Prije samo koji tjedan započela je realizacija projekta Eco Bridge kojim je obuhvaćena i obnova čakovečkog Perivoja Zrinskih. Tek što je obnova započela, vijest o planiranom uklanjanju paviljona izazvala je lavinu negativnih reakcija građana. O tome zašto se Čakovčanci žale i zašto zagovaraju uključivanje paviljona u krajobrazni projekt razgovarali smo s Danielom Hampamerom Kigom (56).
Daniel Hampamer Kiga grafički je dizajner, fotograf, administrator Facebook grupe Čakovčanci i Čakovčanke te veliki poznavalac čakovečkog mentaliteta.
Ispričao nam je što paviljoni i perivoj Zrinskih znače Čakovčancima, koliko i svim Međimurcima. -Paviljoni su svojevrsni kulturni spomenici grada koji kod građana bude sjećanja, nostalgiju i čežnju za nekim starim vremenima. Park je 1975. godine proglašen spomenikom parkovne arhitekture. U to vrijeme bio je i nanovo uređen te su se o njemu brinule nadležne službe. U parku se nije moglo boraviti u bilo koje vrijeme, a nije se smjelo niti hodati po travi. Kad je taj pritisak popustio, tijekom 80-ih godina stvoreno je nekoliko punktova. Na tim su se punktovima mladi mogli družiti, svirati i razgovarati uz piće. Tu smo odrastali, a jedan od tih punktova bio je i paviljon Honolulu.
Imena Nije poznato kako je paviljon Honolulu dobio ime, no zna se da je paviljon stariji od 70 godina. – Prema svjedočanstvu starijih ljudi s kojima sam imao priliku pričati, Honolulu ima najmanje 70 godina. Ne mogu se sjetiti od kud potječe ime paviljona Honolulu, no svaka je generacija paviljonima dala ime po nekom događaju koji ga je obilježio. Iako danas on više ne postoji, uz šetnicu s vanjske strane jezera postojao je paviljon koji smo zvali Stonehenge. Ime paviljona usmeno se prenosilo iz generacije u generaciju, ali i mijenjalo. Kako službeni naziv nije postao, ne postoji zabilježeno koja su imena oni nosili kroz povijest.
Simbol grada Zašto Međimurci tako gorljivo brane očuvanje paviljona? Za Daniela odgovor na to pitanje poprilično je jasan. – Paviljoni imaju velik simbolički značaj u prostoru. Gotovo da i nema pojedinca koji uz njih ne veže neko svoje vlastito sjećanje. Između ostalog, tu su se rađale prve simpatije, ljubavi i sklapala prijateljstva. Ljudi u grupi slažu se da bi oni trebali biti preuređeni, ali i da bi njihovo uklanjanje trajno izmijenilo vizuru parka. Prema novom projektu, nisu predviđene nikakve sjenice, nema alternative koja bi ih zamijenila – istaknuo je D. Hampamer.
Apologete Zagovornik očuvanja paviljona u parku uz Daniela Hampamera Kigu i mnoge druge je i dugogodišnji profesor Aleksandar Roža.
– Iako bi tu informaciju trebalo dodatno provjeriti, paviljoni potječu iz vremena Mađara u Međimurju. Stari su dakle više od stotinjak godina. Ako su preživjeli tolike vlasti i vremena, zašto sada ne bi preživjeli nekakav ˈnapredniˈ krajobrazni projekt? Oni su više od fizičkih entiteta u prostoru parka. To su simboli sjećanja mnogih generacija. Nema onoga tko uz njih ne veže jedan dio svog odrastanja. Čak i ako nisu bitni dijelove nečije biografije, bitni su zbog drugih funkcija koje su imali. Ne treba ih tako samo vulgarno vezati uz pijančevanja i ljubakanja, već su imali i funkciju usputnih stajališta za sve one koji su se željeli odmoriti, skloniti se od kiše, sjesti i razmisliti u intimi parka. Iz tog razloga smatram da bi bilo barbarski srušiti mjesta od vitalnog značaja za stanovnike grada i svih Međimuraca. Ne protivim se pritom obnovi i unaprjeđenju javnog prostora i javih površina, već devastiranju zbog vizije i hira idejnog tvorca projekta koji nije vodio računa o željama i potrebama građana – istaknuo je A. Roža.
