Bahtijarević: Bebici od godinu dana smo kroz mokraćnu cijev ušli u mjehur, otklonili problem i…
Kao što smo već izvjestili krajem prošlog tjedna, u Županijskoj bolnici Čakovec držana je konferencija za novinare u povodu prvog endoskopskog liječenja veziko-ureteralnog refluksa u djece, a koji je obavila liječničko-medicinska ekipa čakovečke bolnice na čelu s dječjim kirurgom doktorom Svenom Palom, a u suradnji s njegovim mentorom na specijalizaciji Zoranom Bahtijarevićem, dječjim kirurgom s dugogodišnjom uspješnom karijerom u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj u Zagrebu. Doktor Bahtijarević je tom prilikom posebno pohvalio stručnjake čakovečke bolnice, naglasivši da su ovdašnje kolege napravile fantastičan posao.
O suradnji i dvjema operacijama u Čakovcu, dr. Bahtijarević nam je rekao:
-Ova suradnja ima za cilj kojeg mi kao Hrvatsko društvo za dječju kirurgiju stalno propagiramo, a to je da vrhunsku medicinu trebamo dovesti pacijentima. Prošlo je vrijeme da čučimo u ordinaciji i čekamo da pacijenti dođu nama. Treba omogućiti djeci cijele Hrvatske gdje je to moguće, da imaju dostupnost vrhunskoj medicini. Pri tome ne mislim da sam vrhunski ja, nego mislim da je vrhunska ova čakovečka ekipa ovdje, i mladi kolega Pal i oprema koju imaju. Ja imam tek malo više životnog iskustva za koje se nadam da ću uspjeti prenijeti kolegi Palu (i omogućiti mu malo bolji i potpuniji start nego što sam ga imao ja) i naravno doktorici Trstenjak, da mogu razvijati dječju kirurgiju – kazao je doktor Bahtijarević, a potom je objasnio i tijek dviju rijetkih operacija, koje se obavljaju samo u velikim KBC-ima.
-Prva je bila jedna mala bebica, nešto mlađa od godinu dana, s poremećajem urotrakta te smo zahvaljujući vrhunskoj opremi koju imamo uspjeli napraviti minimalno invazivni zahvat. Kroz mokraćnu cijev smo ušli dečkiću u mokraćni mjehur, aplicirali sredstva protiv refluksa, dakle protiv povratka mokraće prema bubrezima, a istovremeno smo uočili da postoji i uzrok tome. Riječ je bila o jednom suženju u mokraćnoj cijevi koje smo onda prorezali, stavili kateter i ja se nadam da će to za ovoga dječaka značiti cjeloživotno izlječenje.
Druga djevojčica je imala ozljedu uretera kao posljedicu traume. Riječ je o 16-godišnjoj djevojci. Pohvalio bih kolege koji su tu najviše napravili. Kolega Pal je izvadio malu protezicu koju je ta djevojčica imala u mokraćnoj cijevi, a ja sam pogledao ureter iznutra s novim fleksibilnim ureteroskopom i opremom koja omogućava da dođete praktično kroz mokraćnu cijev skroz gore do bubrega. Mogu samo konstatirati da su kolege iz Čakovca napravile vrhunski posao – pojasnio je dr. Zoran Bahtijarević i nastavio:
-Suradnja će se svakako nastaviti na tragu onoga što Hrvatsko društvo za dječju kirurgiju i zastupa, a to je da mi iz centara malo izađemo, prestanemo biti razmaženi i dođemo u županijske bolnice gdje se isto tako radi vrhunska medicina, istina u drugačijim i često puta zahtjevnijim uvjetima. Svakodnevno govorim kolegama: kad vas zove liječnik iz županijske bolnice shvatite to jako ozbiljno jer on nema koga pitati, a vi možete ovdje bar još troje nazvati i pitati za savjet. U tom smislu nastavljamo suradnju. Cilj nam je da djeci Hrvatske donesemo najbolju moguću skrb koju Hrvatska može dati, a vjerujte mi, putovao sam po cijelom svijetu i nemam osjećaj da smo mi u tome slabiji! – kazao je dr. Bahtijarević.
I zadnji tenk seli iz Čakovca!
