Na Facebook stranici Županijske bolnice Čakovec jučer (petak) navečer objavljena je obavijest koju prenosimo u cijelosti:
Poštovani, radi povećanja broja teško oboljelih hospitaliziranih COVID-19 pacijenata bili smo primorani reorganizirati naš rad. Otvorili smo više COVID odjela na kojima se liječe pacijenti koji zahtjevaju pojačanu skrb sestara i liječnika. Naše smo liječnike i sestre premjestili na COVID odjele radi što boljeg zbrinjavanja COVID pozitivnih pacijenata, dok će liječnici koji neće raditi na COVID odjelima raditi i dalje svoje specijalističke i subspecijalističke ambulante.
Od ponedjeljka 15.11.2021. radit će se hitne operacije pri čemu su prioritet hitni i onkološki pacijenti. Pacijenti su za ponedjeljak telefonski obaviješteni, a tijekom ostalih dana ćemo zvati sve ostale pacijente za slijedeći tjedan osim onkoloških pacijenata.
Sve ambulante djelatnosti kirurgije, urologije i ortopedije normalno rade (specijalističke i subspecijalističke). Redovno će se raditi i endoskopska dijagnostika, MKZ (mali kirurški zahvati), kao i operacije JDK (jednodnevne kirurgije)u lokalnoj anesteziji.
Sve pacijente koji su naručeni, a neki zahvat se odgađa ćemo pokušati nazvati. Ukoliko postoji bilo kakvo pitanje pacijenata slobodno kontaktirajte odjel ili polikliniku na koji ste naručeni za više informacija. Cilj nam je da uz zbrinjavanje COVID-19 pozitivnih pacijenata zbrinemo koliko je god moguće i druge pacijente.
Prijepodne mjestimična magla i niski oblaci, sredinom dana i popodne, tu i tamo možda koja zraka sunca. Navečer je moguća slaba kiša. Vjetar slab. Jutarnja temperatura oko 4, a dnevna između 7 i 11°C, ovisno o pojavi sunca.
U noći i sutra prijepodne oblačno, povremeno s kišom. Poslijepodne bi kiša trebala polako prestati, ali ostaje tmurno i vlažno. Zapuhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja i dnevna temperatura između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva.
Svi su već čuli za malu telekomunikacijsku tvrtku Magic NET sa sjedištem u Ludbregu, koja pruža usluge interneta, s naglaskom na optički internet, pretežno na području Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije te dijelu Zagreba. Po čemu je posebna, kad se svi stanovnici Međimurja mogu nadati optičkom internetu te na koji način ta tvrtka mijenja telekomunikacije u Hrvatskoj, saznali smo od njezinog direktora Igora Magića.
Magic NET je svjestan da je teško konkurirati velikim telekomunikacijskim divovima kao što su HT ili A1, koji imaju gotovo neograničena sredstva za razvoj infrastrukture, međutim direktor Igor Magić ima nekoliko jakih aduta u rukavu: jedan su znanje, upornost i jaka volja, drugi pošten odnos prema svojim djelatnicima i korisnicima te treći očeva tvrtka Infrastruktura d.o.o., također iz Ludbrega, koja se bavi izgradnjom infrastrukture potrebne za pružanje usluga optičkog interneta.
Recite nam, za početak, više o sebi. Igor Magić, tko ste Vi?
Informatičar sam iz Ludbrega, koji se bavi ovim vrlo dinamičnim poslom unatrag 12 godina, otkako mi je otac, vlasnik tvrtke Infrastruktura d.o.o. iz Ludbrega, prepustio kompaniju Magic NET na upravljanje. On je zapravo i osnovao ovu tvrtku 2012. godine i nakon godinu dana prepustio je meni. Poduzetništvo nam je izgleda u krvi, jer i moj stariji brat Ivan ima svoju tvrtku, Magić co., koja se bavi izgradnjom LED rasvjete.
Sjedište Vaše tvrtke i Infrastrukture je u Ludbregu?
Službeno je sjedište u Ludbregu. Međutim, kako najviše posla imamo u Međimurju i Varaždinu, Ludbreg nam je malo izvan rute pa smo kupili poslovnu zgradu u Trnovcu Bartolovečkom, jer nam je to idealna lokacija iz koje možemo kretati u svim smjerovima.