Najava projekta Eco Brigde kojeg sufinancira EU započela je još u vrijeme bivšeg gradonačelnika Stjepana Kovača, a sada projekt kreće sa realizacijom. Na čelu grada nova je vlast s gradonačelnicom Ljerkom Cividini. Nije poznato hoće li se u konačnici uvažiti apeli građana i paviljoni dodati u projekt ili će se on u konačnici izvesti prema idejnom planu?
Gradonačelnik Grada Preloga već više od 8 godina, u svom trećem mandatu, te od srpnja 2020. saborski zastupnik iz HDZ-a (zamjena za ministra Darka Horvata) Ljubomir Kolarek otkrio nam je više o aktualnoj finalizaciji radova na proširenju Gospodarske zone Sjever u Prelogu, ali i o daljnjim planovima, a i o tome što napraviti kad se osjećate potpuno utučeni…
Na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća bilo je jasno kao dan da Grad Prelog ima velike planove koji će utjecati na živote ne samo mještana tog grada te njemu pripadajućih okolnih naselja, već i na šire područje Donjeg Međimurja.
Stoga smo odlučili saznati više i bolje upoznati gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka, inače nekad strastvenog rukometaša, a po struci veterinara koji je 17 godina radio kao državni veterinarski inspektor. Član je prvog poglavarstva Grada Preloga, šest godina bio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga, četiri godine zamjenik gradonačelnika Preloga Dragutina Glavine i sada evo već treći mandat gradonačelnik. Kruna u njegovoj političkoj karijeri je to što je i saborski zastupnik.
Iz razgovora smo shvatili da je za njegov uspjeh u prvom redu odgovoran sport, odnosno rukomet, koji ga je naučio važnu životnu lekciju:
– Sport me naučio pobjeđivati, ali i gubiti, što je važno i za svakodnevni život i posao. Primjerice, borim se za neki projekt, a onda sve padne u vodu. Čovjekova najveća snaga je dignuti se nakon pada. Kad potonete psihološki, treba se dići, a neka prilika će se otvoriti, na koju uopće niste ni mislili.
Radovi na proširenju Gospodarske zone Sjever ovih dana se finaliziraju. Koje tvrtke će tu biti, o kojem je velikom njemačkom investitoru riječ, kojeg ste spomenuli nedavno na sjednici Gradskog vijeća?
– Tako je, upravo je u završnoj fazi opremanje komunalne infrastrukture proširene Gospodarske zone Sjever ukupne vrijednosti oko 13 milijuna kuna, a od toga će oko 8.7 milijuna kuna sufinancirati Ministarstva gospodarstva preko fondova.
U nastavku proširenja Gospodarske zone Sjever, površine 16,2 hektara, ukupno je do današnjeg dana ili prodano ili u fazi prodaje 9 hektara. Tvrtke koje su tu kupile zemljište su: Bali d.o.o. iz Donje Dubrave, Cromatic d.o.o. iz Preloga, Modelarija Blažeka d.o.o. iz Čehovca, MINI-GLAVINA d.o.o. iz Preloga, Karlo transporti d.o.o. iz Čehovca, OPG Pintarić, Metalis d.o.o. i VSM Service d.o.o.
Također, velika njemačka tvrtka B&O Gruppe, čija tvrtka kćer B&O Prelog d.o.o., koja se bavi uglavnom montažnim kupaonicama, već posluje u Gospodarskoj zoni Sjever, želi proširiti pogon i izgraditi pravu tvornicu, u sklopu čega je kupila 23.000 m2 zemljišta.
Prije se govorilo o zaobilaznici koja bi išla od smjera Čakovca prema Gospodarskoj zoni Sjever, je li to u planu?
– Da, početkom iduće godine počinje izgradnja preloške zaobilaznice. Kad idete iz smjera Čakovca prema Prelogu oko 200 metara prije benzinske stanice bit će skretanje na zaobilaznicu. Ona će spajati Gospodarsku zonu Sjever s Gospodarskom zonom Istok i ići sve do ulaza u Draškovec. Ukupna dužina zaobilaznice bit će 6.8 kilometara. Izvođači radova je već odabran i tu nema nikakvih dilema.
