Između 31. listopada i 2. studenog 2021. godine u Pušćinama, Obrtničkoj ulici u dvorištu privatnog poduzeća, nepoznati počinitelj je provalio u četiri kombi vozila odakle je ukrao više komada raznog profesionalnog alata.
Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu – javlja PU Međimurska.
Kako se neslužbeno doznaje, danas imamo 4573 nova slučaja od 13.031 testiranih. Udio pozitivnih je 35 posto.
Jučer smo imali 785 novih slučajeva od 2887 testiranih te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj bio ukupno 20.562. Među njima su bila 1543 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru bilo 185 pacijenata.
Preminulo je 40 osoba.
Stožer će sve nove brojke objaviti iza 11 sati.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađen je 231 uzorak, od čega je evidentirano 83 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2, što je 35,9% od broja testiranih.
U protekla 24 sata oporavilo se 109 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 666. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 75 403 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 52 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 9 pacijenata, otpuštena su 4 pacijenta, 3 pacijenta su na invazivnoj respiraciji, nema preminulih osoba.
Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec i svake treće subote u mjesecu u trijaži Županijske bolnice Čakovec od 9 do 12 sati.
Cijepljenje se odvija i u Ljekarni Kotoriba 4., 8. i 17. studenoga od 12 do 17 sati uz prethodnu najavu na broj 040/682-750, kao i u Ljekarni Štrigova 16. studenoga od 12 do 17 sati te 23. studenoga od 12 do 15 sati uz prethodnu najavu na broj 040/851-006.
Legendarni hrvatski atletičar Branko Zorko u utorak je bio gost na prvoj tribini „Međimurske sportske legende“ u velikoj dvorani Centra za održivi razvoj MEV-a.
Naime, u sklopu proglašenja Međimurja Europskom regijom sporta 2022. godine, studenti 3. godine preddiplomskog studija Menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu organiziraju tribine s najvećim međimurskim sportskim legendama.
Uz sudjelovanje u aktivnostima Međimurja Europske regije sporta, glavni cilj organizacije ovih tribina je da studenti nauče više o organizaciji i promociji događaja te steknu iskustvo u komunikaciji s medijima i odnosima s javnošću.
Anđelina Turk, studentica 3. godine Menadžmenta turizma i sporta, pojasnila je da se tribine organiziraju svake godine, no ove godine su ih otvorili javnosti budući da je Međimurje proglašeno Europskom regijom sporta i odlučili su dati svoj doprinos.
– Organizacija tribine na kraju nije bila toliko teška i komplicirana koliko smo mislili kad smo čuli što nam je zadatak. Imali smo dobre mentore koji su nam puno pomogli, a mi smo naučili jako puno toga što će nam koristiti u životu, poput pisanja priopćenja za medije, slanje službenih mailova, objava na društvenim mrežama da što više ljudi čuje za naše tribine, priprema intervjua – rekla je Turk.
– Ova prva tribina bila je vrlo uspješna, intervju je tekao glatko, nije bilo nervoze ni kod voditeljica ni kod gosta, zadovoljni smo i odazivom. Prošlo je puno bolje nego što smo očekivali. Sav se trud isplatio – dodala je.
Prvi gost bio je hrvatski atletičar i proslavljeni olimpijac Branko Zorko, rodom iz Hodošana, a s prebivalištem u Križevcima, za čiji je atletski klub trčao cijelu svoju karijeru.
– Mladim sportašima je samo nebo granica. Uz dobrog trenera i kontinuiran rad sve je moguće – poručio je Zorko naglasivši kako je zahvaljujući sve većem broju stručnjaka i novih sportskih terena situacija danas puno bolja nego prije.
Branko Zorko je osvajač prve međunarodne atletske medalje za Hrvatsku na europskom prvenstvu u Genovi 1992. godine. Njegova atletska karijera započela je 1985. godine, a trajala je do 2005. godine. U svojoj bogatoj karijeri pet je puta sudjelovao na Olimpijskim igrama, a 1992. godine bio je dobitnik Državne nagrade za sport “Franjo Bučar”. Branko Zorko trenutno obnaša dužnost tajnika u Zajednici sportova Koprivničko-križevačke županije. Uključio se i u rad Atletskog kluba Križevci gdje trenira grupu učenika od petog do osmog razreda.
Tribine se održavaju jedanput na mjesec, ukupno će ih biti četiri, a gosti su prave međimurske sportske legende.