Kako je konkurirati na ovom tržištu?
Cijene komunikacijskih usluga su zapravo realno niske, ali usluga mora prije svega biti kvalitetna i morate voditi brigu o zadovoljstvu korisnika 0-24 h. A da biste zajamčili kvalitetu usluge, morate graditi modernu i kvalitetnu infrastrukturu.
Kako osigurati kvalitetnu infrastrukturu?
Uz pomoć moderne svjetlovodne odnosno optičke infrastrukture. Ta infastruktura može podnijeti velike brzine i veliku propusnost. Postavlja se ili pod zemljom ili zračno, po betonskim stupovima koji su u vlasništvu ili lokalne zajednice ili HEP-a. Za to je zadužena naša sestrinska tvrtka Infrastruktura d.o.o., koja gradi tu infrastrukturu. Prvi svjetlovodni kabl spojila je davne 2000. godine u Varaždinu, i danas ju i dalje širi. Infrastruktura može graditi optičke kablove bilo gdje u Hrvatskoj, ima sve potrebne dozvole HAKOMA i državnih institucija.
Kakvu suradnju ostvarujete s lokalnim zajednicama?
Mi gradimo infrastrukturu u suradnji s lokalnim zajednicama ili sami, a tamo gdje smo ostvarili suradnju s lokalnim zajednicama, one su na neki način subvencionirale priključak svim mještanima, što predstavlja razvoj socijalne jednakosti. Putem optičke infrastrukture Infrastrukture mještani tada mogu birati operatera koji ima sklopljen ugovor s Infrastrukturom, primjerice HT, nas ili nekog drugog operatera jer Infastruktura je otvorena svim operaterima pod jednakim uvjetima.
Kako zadržavate korisnike i koliko ih imate uopće?
Imamo potencijal od oko 30.000 kućanstava. Nastojimo biti proaktivni, sami dižemo klijentima brzine i ne moraju nas to tražiti. Nastojimo se uvijek prilagoditi uvjetima koje nam korisnici postavljaju. Imamo podršku za privatne i poslovne korisnike od 0 do 24 sata, 365 dana u godini, putem telefona, elektronske pošte, messengera itd. Samo u korisničkoj podršci zaposleno je 6 djelatnika. Tako možemo konkurirati velikim operaterima jer smo daleko fleksibilniji i dostupniji korisnicima od njih.
Smatram da s internetom i ostalim uslugama iz naše ponude također možemo konkurirati jer znamo da imamo jednu od najkvalitetnijih usluga na tržištu. To je jedan od razloga zašto korisnici dolaze i ostaju kod nas. Mi smo zapravo bili pioniri brzina interneta u Hrvatskoj, naime podigli smo ljestvicu Internet brzina jer smo prije svih ponudili tako velike brzine putem optičke infrastrukture.
Koliko imate zaposlenika u Magic NET-u?
Ukupno imamo 24 zaposlena.
Imate li i bežičnu infrastrukturu?
Da, imamo. Ona se bazira na 5 GHz, to je wi-fi tehnologija, ali ona nam je samo privremena tehnologija za područja gdje trenutno ne dolazimo s optičkom infrastrukturom. Kad na neko područje dođemo s optičkom infrastrukturom, automatski prebacujemo korisnike na optiku bez naknade.
Gdje sve pružate usluge optičkog interneta?
Prvo naselje u Međimurju u kojem smo napravili optiku bio je Goričan. Imamo optički Internet i na području općina Belica, Domašinec, Mala Subotica, Šenkovec, u dijelu Čakovca, dijelu Preloga i dijelu Donjeg Kraljevca, gdje zasad imamo spojene poslovne korisnike, dok mještane možemo spajati na bežičnu infastrukturu s maksimalnim brzinama od nekih 100 Mbps.
Puno se radi i na 5G infastrukturi, koja opet zahtijeva optičku infrastrukturu, tako da je optika važna za sve.
Kakvi su vam planovi za budućnost?
Planiramo daljnji razvoj optičke infrastrukture na području sjeverozapadne Hrvatske. Svugdje gdje ne postoje optički kablovi postoji interes gradnje, samo je zbog trenutnog obujma posla upitno kad će sve to biti. Mi smo još mlada tvrtka, ali kontinuirano rastemo, 20-30 posto godišnje. Trenutno naš razvojni tim razvija i IOT (Internet of Things) platformu.