Koliko novih radnih mjesta očekujete u iduće četiri godine s obzirom na razvoj Gospodarske zone Sjever?
– Kroz iduće 4 godine u gradu Prelogu nadamo se oko 200 dobroplaćenih novih radnih mjesta, uz još nova radna mjesta općenito, kojih će sigurno biti mnogo s obzirom na gospodarski rast.
Želim naglasiti da je stopa nezaposlenosti u Gradu Prelogu vrlo niska, trenutno je negdje oko 110-120. Očekujemo da će se broj nezaposlenih svakako još smanjiti. No, ono što je još važnije je da će se kvalitetnim investicijama u gospodarstvu podići plaće i životni standard, te da će Grad Prelog privući mlade ljude i širiti se.
U Prelogu kreće i izgradnja stanova?
– Prije nekoliko dana otvorene su ponude za izvođenje radova za POS-ove stanove (16 + 4 stanova) na Jugu, pokraj DG centra, a tu je i privatna inicijativa za stanogradnju s otprilike 80-ak stanova. Vjerujem da će se ti stanovi popuniti i očekujem da će doći i do prodaje starijih kuća u Prelogu, pogotovo na Glavnoj ulici, gdje ih ima najviše, tako da se i taj dio grada počne ponovno urbanizirati.
Koji su vam planovi i vizija u idućim godinama?
– Jačanje gospodarstva i životnog standarda, jačanje obrazovnog sustava odnosno osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na području Grada Preloga, orijentacija prema turizmu odnosno maksimalno iskoristiti potencijale preloške Marine te konstantno bogat kulturni i sportski život Grada Preloga.
Želim naglasiti da želimo nastaviti ravnomjerni razvoj svih naselja grada Preloga u komunalnoj infrastrukturi, pogotovo u izgradnji kanalizacijskog sustava, nakon čega slijedi i uređenje cesta. Naravno, podržavamo i privatnu inicijativu izgradnje trgovačkog centra na ulazu u Prelog (preko puta Plodina). Jedan hrvatski investitor je već kupio zemljište od oko 23.000 m2 i napravio projekt za trgovački centar u kojem će biti Spar, Muller itd. U planu je da se sve napravi već iduće godine!
U gospodarskom dijelu grada, širi se reprezentativna tvrtka Komet, a i Šestan Busch, Hilding Anders, LPT i dr. Svi postojeći poslovni subjekti ovdje šire svoje poslovanje i proizvodne hale.
Puno ulažemo i u predškolski odgoj. Iako smo izgradili centralni dječji vrtić u Prelogu, podržavamo i privatne vrtiće. U Prelogu na Jugu nalazi se jedan od najmodernijih privatnih dječjih vrtića (Vesela loptica), s bazenom, sportskom dvoranom i sl. Želimo povećati i kapacitete vrtića u Draškovcu.
Prije nekoliko godina je bila jako aktualna tema izgradnja toplica na geotermalnom polju u Draškovcu. Znate li što je s time?
– Reći ću vam samo da će se geotermalne toplice s elektranom graditi. Projekt AAT Geothermae ne staje, već ide dalje, a uskoro će investitori o svim detaljima reći svoju priču. Riječ je o ozbiljnom projektu, na odličnoj lokaciji (10 minuta od autoceste).
Koji su još najveći projekti Grada Preloga u predstojeće razdoblje, osim osnivanja Pučkog otvorenog učilišta i sanacije cesta nakon radova na kanalizaciji?
– Želimo dalje razvijati i ekološki napredak grada. U srpnju ove godine osnovana je energetska udruga Zeleni Prelog, čiji je cilj planiranje i provođenje lokalne energetske strategije – proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i smanjenje emisije CO2 u atmosferu i zaštita okoliša. Javili smo se na natječaj za elektroautomobil i sunčanu elektranu za Dječji vrtić Fijolica u Prelogu. Proizvodit će se struja za potrebe vrtića, a višak struje će se akumulirati u punionici za bicikle i automobile.
A s obzirom na interes, već pripremamo dokumentaciju za zahtjev prema resornim ministarstvima za proširenje Gospodarske zone Sjever za još 5 do 7 hektara.
Kad će s radom krenuti Pučko otvoreno učilište u Prelogu?
Nadamo se do ožujka 2022.