U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatskog filmskog saveza od 26. do 28. listopada u zagrebačkom kinu „Tuškanac“ održana je 9. Smotra hrvatskoga školskoga filma u koju je uvršteno 48 filmova, od ukupno 88 prijavljenih, čiji su autori učenici osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske. Odabir filmova vršilo je državno povjerenstvo u sastavu: predsjednica povjerenstva Ivana Ivančić Medved, redateljica Snježana Tribuson, redatelj Neven Hitrec, montažer Slaven Zečević, voditeljica Škole animiranoga filma Čakovec Jasminka Bijelić Ljubić, redatelj Istvan Filakovity i filmski snimatelj Silvestar Kolbas.
Na Smotri je sudjelovalo čak pet međimurskih škola, što je dokaz da su filmske družine, unatoč pandemiji koja je uvelike otežavala njihov rad, uspjele snimiti kvalitetne i vrijedne filmove. Kako je bilo potrebno poštovati epidemiološke mjere, svaku filmsku ekipu na Smotri mogao je predstavljati samo jedan učenik i jedan mentor iako je poznato da je za stvaranje filma potreban timski rad.
Tako su OŠ Gornji Mihaljevec sa svojim animiranim filmom „WC avantura“ predstavili učenik Borna Ladić s mentoricom Ljubicom Žabek Horvatić, OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice s dokumentarnim filmom „Životni put“ predstavile su učenica Aida Trstenjak s mentoricom Nikolinom Hampamer, OŠ Strahoninec predstavili su učenica Neda Grabrović i mentor Mario Kanižaj s dokumentarnim filmom „Ne vidim kraj“, a OŠ dr. Ivana Novaka Macinec učenica Vita Škrobar i mentorica Kristinka Vugrinec s dokumentarnim filmom „Huligani“. Srednja škola koja je sudjelovala na Smotri s animiranim filmom „Svemir“ bila je Graditeljska škola Čakovec, a njihove predstavnice bile su učenica Antonija Šafarić i profesorica Romina Fic (umjesto spriječene mentorice Ljiljane Ille).
Osim što su na Smotri prikazivani filmovi, mladi autori mogli su članovima povjerenstva postavljati pitanja pa se tako progovorilo o kriterijima odabira filmova te o važnosti planiranja, kreativnosti i tehničkih uvjeta za nastanak dobroga filma. Najhrabriji u postavljanju pitanja bio je najmlađi Borna koji je povjerenstvo otvoreno upitao kako im se svidio njegov film „WC avantura“ i dobio samo pozitivne kritike.
Iako Smotra nema pobjednika, povjerenstvo je na kraju ipak izdvojilo desetak pohvaljenih filmova među kojima se našao film „Huligani“ iz OŠ dr. Ivana Novaka Macinec.
Ako na bilo koju aplikaciju za komunikaciju dobijete poveznicu (link) sumnjivog izgleda koji vodi na zapravo nepostojeću stranicu Hrvatske pošte, ne otvarajte ga. Riječ je, naime, o lažnoj nagradnoj igri u kojoj se nudi novčana nagrada kroz nekoliko jednostavnih koraka, od kojih je jedan i da link podijelite s prijateljima. Svrha prevaranata je domoći se vaših osobnih podataka.
Hrvatska pošta upozorila je danas da se prevaranti u nagradnoj igri predstavljaju njihovim imenom. Naime, mobilnim aplikacijama za komunikaciju (WhatsApp, Viber i ostalima) šire se poveznice (linkovi) s anketom i nagradnom igrom na kojima se prevarant predstavlja kao Hrvatska pošta. Prevaranti se porukama javljaju s poveznicom na kojoj se nalazi lažna anketa i nagradna igra.
“Hrvatska pošta ne upotrebljava WhatsApp, Viber i slične aplikacije za službenu komunikaciju niti je organizator ankete i navedene nagradne igre. Molimo korisnike da takve ili slične poruke sa sumnjivim poveznicama ne otvaraju te da ih ignoriraju. U zadnjih nekoliko mjeseci intenzivirali su se pokušaji prijevara porukama na WhatsAppu i sličnim mobilnim aplikacijama te putem e-pošte” – priopćili su iz HP-a.
Jedan takav link s lažnom domenom Hrvatske pošte vodi na lažnu Konzumovu anketu i nagradnu igru gdje se korisniku obećaje 50.000 kuna. Ne otvarajte i ne rješavajte, jer bi se prevaranti tako mogli domoći vaših osobnih podataka.