Kako provodite slobodno vrijeme?
U ovom dinamičnom poslu sam praktički cijeli dan, pa mi baš i ne ostaje puno slobodnog vremena. To malo vremena što mi preostaje pokušavam provesti što kvalitetnije. Imam djevojku već dugi niz godina i volim provoditi vrijeme s njom. Volim voziti motor, igrati airsoft s društvom, kajakariti po Dravi, planinariti, jedriti… Nedavno sam isprobao i ronjenje na bocu u Klubu podvodnih aktivnosti Drava, a naravno obožavam i putovanja.
Gospodine Magić, zahvaljujem na izdvojenom vremenu!
Puno i dugo se pljeskalo na Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Sveti Martin na Muri održanoj u Hotelu Golfer u Termama Sveti Martin, na Martinju 2021. koje još uvijek traje. Ali najsnažnije i najdulje se pljeskalo mladoj Acevde Chriztel, učenici Osnovne škole Sveti Martin na Muri nakon sjajne izvedbe međimurske popevke ‘Međimurje kak si lepo zeleno’.
Još snažnije i dulje pljeskalo se kada je djevojčica rodom iz Filipina otpjevala kultnu i rado slušanu popevku ‘Vuprem oči vu tu nebo visoko’ koju je Acevede otpjevala kao da je rođena Međimurka. Veličanstveno i emotivno. Rekli bi mnogi, čudo od djeteta. Uz nju nastupili su i mladi glazbenici i interpretatori Dominik Padarić student na kraljevskoj akademiji u Londonu i Patrik Zamuda savršeni kantor u crkvi Svetog Martina u Svetom Martinu na Muri. Sve njihove kvalitete, kako glazbeno-vokalne, toliko i ljudske, svojim radom osnažila je Anđelka Klemenčić njihova učiteljica u svetomartinskoj Osnovnoj školi.
Naime, osim što su vrlo, vrlo kvalitetni umjetnici, oni su i ljudi, zapravo mladež s karakteristikama gospode svjesne kako su osobe izložene javnom sudu i tako se ponašaju na sceni – na domjenku u razgovoru s ljudima od ugleda pak i autorom ovog napisa. Kad ima ovakvu mladež Općina i Župa Sveti Martin na Muri ne moraju brinuti o budućnosti koja označava kulturu i gospodstvo, profesionalnost i ljudskost. Čestitamo ovoj mladeži!
U petak je u organizaciji Woman in Adria održana prva konferencija za poduzetnice u Čakovcu. U zadnjih nekoliko godina održano je dvadesetak konferencija diljem Hrvatske na kojem se poduzetnice upoznaju s važnim informacijama za njihovo poslovanje.
Ove konferencije usmjerene su na edukaciju, umrežavanje i pokretanje dijaloga s lokalnim vlastima o mogućnostima potpore i specifičnostima ženskog poduzetništva.
Na konferenciji u Metalskoj jezgri u Čakovcu sudjelovalo je tridesetak poduzetnica, a podršku im je dao i Tomislav Marković, voditelj Područnog ureda HBOR-a za sjeverozapadnu Hrvatsku.
– Prema nekim podacima u Republici Hrvatskoj ima preko 70 tisuća poduzetnica, a iz godine u godinu primjećuje se pozitivan trend sve veće sklonosti žena prema poduzetništvu – uvodno je naglasio Marković.
– Nadam se da kao jedan mali poticaj, kao ohrabrenje svima vama, u vašem daljnjem radu i donošenju odluka, može biti informacija da je na čelu HBOR-a, jedine razvojne banke u Hrvatskoj, nalazi se poslovna žena Tamara Perko – dodao je.
Marković je pojasnio da HBOR pruža potporu stvaranju novih vrijednosti temeljem znanja, kulturnog nasljeđa i prirodnih resursa s ciljem održivog i ujednačenog razvoja svih područja Republike Hrvatske te promiče njezine strateške ciljeve, promovira zaštitu okoliša, rješava tržišne nedostatke te razvija nedovoljno razvijene tržišne niše.
