Home Blog Page 5405

Lovačka družina uveličala Stankovih prvih 55 proljeća

0

Prije tri dana je Stanko Vugrinčić iz Kotoribe proslavio 55. rođendan. Slavlje je upriličeno u dvorištu njegove obiteljske kuće ispod velike sjenice gdje se okupila “njegova lovačka družina”.

-To su prijatelji s kojima gotovo svakodnevno surađujem u lovstvu, posebno matičnom Lovačkom društvu „Jarebica” u kojem sam lovnik – kazao je Stanko. U toj skupini,normalno uz bogatu trpezu, našao se i posebni gost.

Stanko je rekao kako mu pričinjava veliko zadovoljstvo što mu je slavlje uveličao, u jednoj osobi, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza i predsjednik Lovačkog saveza Međimurske županije, a koji nije morao doputovati u Kotoribu jer ovdje živi. Riječ je o Ljubomiru Grgecu. S njime je surađivao i po političkoj liniji jer Ljubo je donedavno bio općinski načelnik, a on predsjednik Općinskog vijeća. Ovdje je bio i Danijel Dolenčić, prvi čovjek kotoripskih lovaca.

Stanko je vatrogasac po profesiji, zaposlen u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec, a donedavno je bio i predsjednik DVD Kotoriba.

Nestaju čuvari, a s njima i najkvalitetnija goveda!

0

Skoro pola stoljeća Zlatko Novak sa svojom obitelji bavi se uzgojem i tovom bikova, koje mu nikada nije bilo teško utoviti do težine između 700 i 900 kilograma po grlu te ih prodati po najvišoj cijeni. A sve to obitelj Novak drži i radi u Robadju, lijepom ali ni malo pitomom dijelu Hrvatske i Međimurske županije. Naime, Robadje se nalazi uz samu granicu s Republikom Slovenijm, a imanje Novakovih je 2 metra od slovenske granične policije i vojske koja strogo nadzirane graničnu crtu što razdvaja dvije države. Svih ovih ili proteklih godina Novakovi su uzgajali i tovili bikove simentalske pasmine, pasmine koja se udomaćila na ovom području i gotovo postala autohtona vrsta domaćeg goveda.

– U početku smo imali krave rasplodnice te smo telad imali doma, žensku za rasplod, a mušku smo tovili do određene težine te je prodavali kao bikove i nismo imali nikakve probleme. S vremenom smo se opredjelili za uzgoj i tov samo bikova za potrebe lokalnih prerađivača (mesnica), koji su nam plaćali po cijeni koju smo sami odredili, jer znaju kako dobivaju vrhunsku kakvoću mesnih grla – naglašava Vladimir.

Kvalitetna telad i prirodna ishrana

– Vrhunsku kakvoću mesa postigli smo odabranom kvalitetom teladi, hranjenjem domaćim sijenom, kukuruzom, šrotom uz minimalno korištenje dodataka koji su imali ulogu zaštititi životinje od neke bolesti. Sve domaće, sve prirodo i sve vrhunske kakvoće. Danas postaje upitno naše daljnje bavljenja ovim poslom, najviše iz razloga što je sve teže nabaviti domaću mušku telad.

Ne kritiziram državu kao niti nadležno ministarstvo, ali smatram kako bi oni trebali poticati uzgoj teladi u ovakvim ruralnim područjima, što znači da bi zadržali i mlade obitelji da ostaju ovdje i da prozivode hranu – riječi su Vladimira Novaka, koji sa sinom Mladenom skrbi o junadi, a njegove unučice već sada iskazuju ljubav prema nedirnutoj prirodi u kojoj žive.

Inače, Novakovi su donedavno upravljali sustavom za obranu od tuče, ali na njihovu žalost, kao i ovdašnjih vinograda ona je zakonski ukinuta. A crni tučonosni oblaci sve češće ledom zasipaju i ovaj kraj…

Na odlasku najtrofejnije generacije

0

Na svojoj FB stranici napisana je Posveta seniorkama u kojoj stoji: “…ili za kraj, ostavile smo ono nama najbitnije, najemotivnije. Ove godine oprostile smo se od našeg seniorskog sastava. Generacije koja je “proslavila” mažoretkinje Kotoribe. Generacije koja iza sebe ima duuug popis svih nastupa i natjecanja te generacije koja je ispisala povijesnicu za našu udrugu te je stavila na višu poziciju.

