Mihajlo Pongrac, Antonio Pavlic i Dejan Kočiš snimljeni su jučer u Međimurskoj hiži na svečanoj dodjeli priznanja višestrukim darivateljima krvi. Nagrađeni su brončanim znamenjem DDK.
Znajući ih kao pripadnike triju DVD-a, Pongraca iz DVD Draškovec, Pavlica iz DVD Sveta Marija i Kočiša iz DVD Donji Mihaljevec, tek smo sada doznali za još jednu njihovu notu humanosti. Toga su dana primili priznanja za višestruko davanja krvi.
09.09.2021., Zagreb - u Saboru je pocela 20. sjednica Odbora za pravosudje, na kojoj se raspravlja o prijavljenim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Jučer, 22. listopada, je u Jutarnjem listu objavljen intervju s novim predsjednikom Vrhovnog suda Radovanom Dobronićem. Javnosti je prije svega poznat kao sudac koji je u slučaju Švicarskog franka donio spektakularnu presudu protiv 9 hrvatskih banaka i bar po tom pitanju preokrenuo tijek bankarske povijesti u Hrvata. Doduše mnogi su rekli da je ta presuda pravno neodrživa i puna formalnih rupa, ali nitko nije osporio da je pravedna.
Ovog puta zauzeo je jasan stav o ustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’ oko kojeg je sudačka praksa po pitanju kažnjavanja vrlo neujednačena. Dobronić misli da tu rasprave ne bi trebalo biti.
– Kod nas se prikazuje kao da je taj poklič nešto što je stvar ideoloških prijepora između ljevice i desnice, pa onda su jedni za ustaše, drugi za partizane, pa je, eto, normalno da nikad ne mogu postići dogovor o tome. To je sasvim pogrešno. Kao društvo, prije svega moramo povući jasnu crtu između onoga što je crno, a što bijelo. Stvari su jasne, pod pokličem ‘Za dom spremni’ ubijani su ljudi i on je nedopustiv – rekao je Dobronić za Jutarnji.
Podsjećamo, Radovan Dobronić rođen je 1960. godine u Čakovcu. Pravni fakultet završio je 1985. godine, a potom volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu. Prvi posao dobio je u Zagrebačkoj banci. U pravnoj službi Zabe radio je osam godina.
Večeras (23.10.) u Centru za kulturu „Rudar“ u 20.00 sati na rasporedu je ekranizacija kulturnog romana Franka Herberta i remake istoimenog kultnog filma Davida Lyncha 1984. godine – Dina.
Ulaz je besplatan i nije potrebno predočiti COVID potvrdu.
– Priča prati Paula Atreidesa iz kuće Atreides, sjajnog i nadarenog mladića rođenog za velike stvari, koji mora otputovati na najopasniji planet u svemiru kako bi osigurao budućnost svoje obitelj i svog naroda. Nađe se usred sukoba oko ekskluzivne opskrbe najcjenjenijim resursom koji postoji, najvrjednijem elementu galaksije koji se nalazi samo na Arrakisu i koji može otključati najveći potencijal čovječanstva, u kojem će preživjeti samo oni koji mogu pobijediti svoj strah. Blagajna s radom počinje sat vremena ranije, a moguće je pokupiti ulaznice i za sve ostale već najavljene događaje – stoji u najavi.
Nema do Međimurja – rekla nam je Slovenka Ljerka Jambrošić (38) iz Kopera u Sloveniji koja je prije godinu dana doselila u Međimurje.
Da se doseli u Križovec nagnalo ju je njezino podrijetlo.
– Moja majka je Međimurka, tata je iz Križovca. Rođena sam u Sloveniji i imam slovenske papire. Ipak, nedavno sam se odlučila ovdje doseliti i ovdje u Križovcu kupiti svoju kuću. Radim u Sloveniji i dalje, a dosad sam živjela u Kopru. Ne predstavlja mi problem što sam u Hrvatskoj, a radim u Sloveniji, jer već 15 godina radim na brodu, na kruzeru. To je sezonski posao koji mi dopušta da imam kuću ovdje u Križovcu, a potrebe za čestim odlaskom u Sloveniju nemam.
Kratko se osvrnula na život u Međimurju.