HBOR je razvojna te izvozna banka kao i izvozno-kreditna agencija, a u strategiji poslovanja 2020.-2024. je poticanje ekonomski i socijalno uravnoteženog i održivog regionalnog, ruralnog i urbanog razvoja, poticanje internacionalizacije i globalizacije hrvatskog gospodarstva, poticanje konkurentnosti uz naglasak na inovacije, digitalnu transformaciju i industriju 4.0 te poticanje klimatski i energetski neutralnog gospodarstva kroz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša.
– Misija je proaktivna potpora razvoju Hrvatske pa tako i ženskog poduzetništva, a ta je potpora regionalno još snažnija sa šest područnih ureda HBOR-a – rekao je Marković koji je poduzetnicama na skupu u Čakovcu predstavio programe „Žene, mladi i početnici“ te „Investicije privatnog sektora“.
LAG Mura-Drava trenutno je zajedno s još 5 LAG-ova u provedbi projekta suradnje “Skrivena blaga ruralnog turizma”. Samo ime govori da je projekt vezan uz promociju turističke ponude područja koja su možda do sad bila “skrivena” ali itekako imaju što ponuditi.
Uz ostale aktivnosti kao što su izrada promotivnog video sadržaja, organizacija radionica za potencijalne turističke dionike, organizacija studijskih putovanja, postavljanje photospotova, izrada promotivnih materijala, jedna od aktivnosti je i izrada edukativnih video sadržaja koji na kratak i razumljiv način opisuju neki oblik turizma pogodan za područje na kojem se video snima. Slijedom toga, LAG Mura-Drava snimio je edukativni video sadržaj vezan uz avanturistički turizam, oblik turizma koji je uz europsku Amazonu, rijeke Dravu i Muru, idealan oblik turizma za naše područje.
U videu djelatnici Instituta za turizam opisuju i definiraju avanturistički turizam dok vlasnik i voditelj adrenalinsko-rekreacijskog centra Pozoj dijeli svoja iskustva s ovim atraktivnim oblikom turizma. Naravno, sve je popraćeno prekrasnim kadrovima područja LAG-a Mura-Drava. Uživajte!
– Svjedoci smo da brojke hospitaliziranih oboljelih od COVID-a-19 u Čakovcu i Međimurju, svakodnevno rastu te da se bolnički sustav sve više napreže. Ravnatelj bolnice obavijestio nas je da našoj bolnici za liječenje nedostaje uređaja za terapiju visokim protokom kisika, morali smo žurno reagirati i odlučila sam da dva takva uređaja s pripadajućom opremom, doniramo ŽB Čakovec – naglasila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini te ravnatelju Županijske bolnice Čakovec Igoru Šegoviću predala uređaje koji su kompatibilni s onima koji se već koriste, te će olakšati rad liječnicima i spasiti živote.
– Prošle smo godine imali preko 100 pacijenata dnevno na covid odjelu, pa se pitate kako to da tada nismo zahtijevali nove uređaje, dijagnostike i slično za razliku od danas kada imamo 88 pacijenata, ali velika je razlika naspram prošle godine. Danas je sve veći broj mlađih pacijenata koji zahtijevaju jedan drugačiji oblik respiratorne potpore, velike količine kisika, respiratore i uređaje s visokim protokom kisika kakvi su nam donirani. Hvala gradonačelnici na donaciji, spasit ćemo mnoge živote i pomoći tim pacijentima – pritom je rekao ravnatelj bolnice i naglasio kako je svjestan da Grad nema zakonsku obvezu financirati zdravstveni sustav, čime ova donacija od oko 100 tisuća kuna još više dobiva na značaju i pokazuje da gradsko vodstvo zna prepoznati potrebe svojih građana, ali i zdravstvenih djelatnika.
Županijska bolnica Čakovec tako sada ima dva nova uređaja za terapiju kisikom visokog protoka model Oxyymeter, s ovlaživaćem F&P MR 850, proizvođača Draegerwerk AG & Co. KGaA, Njemačka.
– Smatram da u izvanrednim situacijama, poput ove u kojoj smo posljednjih godinu i pol dana, moramo ujediniti sve resurse kako bismo pomogli zdravstvenom sustavu te spasili ono što je najvrijednije – ljudske živote – dodala je čakovečka gradonačelnica. Grad Čakovec će i dalje u okviru svojih mogućnosti pomagati rad i opremanje naše jedine bolnice te ostalih ustanova u zdravstvu koje djeluju na ovom području.