Dragi naši svi, predstavljamo Vam naš seniorski sastav. Seniorski sastav od prvog dana djeluje kao mala obitelj s puno uspona i padova. Tim koji je sve godine vodio se jednom rečenicom: Svi za jednu, jedna za sve. I tako smo postale nerazdvojna ekipa koja se uvijek podržavala, ohrabrivala, punoo smijala i još više zabavljala. Tim koji je i van treninga bio jedno.

Drage naše seniorke, od srca Vam hvala!

Naše zbogom nije zauvijek, već samo prepuštanje ostvarivanja snova i ciljeva za mlađe generacije jer mi smo svoje odradile i ispunile!

P.S. i dalje treniramo, ali sad neslužbeno za naše zadovoljstvo Mažoretkinje nisu ples već način i stil života“- završile su za zbogom.

PREGLED NAJBOLJIH Održano 2. kolo PRVE i DRUGE Međimurske ribolovne lige

0

U organizaciji Međimurskog ribolovnog Saveza i uz pridržavanje svih epidemioloških mjera održalo se natjecanje 1. kola I i II Međimurske ribolovne lige.

Sustav natjecanja nalaže da se I Međimurska liga odvija kroz 8. kola natjecanja. Prvoplasirani nakon 8. kola prelazi u viši rang natjecanja odnosno od iduće godine natječe se u III Hrvatskoj ligi, dok posljednja dva ribolovna društva prelaze u II Međimursku ribolovnu ligu.

II Međimurska ribolovna liga odvija se kroz 6. kola gdje prvo plasirani nakon završetka lige prelazi u I Međimursku ligu. II Međimurska liga je raspodijeljena na Istok i Zapad.

Rezultati natjecanja I Međimurske lige održane u Žabniku a domaćin natjecanja je bio SRD ČIKOV iz Svetog Martina na Muri.

Sektor A: 1. Sani Zelinić SMUĐ Draškovec, 2. Marijan Halić LINJAK Ivanovec, 3. Ivan Lehkec LINJAK Palovec…

Sektor B: 1. Tomica Barić ČRNEC D. Hraščan, 2. Mario Fundak KLEN S. Marija, 3. Franjo Smej ČIKOV S. Martin na Muri…

Sektor C: 1. Boris Klarić ČIKOV S. M. na Muri, 2. Dinko Golubić KLEN S. Marija, 3. Nenad Jasenović ČRNEC D. Hraščan…

Ekipno najbolji je bio: 1. ČIKOV S. M. na Muri, 2. KLEN S. Marija, 3. ČRNEC D. Hrašćan…

Ekipa SRD ČIKOVA s lijeva: Franjo Smej, Boris Klarić, Petar Jambrošić, čuči Sandi Kraljić

Rezultati natjecanja II Međimurske lige održane u Novakovcu na SRC NOVAKOVEC.

Sektor A: 1. Dragutin Čeh INTERLAND Čakovec, 2. Branko Vlah RIBICA Turčišće, 3. Zoran Čeki ZLATNA UDICA 2 Krištanovec… Sektor B: Josip Čeki ŠARAN Podturen,2. Saša Lisjak ZLATNA UDICA 2 Krištanovec, 3. Mario Radiković  INTERLAND Čakovec…

Pobjednici sektora B

Sektor C: Marijan Lisjak ZLATNA UDICA 1 Krištanovec, 2. Dragutin Lepen STARA MURA Miklavec, 3. Hrvoje Toplek INTERLAND Čakovec…

Pobjednici sektora C

Ekipno najbolji je bio: 1. INTERLAND  Čakovec, 2. ZLTNA UDICA  Krištanovec, 3. RIBICA Turčišće…

Pobjednička ekipa SRD INTERLAND Čakovca

Pomoć lovačkim društvima blizu pola milijuna kuna!

0

Nekako ispod radara javnosti (zbog drugog kruga lokalnih izbora) prošla je odluka međimurskog župana Matije Posavca o dodijeli financijskih sredstava za programe, odnosno projekte udruga Međimurske župaije u 2021. godini s područja poljoprivrede, šumarstva i lovstva.