Planirate li nove autobusne linije za bolju povezanost među naseljima grada Preloga?
-Ovdje u Međimurju autobusne linije su orijentirane samo na školsku djecu, dok su druge linije vrlo zanemarene. Želja nam je da u budućnosti uvedemo gradsku autobusnu liniju, dva put tjedno, koja će primjerice utorkom i subotom oko 8-9 povesti sve zainteresirane mještane iz okolnih naselja iz područja grada u Prelog i između 11 i 12 sati ih vrati kući. Netko će doći platiti čekove, netko će otići na plac i u kupovinu i sl. To nam je dugogodišnja želja i nadam se da ćemo u tome uspjeti.
Na što ste najviše ponosni u svom djelovanju kao gradonačelnika?
-Na kompletnu izgradnju dječjeg vrtića u Prelogu i dizanje standarda prema djeci. Na ulaganje u gospodarstvo, uređenje gospodarske zone, izgradnju Poduzetničkog centra, sportske dvorane u Draškovcu… Na sve projekte vezane uz djecu i mlade… Moram istaknuti i projekt sufinanciranja stambenih kredita mladim obiteljima, koji kupuju, grade ili uređuju stambeni prostor na području Grada Preloga. Mladoj obitelji sufinanciramo do 30.000 kuna (25.000 kuna u startu, plus još 5000 kn za dvoje djece). Trenutno imamo više od 40 mladih obitelji koje grade ili kupuju stambeni prostor u Prelogu!
Kakva je vaša aktivnost kao saborskog zastupnika, djelujete li u nekim odborima?
-Djelujem u Odboru za poljoprivredu, Odboru za zaštitu okoliša i prirode te Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine. Ovaj posljednji je najinteresantniji jer je riječ o mukotrpnom putu do pronalaska najboljih rješenja. Rad u odborima je itekako zanimljiv i dinamičan. Mi Međimurci smo Hrvatskoj osnovni primjer razvoja i u gospodarstvu i zaštitu okoliša i mnogim drugim stvarima. Nastojim biti za govornicom barem jednom tjedno. Sabor traje od srijede do petka, a tjedno sam nekad dva, nekad tri dana u saboru.
A kako izgleda vaš privatan život?
-Stanujem u obiteljskoj kući u Prelogu, moji roditelji su u prizemlju, a moja supruga Željka, kći Tena i ja na katu. Svaki slobodan trenutak provodim s obitelji, posebno s kćerkom Tenom koja mi je neka vrsta akumulatora energije za daljnji rad. Volimo otići u šetnju Marinom, to je posebno mjesto koje čovjeka opušta i odlazak tamo nam je tradicija.
Igrate li i danas ponekad rukomet?
-Rukometom sam se bavio gotovo 20 godina, bio sam i potpredsjednik RK Prelog i napisao knjigu „50 godina rukometa u Prelogu“. Nažalost, zbog zdravstvenih razloga morao sam odustati. Žao mi je, ali vrijeme nosi svoje. Danas puno hodam, volim šetnje, vožnju biciklom. Volim sport općenito, pratim nogomet, košarku, rukomet koliko stignem… Nažalost, zbog korone nisam dugo bio ni na rukometnim utakmicama.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata PCR testiranjem evidentiran je 1 pozitivan nalaz na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji. Tijekom vikenda brzim antigenskim testovima testirano je 400 osoba te je evidentiran 1 pozitivan nalaz, što je 0,25% od broja testiranih.
U protekla 24 sata oporavila se 21 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 197.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 26 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirana su 2 pacijenta, nema pacijenata na respiraciji te nema preminulih osoba.
Danas nastavak većinom oblačnog i prohladnog vremena. Još ujutro je moguća slaba kiša, a zatim će tijekom dana biti uglavnom suho, prema večeri uz polagano razvedravanje sa sjeverozapada. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko 6 ili 7, a najviša dnevna do 10 ili 11 Celzijevih stupnjeva.
Sutra većinom suho. Uz puno oblaka samo ponegdje je moguća koja kap kiše, ali može biti i kraćih sunčanih razdoblja. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 4 do 7, a najviša dnevna oko 13 Celzijevih stupnjeva.