– Želim se u ime stanovnika Čakovca i svoje osobno, zahvaliti svim zaposlenicima u zdravstvenom sustavu Međimurja na svemu što čine u liječenju COVID-19 bolesnika. Jednom kada sve ovo ostane iza nas, sigurno će se pokazati da su brojni životi spašeni predanošću naših liječnika i medicinskih sestara te svih zaposlenika zdravstvenog sustava u Međimurju – dodala je Cividini.
– Moram naglasiti da je diljem Hrvatske teška situacija, svi se maksimalno trudimo i svi pacijenti će dobiti svaku razinu skrbi koju im možemo ponuditi. Ono što moram poručiti građanima je da se moraju pridržavati mjera i cijepiti, jer prevencija je najbitnija – rekao je Šegović uz prisustvo predsjednice Upravnog vijeća ŽB Čakovec i pročelnice UO za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonje Tošić Grlač, glavne sestre bolnice i pomoćnice ravnatelja za sestrinstvo Valerije Korent te voditeljice Jedinice za kvalitetu Bože Škvorc.
– U ime osnivača i članova UV, hvala na donaciji Gradu Čakovcu, taj će primjer slijediti i Međimurska županija, idemo u nabavku novih uređaja i već smo u pregovorima s dobavljačima – pritom je dodala Tošić Grlač.
Gradonačelnica je iskoristila priliku te pozvala i gospodarstvenike s područja Čakovca, ali i cijelog Međimurja da u okviru svojih mogućnosti pomognu zdravstvenom sustavu te ponovno dokažu da smo mi Međimurci najjači kada je najteže.
Obitelj Krnjak iz Belice u proizvodnju sireva i otvaranje svoje sirane upustila se 2014. godine, a danas širi svoj posao i radi na izgradnji kušaonice za turističke grupe i ostale zainteresirane posjetitelje. O počecima sirane popričali smo sa vlasnicom Ines Krnjak (39).
– Moj se muž Miran (42) od 2003. godine bavio se uzgojem krava. Uglavnom su to krave Holstein i simentalske pasmine. Negdje 2013. godine odlučili smo se otići na tečaj prerade mlijeka gdje smo naučili tehnologije proizvodnje mliječnih proizvoda. Nakon toga smo otvorili našu siranu. Proizvodimo tvrde i mekane sireve, jogurtne i sve ostale mliječne proizvode – govori nam Ines.
Bračni par Krnjak ima troje djece, kćerke Emu i Zaru te sina Leona, a najstarija od njih polazi Ekonomsko-trgovačku školu u Čakovcu. Ponosni se roditeljI tako nadaju da će znanje njihove kćerke pomoći u turističkoj ponudi na kojoj rade zajedničkim snagama.
Ove godine u Zagrebu će predstaviti svoje proizvode na izložbi sireva, a da su kupci zadovoljni proizvodima koje obitelj nudi svjedoči nasmijano lice radnika koji usred pauze za užinu dolazi u siranu i s vrata dobacuje: ‘Ines, pet turoša prosim!’
U Općini Nedelišće od 18. lipnja 2020. godine do 18. prosinca. 2021. provodi se „Zaželi – program zapošljavanja žena u sklopu projekta „Zapošljavanje i socijalno uključivanje nezaposlenih žena“.
Završna konferencija održana je danas u maloj dvorani MESAP-a u Nedelišću, na kojoj su o projektu govorili načelnik Nikola Novak, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Podružnice Čakovec Nikola Hren, te Ana Jakupak u ime djelatnica na projektu. Na konferenciji je prisustvovao i zamjenik načelnika Zlatko Marciuš. Načelnik Nikola Novak na početku je lijepo pozdravio sve prisutne i upoznao nas sa provedbom projekta.
