Đerek je nastupila i na gredi gdje je zauzela 57. mjesto 11.400.
“Mogu reći da sam zadovoljna. Na gredi sam napravila grešku, ali opet, s obzirom kakvu gredu radim na treningu, napravila sam čak i bolje na ovom natjecanju. Tu gredu treba nekako vratiti na tvorničke postavke, sada ćemo samo vidjeti kako ćemo to napraviti. Moj plan je možda pauzirati tjedan, dva, ali mislim da je način vraćanja na te postavke trenera Miroslava Končarevića raditi jedno deset puta više nego do sada i mislim da će taj plan ipak pobijediti”, kroz smijeh je komentirala Ana.
“Što se tiče partera, tu sam stvarno zadovoljna, pogotovo što znam kakvih nekoliko mjeseci je iza mene. Da mi je netko početkom godine rekao da ću na EP-u odraditi vježbu početne ocjene 5.0, nekako mi se činilo daleko. I jest bio dalek put od početka godine do sada. U kakvoj sam krizi bila u siječnju do sada odrađene 5.0 s dvije greškice, ali je to opet odrađena vježba. S parterom sam napokon zadovoljna. Obje sprave imaju mjesta za popraviti, što je dobro, jer imamo još nekoliko mjeseci do Tokija i znamo na čemu treba raditi. I sada kako kažu treneri treba samo – raditi”, poručila je Ana.
Finalistica prošlog EP-a na preskoku, Tijana Korent, odradila je danas dva skoka (12.233 i 13.233) i s ukupno 12.733 boda zauzela 17. mjesto.
“Zadovoljna sam odrađenim skokovima, iako sam napravila grešku u prvom skoku i na žalost pala taj prvi, novi skok. Međutim, ima još puno mjesta za napredak. Taj skok me izbacio iz borbe za ulazak u finale, ali ne mogu reći da sam žalosna. Kao što sam govorila u najavi, ovo nam je prvo međunarodno natjecanje ove godine, što nikako nije dobro za isprobavanje novih skokova, no negdje sam morala početi ove sezone. Možda mrvicu žalim što je to bilo baš na EP-u, bilo bi mi puno draže da smo imali neki svjetski kup prije ovoga, da sam tamo mogla probati taj skok i doći puno sigurnija ovdje, no ako ništa drugo, ovo mi je poticaj za daljnji rad, veće ulaganje… Jednostavno, vidjela sam da sve ovo što radimo, bez obzira na moje godine, a čini mi se da sam među starijim gimnastčarkama ovdje, još uvijek mogu naučiti nešto novo, još uvijek mogu konkurirati za izvedbu novih skokova”, rekla je nakon kvalifikacija Tijana Korent.
Christina Zwicker zauzela je 62. mjesto na gredi (11.266) i 65. na dvovisinskim ručama (11.200), dok je aktualna juniorska viceprvakinja Europe, 15-godišnja Sara Šulekić u svom prvom srazu s “velikim curama” bila 79. u višeboju (42.140), a najbolji pojedinačni plasman imala je sa 60. mjestom na parteru (11.800).
Sutra, drugog dana natjecanja u Baselu u lovu na finala biti će i 6 naših muških predstavnika – Tin Srbić (preča), Filip Ude (konj s hvataljkama), Aurel Benović (parter), Jakov Vlahek (konj s hvataljkama), Filip Boroša (parter) i Marko Sambolec (konj s hvataljkama).
Raspored
Četvrtak, 22. travnja
10:00 – 19:40 Gimnastičari – kvalifikacije
Petak, 23. travnja
13:30 – 15:30 Finale višeboja (žene)
17:00 – 19:45 Finale višeboja (muški)
Subota, 24. travnja
13:30 – 14:10 Finale – parter (m)
14:10 – 15:10 Finale – preskok (ž), konj s hvataljkama (m)
15:10 – 15:10 Finale – dvovisinske ruče (ž), karike (m)
Nedjelja, 25. travnja
13:00 – 14:00 Greda (ž), preskok (m)
14:00 – 15:00 Parter (ž), ruče (m)
15:00 – 15:40 Preča (m)
VIDEO Djelatnici preloške Knjižnice na inovativan način promoviraju ljubav prema čitanju
Priča s Malim slobodnim knjižnicama krenula je 2009. godine iz Amerike i do sada se proširila u 90-tak zemalja diljem svijeta. Djelatnici preloške Knjižnice imaju namjeru postaviti Male knjižnice u svih osam naselja gradskog područja i vjeruju da će kroz dvije godine u tome i uspjeti.
Knjige koje će postaviti u kućice su uglavnom iz donacija članova. U kućicama će biti knjiga za svaki uzrast, ali i za ljude različitih čitateljskih interesa.