I posljednji tenk seli iz Čakovca. Doduše, taj nije zadnjih godinu dana imao borbenu funkciju, nego je služio kao podsjećanje na vrijeme ponosa, kada su Međimurci goloruki zaustavljali ovakve grdosije JNA u ratnom pohodu. Postavio ga je Grad Čakovec, hrvatski branitelji i dragovoljci Domovinskog rata Grada Čakovca uz pomoć Hrvatske vojske. Tenk T-55 kao spomen obilježje izložen je prošle godine na sjeverozapadnom dijelu Grada Čakovca, okružen sportskim terenima i gradskim bazenima, a kao spomen na 28. lipnja 1991. godine, kad su na čakovečkoj magistrali građani Čakovca i radnici GK “Međimurja” spontano zaustavili tenkovsku kolonu JNA koja je krenula prema Murskom Središću i Republici Sloveniji. Oko tisuću građana Čakovca tada je diglo glas protiv rata i agresije JNA na Republiku Hrvatsku, stoji u poratnom tekstu na tenku.
No, čim je postavljen odmah je bilo prigovora da tenk ne spada na ovo mjesto gdje se okupljaju mladi i sportaši, nego na neku drugu lokaciju. Sadašnja gradonačelnica Ljerka Cividini poslušala je glas naroda i u suradnji s braniteljskim udrugama predložila da se tenk izmjesti na prostor kod zračne luke u Pribislavcu, gdje je već postavljen MiG-21.
Tim povodom je 22. rujna ove godine Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije poslala Općini Pribislavec zahtjev da im se odobri tražena lokacija.
“Ministarstvo obrane RH odobrilo je Gradu Čakovcu prošle godine rashodovani tenk T-55, koji je postavljen u sklopu SRC ‘Mladost’ Čakovec, što mnogi smatraju neprimjerenim mjestom.
Shodno odlukama Grada da se tenk izmjesti s postojeće lokacije i vlasništvo nad tenkom dodijeli našoj Udruzi, obraćamo vam se s ovim zahtjevom da nam dozvolite postavljanje tenka T-55 kao eksponata u sklopu Muzejskog postava na otvorenom kod zračne luke Pribislavec. Troškove preseljenja i postavljanja snosit će Grad Čakovec”, napisali dragovoljci u svom pismu načelniku Općine Pribislavec, Matiji Ladiću.
Načelnik Ladić nam je rekao da je prostor odobren i da je zapravo to idealno mjesto za ovakve eksponate. Nada se, da će uskoro stići još koji primjerak isluženog i rashodovanog oružja iz Domovinskog rata, kako bi ovaj Muzej na otvorenom privlačio što više posjetitelja i turista.
Ugodan utorak
Danas će se izmjenjivati oblaci i sunce uz većinom suho vrijeme. Tu i tamo može pasti koja kap kiše, ali zanemarivo. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko 12, a najviša dnevna između 22 i 25 Celzijevih stupnjeva.
Sutra prijepodne djelomično sunčano i uglavnom suho. Poslijepodne naoblačenje, a zatim i kiša. Vjetar slab, navečer do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 10 do 14, a najviša dnevna između 20 i 23°C.
Lea Ciglarić: Cvjećarka kojoj je fotografiranje hobi!
Kao i svake godine, već tradicionalno, održan je fotografski natječaj „Moji doli i bregi” u organizaciji Lokalne akcijske grupe „Međimurski doli i bregi”. Natječaj je bio otvoren do 31. kolovoza 2021. godine, a ukupno je pristiglo 58 fotografija. Sadržaj fotografije morao je biti povezan s temama poljoprivrede ili turizma, a fotografije su morale biti snimljene na području LAG-a Međimurski doli i bregi.
Prošlog tjedna objavljeni su rezultati, a nama je za oko zapela jedna, rekli bismo, malo drugačija fotografija. Lea Ciglarić osvojila je prvo mjesto u kategoriji poljoprivrede, a njezina fotografija prikazuje nesvakidašnji motiv kojeg danas rijetko možete vidjeti u Međimurju – stočarstvo.
Lea Ciglarić je 22-godišnjakinja iz Mačkovca, po zanimanju cvjećarka kojoj je fotografiranje hobi.
Kontaktirali smo Leu da saznamo gdje je ta fotografija snimljena:
„Fotografija je snimljena u Šenkovcu, negdje u petom mjesecu ove godine, i to sasvim slučajno, prilikom šetnje s kolegicom u prirodi.”
Prošle godine, Lea je također osvojila nagradu iz istog natječaja – 3. mjesto za područje turizma, a tada je fotografirala drveni čon u Sv. Martinu na Muri.
Otkrila nam je da joj je za sada fotografiranje samo hobi, ali s vremenom se nada da će prerasti i u nešto više. Osim prirode, voli fotografirati portrete ljudi, ali i sve interesantno i zanimljivo što god joj zapadne za oko.
Lea, čestitke i još puno odličnih fotografija i nagrada!