– Nikad prije nisam tu živjela, ali sam kao mala često dolazila. Sretna sam. Dozlogrdio mi je grad Koper, a ovdje čim ustanem već sam jednom nogom u polju, u prirodi. Mene ovaj kraj puni pozitivom. To nisam imala u Sloveniji. Zato je ovo bila dobra životna odluka – istaknula je Lj. Jambrošić.
Cijene troškova vrtića te povećanje kapaciteta dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu i Hodošanu bile su glavne točke i teme sjednice Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec održane u petak, 22. listopada 2021. godine u 19 sati u prostorijama Općine.
Sjednici je, uz načelnika Miljenka Horvata, prisustvovalo 12 vijećnika: Mladen Taradi (predsjednik), Zlatko Ružić, Božidar Kolarić, Mladen Čavlek, Tomica Strahija, Damir Far, Vladimir Sabol, Snježana Pongrac, Branko Međimurec, Paula Markati, Jurica Purić i Franjo Jančec, a uz njih i jedna gošća – ravnateljica Dječjeg vrtića Ftiček iz Donjeg Kraljevca Sandra Vlah.
Na sjednici je usvojeno 6 prijedloga, od kojih 5 jednoglasno.
Mijenjaju se cijene vrtića i udio sufinanciranja od straneOpćine
Odlukom o promjeni ekonomske cijene i sufinanciranja dječjeg vrtića Ftiček iz Donjeg Kraljevca povećana je ekonomska cijena tog vrtića, koja sada iznosi 1.400,00 kuna za šestosatni boravak te 1.600,00 kuna za desetosatni boravak. Zašto dolazi do ove promjene i kako će ona utjecati na roditeljske džepove, objasnili su načelnik Miljenko Horvat i ravnateljica DV Ftiček Sandra Vlah.
Općina Donji Kraljevec će naime u svom proračunu povećati sredstva za sufinanciranje ekonomske cijene smještaja djece na omjer od 75%, dok će roditelji plaćati 25%. To znači, pojasnio je načelnik Miljenko Horvat, da se za roditelje vrtićke djece cijena ne mijenja te ostaje ista – 400 kuna, dok se cijena jaslica za roditelje smanjuje sa 685 na 530 kuna. Istaknuo je kako je zbog svega toga Općina povećala učešće sufinanciranja u realnom postotku.
– Ekonomske cijene vrtića dižemo zbog potrebe, povećanja cijena koje se događa, te zbog produženog boravka. Imat ćemo produženi boravak u vrtiću do 18 sati ili duže po potrebi, zbog čega ćemo imati i dodatno zapošljavanje osoblja – naglasio je načelnik.
Ravnateljica DV-a Ftiček Sandra Vlah je pritom naglasila sljedeće:
U vrtiću sam već 20 godina i mogu vam reći da smo mi jedan od najjeftinijih vrtića diljem Međimurja, da ne kažem cijele Hrvatske. Moramo biti jeftini, moramo mladim ljudima omogućiti povoljne cijene vrtića za djecu jer im je to velika stavka, no na taj način se jedva krpamo. Stoga idemo s minimalnim potrebnim povećanjem kako bismo uspjeli pokriti sve troškove. No, opet ćemo se krpati. Uz plaće, energenti i hrana su nam osnovni troškovi. Cijene svega nažalost idu gore, a mi ne možemo reći djeci da nemamo za voće niti za hranu.
– Svi moramo biti ponosni na prijedlog od 75 posto što bi Općina financirala, jer toga nema nigdje! U Hrvatskoj postoji samo jedan grad u Istri koji 100 posto financira cijenu vrtića, a Donji Kraljevec je sljedeći po redu po visini sufinanciranja vrtića, u iznosu od 75 posto. U Međimurju niti jedna druga općina ne financira roditeljima iznos u tom omjeru. Donja Dubrava, primjerice, sufinancira vrtić u iznosu od 68 posto, a većina ostalih općina ih sufinancira između 50 i 60 posto. Tako da upućujem sve pohvale Općini Donji Kraljevec. Možemo biti ponosni! – dodala je Sandra Vlah.