Na temelju provedenog javnog natječaja i prijedloga posebnog povjerenstva ovim udrugama dodijelit će se ukupno 470.778,60 kuna. Na raspisani natječaj javile su se 24 udruge, uglavnom lovačka društva te konjari, vinogradari, pčelari, svinjari i uljari. Isplata će biti izvršena na teret proračuna Međimurske županije za 2020. godinu. Najviše je dobilo Lovačko društvo “Fazan” Dekanovec, i to 36.670 kuna, a najmanje Lovački savez Međimurske županije 2.000 kuna.

U donjoj tabeli donosimo popis svih udruga koje su dobile novac od Županije, koliko i za koju svrhu.

Ona je prava kraljica cvijeća na starinskom gruntu Stanka Trstenjaka u Marofu!

0

Ovih dana obiteljsko gospodarstvo Stanka Trstenjaka, najpoznatijeg i najrevnijeg hrvatskog čuvara narodne baštine i ponajboljeg kuhara autohtonih međimurskih jela u Marofu, naselju u Općini i Župi Sveti Matin na Muri, u pravom je smislu ‘raj na zemlji’.

Stotine sadnica raznog, prelijepog, bajkovitog i naravno rajskog cvijeća, ljepotom izgleda i zrakom ugodnog mirisa čovjeku ispunjavaju svaki dio tijela i duše. Mi smo posjetili Trstenjakovo imanje iz razloga koji će zasigurno zaintrigrirati maštu i radoznalost naših čitatelja.

Pred kratkim vremenom u trenucima kada međimurske katruže (ne božuri) ljepotom i mirisom plijene našu pozornost Trstenjak nas je pozvao da vidimo pravu katružu, katružu iskonsku, martinsku. Cvate kao jedinka, ponekad u paru i izrazito je žute boje. Jer, kaže Trstenjak kako ove ruže koje svi zovemo katruže i o kojima Žiga Međimurski prelijepo pjeva ‘…lepe su lepe katruže, išće su lepše devojke…’, nisu katruže nego betlehemi.

Ona je rasla i raste na našoj zemlji i niotkud nije došla

– Znam kako će se mnogi čuditi i nazvati me čudakom, ili se smijati, no ja koji šezdesetak godina pratim, bilježim i čuvam znam da je ovo prava međimurska katruža, žuta i ponosna koja cvate kasnije od ovih sada ‘modernih katruža’ i kako je ona stoljeće i više godina stanovnica kraja uz Muru u ovom dijelu Međimurja. Ona je nekada krasila svako dvorište, vrt ili vrčjak (cvjetnjak) i ljudi su na nju bili ponosni. Što više bila je mjerilo uspješnosti domaćice. Ove današnje crvene ili purpurne katruže kod nas su zvali i zovu betlehemi. I ne želim ja nikome oduzeti pravo da katružom zove i ove koje su za mene betlehemi, ali siguran sam i zapisano imam kako je prava i jedina hrvatska katruža žutog cvijeta – naglašava Stanko, grleći žutu ljepoticu.

Zašto ne i Dani katruže

Ako netko od naših čitatelja ima žutu katružu neka se javi i potvrdi da je Trstenjak u pravu.

Svi koji imaju volje, vremena i želju, neka pohode Trstenjakov grunt u Marofu i neka se dive našoj cjetnoj kraljici. I više, neka pomirišu cvijetove stotinjak drugog ukrasnog grmlja, pa i bijeli bagrem koji od nedavna stanuje u Trstenjakovo ‘Edenu’ pokraj Mure. I ako Stanko upravo kada dođete bude slagao ‘svoju Međimursku gibanicu’ više nećete imati potrebu tražiti raj niti na nebu niti na zemlji.

Stanko Trstenjak zna i kaže kako Slovenci u Prekmurju imaju svečane Dneve katruže (Dane katruže) ili Noči katruže, a slično i Mađari te smatra kako bi i Turistička zajednica Međimurske županije ili barem Svetomartinska TZ mogle učiniti nešto za ili uz Katruže, sada kada su one i dio humanitarne akcije u našoj županiji.