NEVEN BOSILJ: Kroz novu financijsku omotnicu riješit ćemo ključna infrastrukturna pitanja u Varaždinu
Gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Neven Bosilj i njegov zamjenik Miroslav Marković u ponedjeljak su povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma u Gradskoj vijećnici primili državnu tajnicu u Ministarstvu turizma Sandru Herman.
U nazočnosti direktorice Turističke zajednice Grada Varaždina Jelene Toth, privremene pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća Vesne Haluge, privremene pročelnice Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Goranke Grgić i pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Varaždinske županije Mladena Jakopovića, državnoj tajnici predstavili su dobre rezultate Špancirfesta te se razgovaralo o potencijalima Grada Varaždina kao kontinentalne destinacije za sportsko-rekreacijski turizam. Sandra Herman informirala je predstavnike Grada i Županije o nacionalnim natječajima koje najavljuje Ministarstvo turizma i sporta te mogućnostima koje pružaju EU fondovi u novoj financijskoj perspektivi 2021.-2021. Državnoj tajnici predstavljeni su potencijalni budući projekti u sektoru turizma Grada Varaždina.
Nakon prijema, gradonačelnik i suradnici s državnom tajnicom su obišli Julijanovo dvorište i apartman Julijan te razgledali Varaždinsku kuću, jedan od projekata koji Grad Varaždin planira kandidirati za financiranje preko fondova Europske unije.
„Turizam dobiva na važnosti u novoj financijskoj omotnici. Ministarstvo će direktno financirati projekte s 2,2 milijarde kuna, od kojih će pola ići u javni, a ostala polovica u privatni sektor. Bitno je za Grad Varaždin da se ide prema stupnju turističke razvijenosti. Do sad je Varaždin uvijek bio u podređenom položaju jer smo bili vrlo razvijeni u odnosu na ostatak Hrvatske, ali po turističkoj razvijenosti, naš indeks koji je u tom smislu nizak, sad nam je prednost jer ćemo napokon moći kandidirati neke projekte poput Varaždinske kuće. Vjerujem da ćemo je nakon 15 godina konačno privesti svrsi, u nju smjestiti turistički informativni centar i veliku suvenirnicu. S državnom tajnicom razgovarali smo i oko potencijala gradnje hotela u Varaždinu. Ministarstvo turizma imat će nekoliko lokacija za kongresni turizam na kontinentu. Vjerujem da ćemo kroz financijsku omotnicu 2021.-2027. riješiti i ključna infrastrukturna pitanja grada Varaždina s područja turizma,” rekao je gradonačelnik dr.sc. Neven Bosilj.
Sandra Herman čestitala je gradonačelniku i Gradu Varaždinu na odličnim rezultatima koji su ostvareni u ovoj vrlo zahtjevnoj i neizvjesnoj turističkoj godini.
„Varaždin je povećao broj noćenja u odnosu na prošlu godinu za više od 55 posto i trenutno je na 75 posto od rekordne 2019. godine. Čestitam vam na tome, kao i na organizaciji svih manifestacija, osobito Špancirfesta, koje su savršeno organizirane i u skladu sa svim epidemiološkim mjerama donijele vrlo konkretne rezultate u grad Varaždin,” rekla je Sandra Herman.
Državna tajnica smatra kako je problematika smještajnih kapaciteta pozitivna jer znači da postoji velika potražnja za smještajem u gradu Varaždinu koju će se potruditi riješiti.
„Osvrnuli smo se i na daljnji razvoj sportsko rekreacijskog turizma i mogućnosti razvoja turizma vodenih sportova na rijeci Dravi. Pred nama je Nacionalni plan oporavka i otpornosti i višegodišnje financijsko razdoblje 2021.-2027. gdje će ovi projekti koji će riješiti smještajnu problematiku sasvim sigurno moći biti kandidirani. U pitanju je velik novac upravo za kontinent, za razvoj i javne turističke infrastrukture, ali i privatnog sektora. Sigurna sam i da će Varaždinska kuća koja je fenomenalan projekt naći svoje mjesto ili u Nacionalnom planu ili u financijskoj omotnici,” istaknula je Sandra Herman.
Svjetski dan turizma svake se godine obilježava 27. rujna, s ciljem poticanja svijesti o socijalnoj, kulturnoj, političkoj i ekonomskoj vrijednosti turizma i doprinosu koji taj sektor može dati postizanju ciljeva održivog razvoja. Sam datum obilježavanja prikladan je jer dolazi na kraju turističke sezone kada je već načelno moguće govoriti o postignutim rezultatima.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana turizma je „Turizam za uključivi rast”. Varaždin kao destinacija primjer je kako turizam pokreće inkluzivni razvoj i ulogu koju ima u stvaranju prilika za nove proizvode i nova radna mjesta, ali što je najvažnije, inkluzivnost zajednice.