Prihvaćena i dogradnja Dječjeg Vrtića Ftiček
Vijeće je jednoglasno prihvatilo i Odluku o suglasnosti za provedbu ulaganja „Dogradnja Dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu“. Ovom Odlukom omogućit će se proširenje i povećanje kapaciteta Dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu dogradnjom dvije jedinice (skupne sobe) za djecu vrtićke dobi s garderobnim i sanitarnim sadržajima kao i smještaj potrebnih pomoćnih prostorija za djelatnike dječjeg vrtića. Dogradnja se nadovezuje na postojeću građevinu dječjeg vrtića, s kojim će biti funkcionalno i organizacijski povezana te će biti dopuna sadržaja i kapaciteta postojeće građevine.
Ulaganje obuhvaća građevinsko-obrtničke, hidroinstalaterske, elektroinstalaterske te strojarske radove. Procijenjena vrijednost iznosi 1.958.429,60 kuna bez PDV-a, odnosno 2.448.037,00 kuna sa PDV-om, a provest će se sukladno Glavnom projektu izrađenom od strane tvrtke KONCEPT-Eko d.o.o. iz Zagreba.
Zašto nedostaje mjesta u vrtićima
– Dozvolu za gradnju vrtića u Donjem Kraljevcu dobili smo 2016. godine, kada je u vrtiću tada bilo 55 djece, te još 26 djece vani. Gradnju vrtića smo tada s bivšom ravnateljicom bazirali na tome da se povuku sva djeca te da ostane nešto rezerve za novu djecu. Međutim, u ovom trenutku u Donjem Kraljevcu imamo čak 92 djece! Napravili smo vrtić i za kapacitet veći od onoga koji se tada pokazao, no nažalost još uvijek imamo djece koja su vani, s time da tu ne ubrajam Dječji vrtić u Hodošanu, koji stalno ima između 27 i 29 djece i stalno je popunjen do kraja – rekao je načelnik Miljenko Horvat.
Donji Kraljevec je pod sve većim pritiskom mladih ljudi koji ovdje dolaze na posao, kako je pojasnio načelnik, a mnogi od njih žele djecu ostaviti i na cjelodnevnom boravku.
– Stoga smo se odlučili za opciju uz koju možemo najbrže izgraditi nove vrtićke kapacitete te dobiti kvalitetnu nadogradnju vrtića uz najmanji novac. Tako smo se odlučili za nadogradnju u obliku montažnog vrtića u iznosu od oko 2.5 milijuna kuna s PDV-om i koji se može napraviti u roku od dva mjeseca. Time ćemo zbrinuti višak djece koju imamo vani i pritisak na osnovne prostorije koje trenutno imamo – rekao je načelnik.
– Želim naglasiti i da ovo nije vrtić koji bi trebao potkopati projekt vrtića u Hodošanu, dapače, njega smo kandidirali za mjeru 7-4-1, a koštat će oko 8 milijuna kuna i taj projekt ide sigurno, jer moramo imati veći vrtić i u Hodošanu. Isto tako moramo proširiti i vrtić u Donjem Kraljevcu kako bismo zbrinuli djecu koja se tu nalaze. Naglašavam da u ovom trenutku u Donjem Kraljevcu imamo zaposleno oko 2000 ljudi, razvijamo se i moramo brzo reagirati na sve veće potrebe za smještajem djece.
Traži se novac za nadogradnju vrtića
Vijećnik Zlatko Ružić pitao je odakle će Općina namaknuti sredstva od 2.5 milijuna kuna za nadogradnju vrtića u Donjem Kraljevcu.
– Ovog trenutka je dječji vrtić dobio 300 ili 400.000 kuna od Ministarstva regionalnog razvoja. Pratit ćemo natječaje po ministarstvima gdje se može dobiti po 500.000 kuna, a koji se objavljuju u listopadu ili početkom prosinca, te ćemo na taj način pokušati namaknuti sredstva. Županija također uvijek može uskočiti, bez obzira na to tko će biti župan, sa 300.000 kuna, pa smo već na 800.000 kuna, već skoro na polovici. To nije tako veliki novac za koji ne bismo mogli dobiti sredstva. Možda postoji mogućnost da nam u nadogradnji vrtića ponovno pomogne i tvrtka Tehnix, koja nam je pomogla prilikom izgradnje tog vrtića sa čak milijun kuna, pa moramo vidjeti i s njima – odgovorio je načelnik.