U Gardinovcu su Dani kruha obilježeni svetom misom koju je predvodio velečasni Karlo Kruljac. Pred Kapelom Srca Isusova i Marijina, prezentirani su jesenski plodovi i kolači, a nakon blagoslova ubrzo su i nestali.
Za organizaciju su se pobrinule članovi UG Gardruža Gardinovec, Udruge umirovljenika, roditelji učenika OŠ Belica – Područne škole Gardinovec, roditelji Dječjeg vrtića Belica – Područni odjel Gardinovec te OPG Vranović.
Hvala svima koji su svojim doprinosom uveličali ovu svečanost!
Temeljem projekta Putevima specijalne policije i drugih postrojbi Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata te povodom dana Dana neovisnosti i Dana branitelja Varaždinske županije, dvadesetak ratnih pripadnika specijalne jedinice policije „RODA“ Varaždin, jučer 8. listopada, uputilo se na dvodnevni izlet na Dinaru.
U sklopu izleta uz profesionalne vodiče, posjetioci su imali priliku popeti se na vrh Velika Duvjakuša na Dinari (1709 m), koji je ujedno i najviši vrh Troglava na hrvatskom teritoriju, a na kojem je izgrađen spomenik 31 poginulom i nestalom pripadniku 7. GBR “Pume”.
Izuzetna nam je čast što i dalje kroz organizaciju ovakvih aktivnosti, rekreaciju i boravak u prirodi propagiramo zdrav način življenja u našoj zajednici, a ponajviše među našim ratnim pripadnicima kojima je takav oblik druženja i rekreacije zaista potreban. Vole se našaliti i naši ratni pripadnici kako su „RODE“ umjesto u toplije krajeve, sletjele baš na Dinaru. Upravo su ovakve pošalice pokazatelj su pozitivnog vedrog duha naše udruge.
Projekt omogućili: Ministarstvo hrvatskih branitelja i Varaždinska županija
Dražen Lukša, Dejan Lukša, Nenad Lukša, Marinko Lukša i Mario Horvat (na fotografiji s lijeva) je donjovidovski kuharski kvintet koji je zastupao Moto nautički klub “Vidovski zlatari” na 1. eko kotliću koji je jučer (subota) u Križovcu organizirala ustanova “Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode”. Uz njih na Trgu međimurske prirode sudjelovalo je još 11 ekoloških udruga koje svojim radom doprinose procesima zaštite prirode.
Organizatori su se pobrinuli za sadržajan dan koji je pohodio velik broj namjernika. Donjovidovčani su im mogli ponuditi Zlatarski kalamperikotlovinu. Kod pripreme hrane uvjet je bio da ona ima eko primjese. Kod njih je to bio kalamper. Čuvši priču o zlatarenju i zlatarima, ponešto o hrani, čuli smo da je krumpir bio dnevni sastojak njihove prehrane.
– A kaj ste mogli očekivati u ono vrijeme i za one prilike? – završio je s pitanjem klupski predsjednik Nenad Lukša.
U sklopu manifestacije održana je mini izložba Gljivarskog društva Smrčak iz Čakovca na kojoj su se posjetitelji mogli upoznati s gljivama našeg podneblja te dobiti savjet kako u prirodi determinirati gljive.
KUU “Zvon” u zajedništvu s mnogobrojnim malosubotičkim udrugama, danas, u nedjelju, 10. listopada 2021. godine obilježili su Dan zahvale za plodove zemlje.
Svečanost je započela jutarnjom Svetom misom u 7.30 sati koju je predvodio župnik Tomislav Kos. Nakon mise uslijedio je blagoslov kruha i plodova zemlje na župnom dvoru gdje su pod šatorom bili uređeni štandovi udruga sa kolačima, delicijama, prehrambenim proizvodima te raznim rukotvorinama.
Sudjelovale su općinske udruge: KUU “Zvon”, Udruga sportske rekreacije “Sport za sve”, Eko udruga “Sveti Rok Benkovec”, Podružnica umirovljenika Mala Subotica, Puhački orkestar Mala Subotica, Osnovna škola Tomaša Goričanca, Dječji vrtić “Potočnica” te Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata općine Mala Subotica, Eko udruga Vrba Jurčevec.
Druga sveta misa, misa zahvalnica održala se u 10.30 sati u župnoj crkvi.
Fotografije s manifestacije možete pogledati u našoj fotogaleriji.