Ovogodišnje izdanje Špancirfesta i Varaždinskih baroknih večeri najbolje prikazuju čitav lanac vrijednosti, od proizvođača suvenira, preko izvođača, menadžera do turističkih vodiča i ugostitelja. Varaždin sa svojim turističkim manifestacijama primjer je turizma koji generira rast i pozitivnu transformaciju u čijem je fokusu čovjek.
“Ljudi su u središtu svega što radimo. Oni grade turistički sektor i čine ga moćnom platformom za rast i razumijevanje, stvaranje novih vrijednosti i zadovoljan sam što smo i u ovim pandemijskim uvjetima uspjeli ostvariti izvrsne turističke rezultate. Još jednom koristim ovu prigodu čestitati i zahvaliti svima koji su na bilo koji način pridonijeli da Grad Varaždin ove godine bude destinacija kontinentalnog turizma s najposjećenijim i najuspješnijim manifestacijama. Drago mi je što smo današnji dan, Svjetski dan turizma, obilježili u nazočnosti državne tajnice za turizam Sandre Herman,” rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
Radionica za predstavljanje Javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća ove srijede u Prelogu
Energetska udruga građana “Zeleni Prelog” u suradnji s Međimurskom energetskom agencijom d.o.o. (MENEA) i Gradom Prelogom organizira Radionicu za predstavljanje Javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
Radionica će se održati u srijedu, 29. rujna, s početkom u 18 sati, u prostorima Multimedijalne dvorane Muzeja Croata Insulanus, Glavna 33, Prelog. U tijeku radionice sam projekt te Energetsku udrugu građana „Zeleni Prelog“ predstavit će Miroslav Hržić iz Grada Preloga, a Karla Posavec iz Međimurske energetske agencije predstavit će Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
– Broj sudionika je zbog epidemiološke situacije ograničen pa vas molimo da prijavite svoje sudjelovanje najkasnije do 29. rujna do 12:00 sati na broj telefona 040/638-685 ili na e-mail adresu [email protected]. Energetska udruga građana “Zeleni Prelog” osnovana je s ciljem okupljanja građana koji žele doprinijeti održivom razvoju Grada Preloga i time staviti svoj grad na kartu zelenih i zdravih gradova Europe – stoji u najavi.
Radionica se organizira u sklopu provedbe projekta ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u suradnji sa građanima, a u kojem su hrvatski partneri Grad Prelog i Međimurska energetska agencija d.o.o., MENEA.
Svetomarska čipka na jubilarnom 25. Međunarodnom festivalu čipke
Na ovogodišnjem jubilarnom, 25. Međunarodnom festivalu čipke, uz sudjelovanje čipkara i čipkarica iz raznih dijelova Hrvatske, kao i stranih država, sudjelovale su i tri Međimurke predstavljajući udrugu Svetomarska čipka: predsjednica udruge Biserka Poljak te čipkarice Marija Bobić i Valentina Horvat Pavčec.
Na festivalu, koji se održao od 10. do 12. rujna 2021. godine u Lepoglavi, sudjelovali su čipkari i čipkarice osim iz Hrvatske i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Estonije, Belgije, Francuske, Slovačke, Malte, Bugarske, Austrije te Mađarske, koja je ove godine predstavljala svoju kulturnu baštinu kao zemlja partner ovogodišnjeg festivala.
– Nakon prošlogodišnjeg virtualnog festivala, ove godine čipkarice i čipkari su se ponovno okupili „u živo“. Na festivalu uvijek stječemo nova iskustva, sudjelujemo na radionicama, prezentiramo svoj rad i upoznajemo nove ljude. Već se veselimo 26. festivalu sljedeće godine – rekla nam je predsjednica udruge Svetomarska čipka Biserka Poljak.
Događaj je napravljen kao presjek 25 godina festivala čipke u Lepoglavi kroz prigodne koverte, žigove, zastave i grbova učesnika prošlih festivala.
U prostorijama Pavlinskog samostana uz izložbu hrvatskih i inozemnih čipkara, posjetitelji su u Domu kulture mogli razgledati bogatstvo čipke hrvatskih čipkarskih centara, radove djece na temu čipke iz dječjih vrtića i osnovnih škola s područja grada Lepoglave, zatim lepoglavsku čipku u Galeriji čipke te izložbu Udruge Ekomuzej Lepoglava.