Ravnateljica vrtića Sandra Vlah naglasila je i kako se zbog pada nataliteta, primjerice u Slavoniji zatvaraju vrtići, pa s jedne strane Općina Donji Kraljevec treba biti zadovoljna zbog povećanog broja djece, bez obzira na probleme koje to trenutno izaziva.
Osnovan i Odbor za sport
Na sjednici je sa 7 za i 5 suzdržanih glasova usvojen prijedlog Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za sport Općine Donji Kraljevec. Prvenstvena zadaća Odbora je, stoji u Odluci, priprema radnih materijala, odluka, davanje mišljenja na području mladeži i sporta, te ostala slična područja. Za predsjednicu tog odbora imenovana je Paula Markati, a za članove Franjo Jančec i Nenad Tisaj.
Ostali prijedlozi na sjednici, uključujući i dva navedena o vrtićima, doneseni su jednoglasno.
Rješenjem o imenovanju zamjenika predsjednika i članova Upravnog vijeća Centra dr. Rudolfa Steiner u Upravno vijeće Centra dr. Rudolfa Steinera, kao predstavnici Osnivača Općine Donji Kraljevec imenovani su Domagoj Štefan iz Donjeg Kraljevca za zamjenika predsjednika te Dejan Borović i Mladen Čonka kao članovi.
Prihvaćana je i Odluka o osnivanju i imenovanju savjeta za potrošače Općine Donji Kraljevec, čija je zadaća postupanje u skladu s odredbama zakonskih propisa o zaštiti potrošača. Za predsjednicu Općine odabrana je Margareta Zadravec iz Donjeg Kraljevca, a za članove Kristijan Vuk iz Hodošana, Zlata Tota iz Donjeg Kraljevca i Zlatko Polišanski iz Preloga.
Jednoglasno je prihvaćen, jer tu zapravo niti nema izbora, i novi Cjenik pogrebnih usluga tvrtke Pre-kom d.o.o. koji će vrijediti od 1. siječnja 2022. godine, po kojem poskupljuju sve cijene pogrebnih usluga.
Pod 7. točkom dnevnog reda, koja je uključivala ostala pitanja i prijedloge, vijećnik Damir Far, predložio je hvalevrijedan prijedlog – da se sjednice ovog Općinskog vijeća više ne održavaju u najnezgodnijem terminu – petkom navečer, kad ljudi imaju druge planove, putuju i slično.
Subota nam donosi bolju vremensku situaciju. Bit će uglavnom suho sa sunčanim razdobljima. Ostaje svježe uz povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura od 7 do 9, a najviša dnevna između 11 i 13 Celzijevih stupnjeva.
U nedjelju suho i pretežno sunčano. Ujutro mjestimice slab mraz i magla uz temperaturu blizu nule, ali će danju uz obilje sunca i lagani sjeveroistočni vjetar zatopliti na ugodnijih 13 Celzijevih stupnjeva.
Filip Ude spreman je za sutrašnju borbu u finalu Svjetskog prvenstva u Japanu. Srebrni hrvatski olimpijac iz Pekinga 2008. sutra će se na svom 11. nastupu na SP-ima boriti u 4. svjetskom finalu i ujedno 3. pojedinačnom.
35-godišnji Čakovčanin, član Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan, u svojoj bogatoj riznici medalja ima sve velike gimnastičke medalje. Olimpijsko srebro iz Pekinga je svakako na vrhu piramide u koju je nanizao i svjetsko srebro iz Nanninga 2014. i dva europska srebra u Lausanni 2008. i Mersinu 2020., bi je i mediteranski doprvak i europski juniorski, pritom je od izborio i čak 62 finala Svjetskih kupova u kojima je osvojio 16 medalja…
I nakon svega toga, danas, sa 35 na leđima, i dalje je u svjetskom vrhu. U borbi za još jednu svjetsku medalju.
Ždrijeb mu je donio startni broj 2 u sutrašnjem finalu koje starta od 10:50 po hrvatskom vremenu (prijenos na HRT 2 od 9:10).
