Plastične slamke i pribor za jelo više se ne smiju proizvoditi, ali plastični lampioni nisu predmet zabrane Europske unije i plana u borbi protiv globalnog zagrijavanja. O njima većina niti ne razmišlja, palimo ih na blagdan Svih svetih i divimo se sjaju groblja. Ali, znate li koliko općine u Međimurju izdvajaju za njihovo zbrinjavanje i kako utječu na okoliš?
Tone plastike od lampiona naime predstavljaju veliku cijenu koju za njihovo zbrinjavanje trebaju platiti općine, ali i opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Jedna od rijetkih međimurskih općina koja se svake godine trudi ukazati na taj problem i utjecati na mještane je Općina Podturen.
Prije blagdana Svih svetih, ta je općina na svojim Facebook stranicama napisala:
„PROŠLE GODINE NA 3 MJESNA GROBLJA OPĆINE BILO JE VIŠE OD 400 KOMADA VREĆA (150 L) OTPADNIH LAMPIONA. Stoga još jednom upućujemo molbu svima koji žele kupiti plastični lampaš da barem smanje količinu i budu prijatelji prirode“.
Evo što o tome kaže načelnik Perica Hajdarović.
– Općina Podturen na godišnjoj razini za zbrinjavanje otpada s groblja izdvaja oko 70.000 kuna, a naknada za održavanje groblja koju općina dobije je 80.000 do 100.000 kuna, stoga smo tom objavom na Facebook stranici htjeli potaknuti mještane na problem te vrste otpada u nadi da će ga biti što manje.
– Smatram da bi građane trebalo više osvješćivati na problematiku vezanu uz odvoz i zbrinjavanje otpada te troškove koji time nastaju ako ga ne želimo u prirodi. Općina Podturen provodi akcije za čišćenje otpada iz okoliša kojeg je nažalost sve više, te se nadamo da će se kroz edukaciju i provedene akcije probuditi svijest mještana – istaknuo je Perica Hajdarović.
20.000 tona otpada od lampiona na državnoj razini
U Hrvatskoj se svake godine za blagdan Svih svetih stvori oko 20.000 tona otpada od lampiona, a Hrvati spadaju među najveće potrošače lampiona u Europi. Međimurci su ponosni na svoje ukrašavanje grobova, pri čemu također koriste pretežno plastične lampione. Alternativa bi bile svijeće u staklenkama, a također se preporučuje i pravo cvijeće umjesto umjetnog, plastičnog – uglavnom, sve od prirodnih materijala.
50 tona lampiona samo u Čakovcu
Greenpeace Hrvatska prije nekoliko je dana na svojoj Facebook stranici upozorila da će se samo na čakovečkom groblju, na kojem je oko 5500 grobnih mjesta i koji broji oko 27.000 stanovnika, skupiti oko 50 tona lampiona.
„Pritom, u Hrvatskoj trenutno ne postoji pogon za zbrinjavanje ili reciklažu lampiona, pa se isti odvoze u Sloveniju ili odlažu na deponije, što je naravno jeftinije i češće rješenje no dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama (uključujući i ljude).
Mikroplastika je postala sastavni dio hranidbenog lanca – nalazimo je u vodi, u zraku, u tijelima životinja te u probavnom traktu ljudskog organizma. Jedini način da spriječimo daljnje gomilanje plastike je taj da ju prestanemo proizvoditi, te da postojeći otpad skupimo i zbrinemo na adekvatan način“, stoji u objavi Greenpeacea.
Vrtoglave cijene za troškove onečišćenja, a što je s našim zdravljem?
Europska komisija procjenjuje da trošak onečišćenja plastikom u Europi do 2030. godine iznosi 22 milijarde eura. Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Više od 80 posto morskog otpada je plastika. Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.