Međunarodni čipkarski festival u Lepoglavi kontinuirano se održava od 1997. godine, a nakon prošlogodišnje organizacije festivala isključivo u virtualnom obliku, Grad Lepoglava je ove godine ipak organizirao normalno događanje povodom jubilarnog, 25. festivala.
Događaj se održao pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva turizma i sporta RH, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Varaždinske županije.
Mario Mandžukić iz najtvrđeg glogovog drveta!
Poznato je kako ljudi kada uđu u mirovinu počinju ostvarivati svoje mladenačke čežnje i želje pa tako ta stvarnost nije zaobišla ni Juraja Kamenara iz Merhatovca, čovjeka koji je najveći dio svojega života poput mnogih Međimuraca, a osobito onih iz njegovog gornjeg dijela proveo živeći i radeći u slovenskoj prijestolnici Ljubljani. I onda je došla mirovina i Juraj je započeo baviti se onim što je kao dječarac želio, ali zbog svih obavezao nije uspijevao v deželi niti pak u rodnom i bajkovitom Merhatovcu kamo je dolazio u pohode roditeljima i rodbini.
Ta ljubav, ta želja i emocija je izrezbariti od drva, grana i korijena njegovih i to običnim, ali oštrim nožićem-kusturom neko biće, tijelo, stvar, životinju, predmet ili nešto imaginarno, nešto što je samo on vidio. A sada on. Juraj Kamenar koji pola godine živi u Sloveniji, a više od polovice u Merhatovcu u hižici svojih roditelja, danas moderniziranoj, ali sa svim starinskim elementima i toplinom zemlje od koje je sazdana.
Nožek je zlata vrijedio i zato su ga roditelji od mene skrivali
– Kak dečker gledao sam stareše kak z kosturom, nožekom ili brčjakom izrezuju određene predmete potrebne u domaćinstvu, od kuhače, preko tančera (valjka za tijelo) do lopate za snijeg i divio se tome i želio sam i ja to delati. Ali roditelji mi nisu dali nožeka ili kosturu kaj ju na bi izgubio ili zatupio, jer bilo je siromaštvo te su i te stvari imale svoju cijenu. Skrivali su roditelji takve stvari pred djecom.
– Kad to nije išlo ušao sam u glazbu i tih šezdesetih i sedamdesetih godina minulog stoljeća, žario i palio sam ljubljanskim scenama, a u tvornici radio složene poslove i nije bilo cajta za drvorez. Došla je mirovinica, ili kak Slovenci vele pokojnina, cajta koliko hoćeš i penez za kupiti kosturu. Prekapajući doma našao sam skrivenu staru japinu kosturu i radosti nije kraja bilo. I prvo u sadovnjak, pa v gorice i šume. Ja sam ali i danas tako u svakoj grani, trčku (panju) kori ili izraslini na drvu vidio određeno biće, predmet ili lik iz svije mašte. I tako su nastajali fazani, kokoši, dični i ponosni kokoti (pjetlovi), selske žene i muževi, mnoge vrste stvarnih i izmišljenih ptica, ali i likovi poznatih ljudi iz blizine i okoline.
– Tako je nastao i Mario Mandžukić koji se tebi, Stjepane, najviše svidio. Taj nogometaš me osvojio na prvu, svojom upornosti, moći i gorenjem za domovinu. Kad sam na glogu, najtvrđem hrvatskom, a moguće i svjetskom drvetu ugledao granu koja mi je otvorila športski li, rekao sam sebi sam; To bude Mandžukić!
Dominantan super Mario
– I sretan sam što se mnogima sviđa i što je premda ne oblikom najveći on je dominantan kao što je bio među Dinamovcima i potlam med Vatrenima. Da sam ja izbornik Zlatko Dalić odmah bi ga opet pozvao v reprezentaciju, ispričao mi je Juraj Kamenar, koji je do sada izradio stotinjak likova koji uživaju u staroj hižici i pitomom merhatovskom dvorištu. Teško bi ipak sve to išlo da nema pomoćnicu svoju suprugu Božicu, koja magadi njegove izlete u prirodu i svijet mašte. Za nagradu Juraj joj je izradio iz starih stabala lijepe tegline za cvijeće. A cvijeća je a gruntu skoro kao i Jurajevih drvenih velikana.
– U takvom okruženju na tom gruntu prije tri godine održan je i 1. festival Međimurske žganice uz koju je prošao ovaj razgovor i nastao ovaj članak. Do slijedećeg novog, moguće o pjesmi i glazbi gdje ili u čemu je Juraj maestralan. Ili o tradicionalnoj međimurskoj žgajari za koju su pripreme u tijeku. A prije će Juraj izrezati i napraviti cajgere kroz koje će kapljati božanstvena međimurska žganica.