– Najsretniji sam kad me moja Eva može gledati na televiziji. I kad je ponosna na mene. Nema veće sreće od toga. Jako mi fali i evo i ovim putem je pozdravljam i šaljem veliku pusu – u uvodu će Filip.
– Dosta sam smiren, ovo je moje treće pojedinačno finale na SP-u. U oba sam odradio vježbu. Jednom sam zauzeo 5. mjesto, drugi put osvojio srebro. Na žalost ili na sreću, ne znam, vidjet ćemo, neću raditi svoju najtežu vježbu s „Busnarijem“ zato što to nije dobro uvježbano. Slučajno mogu napraviti tu vježbu, ali odlučili smo bolje da ne eksperimentiramo. Imati ću dosta slabiji start od ostalih vježbača. Ja idem 6.1, oni 6.5, 6.6, tako da s te strane se malo teže boriti u finalu s njima. Ipak su pola boda u prednosti. Ali, na žalost, ovaj put zbog ozljede ramena nisam stigao natrenirati „Busnarija“. Žao mi je što ne mogu ovdje ići sve što znam.
S čime bi bio sretan kada sutra završi finale?
– Da završim finale s vježbom od početka do kraja i da budem zadovoljan svojom izvedbom. Sretan sam i sada. Postavio sam si cilj prije nego smo išli na SP. Znao sam da nemam spremnu najtežu vježbu. Moj cilj je bio samo da uđem u finale i sam sebi, a i svima dokažem da sam još tu. Da sam među top 8 najboljih na svijetu sa 35 godina i to sam i napravio. U finalu idem opušteno, što bude, bude. Potrudit ću se napraviti svoje, ponoviti vježbu iz kvalifikacija i nadam se da će mi to uspjeti.
Kako podnosi sve ove dane karantene u Japanu?
– Svima nam je isto. Nemam se što previše žaliti. Nitko ne smije izlaziti iz soba. S jedne strane OK. Vrijeme kratim gledajući filmove, serije, surfam po internetu… Jučer su nas preselili u bolji hotel, imamo konačno bolji internet, hrana se poboljšala, sve je bolje. Mislim da će zadnji dan biti i hrana i sve drugo najbolje, ali zakasnili su sa svime time. Svi smo očekivali malo drukčiju organizaciju, sve drukčije, ali eto, uvijek vas netko može iznenaditi – poručio je Filip.
Na sjednicu izvanredne skupštine Međimurskog nogometnog saveza u prostorijama restorana Auto Stop u Čakovcu, odazvalo se više od dvije trećine članova.
Potvrdile su se odluke donesene na prošlom sazivu skupštine održanog 17. rujna, a vezane su uz razrješenje dužnosti predsjednika, dopredsjednika, članova Izvršnog odbora i članova Nadzornog odbora MNS-a.
Na samoj sjednici okupili su se predstavnici 48 klubova sa 156 važećih glasova od mogućih 248 – kvorum je bio ispunjen.
Skupštinari su izglasali novi datum izvanredne izborne skupštine za 19.11.2021. s početkom u 19 sati gdje će odrediti sastav izborne komisije. Sama skupština završila je pljeskom svih nazočnih.
U Facebook grupi “Policija zaustavlja” objavljena je poruka zahvale jedne majke iz Međimurja.
– Želim pohvaliti međimursku policiju. Nisu svi policajci loši… Neki dan u METTS-u imali smo situaciju. Pošto muž radi, a ja sam nezaposlena priuštimo djeci sve kaj moremo, al plaća 4800 kuna, na 5 člana obitelji, kinder jaje za 10 kuna je nekad luksuz. Došla je neka mlada, crna, lijepa policajka, sređena ko barbika, mužu je jenput dala upozorenje umjesto kazne, a sad i ovo, stajala je kraj nas i čula je kak me sinek traži kinder jaje, rekla sam mu da nemamo novaca za to i on me samo tužno pogledal, ali hvala bogu on je dobro dijete i nije nikakve scene radil. Kad smo izašli, vani nas je čekala policajka i dala mojem sinu kinder jaje, čokolino i još brdo slatkiša. Taj sjaj u očima i osmijeh mojega maloga je neopisiv. Hvala međimurskoj policiji – napisala je presretna majka, a objava je prikupila popriličan broj lajkova i komentara.