Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata nije bilo obrađenih ni pozitivnih uzoraka PCR testiranjem. Obavljenim testiranjima brzim antigenskim testovima evidentiran je 1 pozitivan nalaz, a iz drugih županija prijavljen je 1 pozitivan slučaj kod osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.

U protekla 24 sata oporavilo se 14 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 78. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 60 871 uzorak, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 19 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitaliziran je 1 pacijent, otpušten je 1 pacijent, dok su 2 pacijenta na invazivnoj respiraciji. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije obavještava, ukoliko stanovnici Međimurske županije imaju problema s izdavanjem covid putovnica, da se mogu javiti na e-mail: [email protected]. Potrebno je poslati ime, prezime, MBO (matični broj osiguranika) te fotografiju ili sken potvrde o cijepljenju (radi podatka o seriji cjepiva koje ste primili). Napominju da izdavanje Covid putovnica ovim putem nije moguće za inozemne osiguranike, koji imaju EKZO.

Danas, 14. lipnja 2021. godine, prvi je radni dan mr.sc. Vesne Haluga u Uredu novog gradonačelnika Varaždina, Nevena Bosilja (SDP). Vijest ne bi ni po čemu bila zanimljiva da se ne radi o dugogodišnjoj najbližoj suradnici međimurskog župana Matije Posavca. Bila je perspektivna pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Međimurske županije, 2014. godine je otišla u Mađarsku na mjesto konzulice u Pečuh, da bi se 2018. vratila u Ured župana na mjesto pročelnice. Iako Vesna i danas tvrdi da će sa županom Posavcem ostati i dalje veliki prijatelji, ubrzo po njenom povratku počela su previranja unutar Ureda, najčešće s glasnogovornicom oko preplitanja nadležnosti. To je često prelazilo i u otvorene sukobe, plač i gnjev, čemu su svjedočili i drugi zaposlenici. Vesna Haluga, nesklona takvom okruženju, tražila je zaštitu župana, a kako je nije dobila u željenom omjeru, povukla se i čekala da dobije novu priliku negdje drugdje.

-Da, danas je moj prvi dan na novom radnom mjestu u Uredu gradonačelnika Varaždina. Potpisan je Sporazum o prijelazu između Međimurske županije i Grada Varaždina. Zahvalna sam županu na tome. Za Međimurje me vežu divne uspomene. Tu sam dobila supruga i svekrvu, stekla nezaboravne uspomene, ali, evo, nakon 13 godina zaželjela sam se novih izazova. S obzirom da s obitelji od 2008. godine živim u Varaždinu, bila je ovo idealna prilika, na čemu zahvaljujem i županu Posavcu i gradonačelniku Bosilju. Vrijeme je da nešto dam i gradu u kojem živim – rekla je danas ujutro Vesna Haluga za Medjimurski.hr.

Najpoznatiji i najcjenjeniji povrtlar i čuvar autohtonih vrsta povrća i cvijeća u Međimurju, ali i u Hrvatskoj je Stanko Trstenjak koji živi i na starinski način uzgaja na desetke vrsta povrća i tako čuva tradiciju življenja u naselju Marof koji dodiruje poznatiji Žabnik, najsjeverniju hrvatsku točku u Općini Sveti Martin na Muri. Osim bavljenjem povrtlarstvom i uzgojem sjemenskih sorti povrtlarskih kultura koje se na ovom području, ali i preko rijeke Mure u slovenskom Prekmurju uzgajaju jako dugo, Trstenjak je poznatiji po kulinarskim dobrotama spravljenim od samo domaćih sastojaka i na stoljetnoj tradiciji kuharstva. Ono u susjednim državama ima visoki status, kod nas se za to još treba izboriti.

– Kao dječak kojemu škola i školska knjiga nije previše mirisala, uz mamicu (baku) a potom i majku počeo sam se zanimati za uzgoj ili očuvanja sjemenja autohtonih sorti povrća. Pamtim, imao sam 14-15 godina, kada smo počeli sa susjedama, a kasnije i drugima u selu razmjenjivati sjemenje vrtlarskih kultura i osobno smatram kako je to početak kasnijeg i do danas i nacionalnog razmjenjivanja sjemenja – prisjeća se Trstenjak.

Ne dirajte nam vrtove i polja naša

– Razmjenivali smo sjemenja šalate, vugorkov, grašića, špargi, zelja, luka, češnjaka, sirka, tikvi, petrožula te hrena, repe, cikle, cikorije, krumpira, feferona, matovilca, modrog maka i raznog cvijeća. Danas nas je sve manje i manje, jer ‘nasrtaji’ stranih sjemenarskih giganata u našeg čovjeka-povrtlara, ali i ratara stvaraju osjećaj lake i brze proizvodnje, daklem, ne uzgoja povrća, stočne hrane i voća na starinskim zasadama bez GMO-a. A sve to nažalost podržava Hrvatska vlada, odnosno resorno ministarstvo.

Danas smo izgubili sve sajmove i razmjene starinskih sorti sjemenja, a imali smo Dubrovnik, Zagreb, Čakovec, Varaždin i druge.

Sada se govori o svojevrsnom zakonu o sjemenju, što je po mojem mišljenju poziv prema konačnom uništenju domaćeg – starinskog hrvatskog sjemenja. Stoga, poručujem saborskim zastupnicima i ministrici Mariji Vučković, ako ne mogu ili nam ne žele kvalitetno pomoći, neka ne diraju sadašnje stanje. Stanje koje nije blistavo, ali ipak omogućuje slobodnu razmjenu i prodaju autohtonih sorti hrvatskog sjemenja i gomolja za sadnju, poručuje s obale Mure – najpoznatiji hrvatski čuvar starinskog sjemenja Stanko Trstenjak, koji je i vlasnik Etno muzeja s preko tisuću predmeta, stvari i knjiga. Knjiga, koje čuvaju tajne izvornih seljačkih vrtova, njiva i voćnjaka, ali i recepata tradicionalnih starinskih jela, kao što su pretepeni grah, pretepeni vugorki, grah sa suhim mesom, makvići, hladnetina…

Stanko kaže kako su autohtono povrće i voće sigurni zaštitnici od aktualnog COVID-a 19 i za kraj dodaje staru poslovicu: ‘Kako daleko se osjeti miris luka i češnjaka, toliko je daleko uništen svaki po zdravlje štetni virus’!