Korisnici pokušaj prijevare mogu izbjeći ako pripaze na nekoliko detalja:
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
Danas bi veći dio dana moglo proći suho, a ujutro je opet moguća magla. Tijekom dana sve više oblaka, ali su moguća i kraća sunčana razdoblja. Kasno poslijepodne i osobito prema kraju dana kiša. Bit ćemo u južini pa ostaje blago vrijeme. Jutarnja temperatura oko 5, a najviša dnevna bi mogla narasti do 15 Celzijevih stupnjeva.
I sutra promjenjivo i toplo. Uz dosta oblaka povremeno će biti kiše ili pljuskova. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna i dalje oko 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva.
Plastične slamke i pribor za jelo više se ne smiju proizvoditi, ali plastični lampioni nisu predmet zabrane Europske unije i plana u borbi protiv globalnog zagrijavanja. O njima većina niti ne razmišlja, palimo ih na blagdan Svih svetih i divimo se sjaju groblja. Ali, znate li koliko općine u Međimurju izdvajaju za njihovo zbrinjavanje i kako utječu na okoliš?
Tone plastike od lampiona naime predstavljaju veliku cijenu koju za njihovo zbrinjavanje trebaju platiti općine, ali i opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Jedna od rijetkih međimurskih općina koja se svake godine trudi ukazati na taj problem i utjecati na mještane je Općina Podturen.
Prije blagdana Svih svetih, ta je općina na svojim Facebook stranicama napisala:
„PROŠLE GODINE NA 3 MJESNA GROBLJA OPĆINE BILO JE VIŠE OD 400 KOMADA VREĆA (150 L) OTPADNIH LAMPIONA. Stoga još jednom upućujemo molbu svima koji žele kupiti plastični lampaš da barem smanje količinu i budu prijatelji prirode“.
Evo što o tome kaže načelnik Perica Hajdarović.
– Općina Podturen na godišnjoj razini za zbrinjavanje otpada s groblja izdvaja oko 70.000 kuna, a naknada za održavanje groblja koju općina dobije je 80.000 do 100.000 kuna, stoga smo tom objavom na Facebook stranici htjeli potaknuti mještane na problem te vrste otpada u nadi da će ga biti što manje.
– Smatram da bi građane trebalo više osvješćivati na problematiku vezanu uz odvoz i zbrinjavanje otpada te troškove koji time nastaju ako ga ne želimo u prirodi. Općina Podturen provodi akcije za čišćenje otpada iz okoliša kojeg je nažalost sve više, te se nadamo da će se kroz edukaciju i provedene akcije probuditi svijest mještana – istaknuo je Perica Hajdarović.
20.000 tona otpada od lampiona na državnoj razini
U Hrvatskoj se svake godine za blagdan Svih svetih stvori oko 20.000 tona otpada od lampiona, a Hrvati spadaju među najveće potrošače lampiona u Europi. Međimurci su ponosni na svoje ukrašavanje grobova, pri čemu također koriste pretežno plastične lampione. Alternativa bi bile svijeće u staklenkama, a također se preporučuje i pravo cvijeće umjesto umjetnog, plastičnog – uglavnom, sve od prirodnih materijala.
50 tona lampiona samo u Čakovcu
Greenpeace Hrvatska prije nekoliko je dana na svojoj Facebook stranici upozorila da će se samo na čakovečkom groblju, na kojem je oko 5500 grobnih mjesta i koji broji oko 27.000 stanovnika, skupiti oko 50 tona lampiona.
„Pritom, u Hrvatskoj trenutno ne postoji pogon za zbrinjavanje ili reciklažu lampiona, pa se isti odvoze u Sloveniju ili odlažu na deponije, što je naravno jeftinije i češće rješenje no dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama (uključujući i ljude).
Mikroplastika je postala sastavni dio hranidbenog lanca – nalazimo je u vodi, u zraku, u tijelima životinja te u probavnom traktu ljudskog organizma. Jedini način da spriječimo daljnje gomilanje plastike je taj da ju prestanemo proizvoditi, te da postojeći otpad skupimo i zbrinemo na adekvatan način“, stoji u objavi Greenpeacea.
Vrtoglave cijene za troškove onečišćenja, a što je s našim zdravljem?
Europska komisija procjenjuje da trošak onečišćenja plastikom u Europi do 2030. godine iznosi 22 milijarde eura. Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Više od 80 posto morskog otpada je plastika. Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.