Detalje saznajte u video prilogu.
Članovi Udruge za sindrom Down Međimurske županije na kreativan način obilježili Dan planeta Zemlje
Dječji dio ekipe Udruge za sindrom Down Međimurske županije obilježio je na svoj način Dan planeta Zemlje.
Kreativnim crtežima odlučili su vam poručiti da brinite o okolišu za dobro budućih generacija i žele da znate jednu stvar: ‘Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji’.
U fotogaleriji možete vidjeti mlade snage u akciji.
U oazi okruženoj asfaltom svoje je utočište pronašlo nekoliko mladih sova
U samom centru Preloga, u dvorištu župnog dvora i crkve, nalazi se puno zelenila koje privlači različite vrste ptica.
Svoje je utočište tamo pronašlo i nekoliko mladih sova, a pošto ove ptice ne vide po danu moguće im se jako približiti.
Naravno, to nikako nije razlog da ih se uznemirava, diviti se njihovoj ljepoti možete i izdaleka, ali i na fotografijama koju su stigle u našu redakciju.
„Humanitarci SŠP“ u projektu skupljanja plastičnih čepova za Dan planeta Zemlje
Petu godinu zaredom „Humanitarci SŠP“ vođeni nastavnicama Snježanom Janković i Dragicom Koštarić sudjeluju u projektu Udruge oboljelih od leukemije i limfoma „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“.
Projekt se provodi na cijelom području Republike Hrvatske i u njega su se uključile mnoge škole, vrtići, državne institucije i privatna poduzeća, a sve s istim ciljem da se reciklažom prikupljenih čepova osigura financiranje nabave skupih lijekova oboljelima od teških malignih bolesti.
Projekt je istovremeno usmjeren prema poticanju ekološke osviještenosti građana jer znamo koliko je važno prikupljanje svakog oblika plastike, pogotovo čepova za koje nema organiziranog zbrinjavanja poput plastičnih boca.
– Označene koševe za skupljanje čepova smjestili smo u hodnicima škole te i na ovaj način pozivamo učenike i nastavnike da podrže ovaj projekt Udruge i nastave skupljati plastične čepove. U protekla četiri mjeseca skupljena je zavidna količina od sedam vreća plastičnih čepova i predana predsjedniku Udruge Emilu Viboviću – kažu iz Srednje škole Prelog.
Bitno je istaknuti kako su se projektu priključili i mnogobrojni građani, koji također sakupljaju čepove te ih potom predaju voditeljicama ili ih sami ostavljaju na odgovarajućem mjestu u školi.
– Zahvaljujemo svima koji marljivo sakupljaju čepove te time štite svoj okoliš i pomažu potrebitima – poručuju iz Srednje škole Prelog.
Ohrabrimo se i promijenimo nešto, svatko na svojem području
Danas mi moderni zemljani označavamo Dan planeta Zemlje. Jedan dan za vrijednost koja nam život znači! Sličan svečarski naboj nas obuzima i na Dan žena, Dan mama, očeva… Ne daj Bože da to traje tjedan, godinu ili cijeli život. Ali – za isprazne forme, mazanje očiju i zataškavanje savjesti mi modernisti pripravni smo „i zvijezde poskidati” i to svaki dan! Neobrazovani aboridžini, indijanska ili afrička plemena, ali i naši pradjedovi znanjem vrhunskih znanstvenika razumjeli su i po cijenu vlastitih života čuvali vode, tlo, zrak i sve živo oko sebe tisućama godina za one poslije sebe.
Za tebe i za mene. Svaki dan. A onda su svijet zajahali gramzljivi, bahati i beskrupolozni moćnici kojima „za dolar, euro ili kunu više” ništa, baš ništa nije sveto, ništa osim onoga što mogu vidjeti na svojim žiro računima, ništa više od onoga što mogu progutati, na sebe staviti, ili u čemu mogu nedodirnuto svijetom gaziti. Mi mali, anonimni i svakodnevni previše puta smo rekli „ma nije moj problem, ništa se tu ne može, neka institucije rade svoj posao… Ne!
Mi mali se brojimo u milijardama. Mi mali smo strahovita sila koja ima u sebi neupitan osjet za raspoznati dobro od zla, važno od nevažnog. Ohrabrimo se, djelujmo, svaki na svojem području. Ne, ne tek od Dana nezavisnosti, Nove godine ili pedesetog rođendana. Od danas!!! Najkasnije od sutra kako bi, kad jednoga dana ostarimo, mogli dignuta čela hodati majkom Zemljom, a oko nas i iza nas svi oni koji nama najviše znače. Ne počnemo li svi do jednoga biti kao jedan, možda još za života nećemo imati za što pisati frazu „Dan planeta Zemlje”.