Toplo uz pokoji pljusak

0

Danas malo toplije uz razvedravanje i sunčana razdoblja. Samo ponegdje je još moguć kraći nalet kiše ili pljuska. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Ujutro će temperatura biti od 14 do 16, a poslijepodne između 23 i 25 Celzijevih stupnjeva.

I sutra će se nastaviti djelomično sunčano vrijeme uz povremeno više oblaka. Još će mjestimice biti kratkotrajne kiše ili pljuska. Vjetar većinom slab sjeveroistočni. Jutarnja temperatura oko 15, a najviša dnevna oko 26°C.

Rasadnici Iva i Žižek među TOP 10 najvećih rasadnika u Hrvatskoj

0

Prema statističkom izvješću o poljoprivrednoj proizvodnji u 2019. godini, Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je pod rasadnicima te godine bilo 355 hektara od kojih se 251 nalazi u kontinentalnoj, a 104 hektara u jadranskoj Hrvatskoj. Gledajući pet godina unazad, najviše ih je pod njima bilo 2017., 382 ha od čega čak 343 u kontinentalnom dijelu naše zemlje.  

Prema posljednje dostupnim podacima iz 2020. godine, Rasadnik Iva, sa sjedištem u Štefancu, nalazi se na 5. mjestu najvećih rasadnika u Republici Hrvatskoj, dok Rasadnik Žižek iz Svete Marije zatvara krug od deset najvećih, objavljuje Agroklub.

Rasadnik Iva dostupan je svim “zelenim ” prijateljima već 21 godinu. Počeli su sa skromna četiri hektara i mukotrpnim radom i trudom stigli do današnjih dvjestotinjak tisuća sadnica raspoređenih na gotovo 16 hektara.

Rasadnik Žižek registriran je davne 1991. godine, pa ove godine slave okruglu tridesetu godišnjicu poslovanja. Sve je započelo inicijativom Ivana Žižeka, diplomiranog agronoma po struci. Godinama su se usavršavali i danas su u samom vrhu Hrvatske.

Tablica: 10 najvećih proizvođača rasada u sustavu potpora u Hrvatskoj 2020. godine

NoNaziv tvrtke/subjektaPovršina pod rasadom (ha)
1Rabo d.o.o.37,60
2Bio Eco Energy Company d.o.o.25,73
3Horčička Dalibor23,97
4Voćarstvo i vinogradarstvo d.o.o.23,17
5Rasadnik Iva d.o.o.15,95
6Gospodarstvo Moulis – Obrt za poljoprivrednu proizvodnju14,03
7Fridrih Dominik13,98
8Novi Ruševac d.o.o.12,34
9Rasadnik ukrasnog bilja – Đuro Jovanovac12,30
10Žižek d.o.o.11,19

Tanja Rosić: Liječnicima koji provode cijepljenje uvijek ću rado priskočiti u pomoć, kao i ostali kolege stomatolozi

0

Masovna cijepljenja koja se intenzivno provode u našem kraju posljednjih mjeseci poprilično su iscrpila medicinsko osoblje angažirano na tom poslu, pa su, pokazujući ljudsku i kolegijalnu solidarnost, u pomoć priskočile i brojne kolege drugih specijalizacija. Među njima i stomatologinja Tanja Rosić, dr.dent.med.

-Pandemija korona virusa u proteklih godinu i nešto potpuno je promijenila naše živote. Mnogima je dovela u pitanje život i zdravlje, pa su i oni koji ranije nisu prihvaćali cijepljenje kao opciju ipak shvatili da je to sada najbolje rješenje kako bi se život opet pokrenuo, rekla nam je prije nekoliko dana kada smo je zatekli na MESAP-u u Nedelišću. Tom je prigodom cijepila 120 pacijenata.

-Sada je važno da se što veći broj ljudi procijepi u što kraćem vremenu kako bi zaustavili virus. Onda to ima smisla. Budući da su naši liječnici obiteljske medicine već duže uključeni u akciju, te su već i iscrpljeni, javila sam se kao i moji drugi kolege stomatolozi. Na terenu sam vidjela da je Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije to dobro organizirao, pa u Međimurju imamo već 45 % cijepljenih građana, rekla je Rosić te dodala kako i dalje stoji na usluzi liječnicima bude li to potrebno.