Zapošljavanje 20 dugotrajno nezaposlenih žena i pružanje usluga korisnicima krenulo je s 1. studenim 2020. godine, na godinu dana do 31. listopada 2021. Već na samom početku provedbe projekta suočili smo se sa dva velika problema. Prvi je bio prikupiti 120 korisnika kojima će se pružati pomoć. Ljudi su bili skeptični prema projektu, no nakon uvjeravanja kako je to dobra stvar za njih i da će im žene stvarno pomoći i olakšati svakodnevnicu, ubrzo su shvatili da je to jako vrijedan projekt. I kad smo uspjeli savladati taj problem, došao je drugi sa Covid pandemijom, kada su se korisnici bojali zaraze, a zaposlenice su bile ograničene sa mjerama, pa nisu mogle pružati u to vrijeme punu podršku korisnicima. No i to smo uspjeli savladati i preživjeti. Bio je ovo dinamičan projekt u jako kompleksno vrijeme.
Nikola Novak
Svakodnevnom skrbi zaposlenih žena pripadnica ciljane skupine radilo se na povećanju razine kvalitete života krajnjih korisnika. Svaka žena imala je najmanje 6-9 korisnika koje je dnevno obilazila i skrbila o njima. Od pomoći u dostavi namirnica, lijekova, pomoći u pripremi obroka, brige o higijeni pomagale su im i u socijalnoj integraciji kroz razgovor i druženje, te uključivanje u razne društvene aktivnosti. Iako je projektom bila predviđena briga o 120 krajnjih korisnika, zbog povećanja potreba krajnjih korisnika i prepoznavanje kvalitete ovog projekta, svakodnevno su se brinule za više od 130 korisnika. Kroz vrijeme trajanja projekta prošlo je 157 korisnika ukupno. – kazao je načelnik Nikola Novak.
Jedna od aktivnosti koje su se provodile u sklopu projekta Zapošljavanje i socijalno uključivanje nezaposlenih žena, program „Zaželi“ na području Općine Nedelišće je bila nabava i podjela paketahigijenskih potrepština krajnjim korisnicima koje su im pomogle u održavanju domova krajnjih korisnika da im bude čisto i ugodno za život. Podjela higijenskih i osnovnih kućanskih potrepština vršila se sve do kraja provedbe projekta jedanput mjesečno. Kroz projekt je bila predviđena podjela paketa za 120 korisnika, a budući da smo imali više korisnika mjesečno, nijedan korisnik nije bio zakinut, već smo uspjeli kroz projekt svima omogućiti mjesečne pakete.
Nikola Novak i Ana Jakupak
– Često sam svojim korisnicima dolazila i od njih odlazila suznih očiju. Najljepše je kad vam na rastanku stisnu ruku, zahvale na još jednom lijepom danu koji ste proveli s njima i kažu da vas ponovo očekuju za dva dana. Meni je stvarno bilo veliko zadovoljstvo raditi i radila bih ponovo taj posao jer volim pomagati starijima. I mi ćemo doći u te godine, i nama će trebati pomoć – kazala je Ana Jakupak, 57-godišnjakinja koja je na projektu angažirana nakon 1.5 godine u evidenciji nezaposlenih.
Ana Jakupak za govornicom
Provedbom ovog projekta na području općine Nedelišće izravno se utjecalo kako na prevenciju prerane institucionalizacije 157 starijih osoba, osoba u nepovoljnom položaju i osoba s invaliditetom i povećavanje kvalitete života tih osoba tako i na borbu protiv siromaštva, socijalne isključenosti te smanjenju nezaposlenosti žena u nepovoljnom položaju na lokalnom tržištu rada. Ovim projektom obuhvaćeno je i dodatno obrazovanje i osposobljavanje za 20 zaposlenica, kako bi po završetku projekta bile konkurentnije na tržištu rada.
Ispred HZZ-a, Podružnice Čakovec, također partnera na projektu, obratio se predstojnik Nikola Hren:
Nikola Hren za govorincom
– Čestitam svim djelatnicama na volji i hrabrosti što su i u ovim pandemijskim vremenima riskirale svoje zdravlje sve sa svrhom kako bi pomogle svojim starijim mještanima i sumještanima kojima je pomoć potrebna. Na tome vam posebno čestitam i veliko vam hvala. Ovo je jedan hvalevrijedan projekt i nama je kao HZZ-u uvijek drago biti partner na takvim projektima. Jedna od prednosti ovakvih projekata je unapređenje radnog potencijala teže zapošljivih žena s nižim razinama obrazovanja, poticanje njihovog zapošljavanja i smanjenje nezaposlenosti žena. Zahvaljujem se i pohvaljujem Općinu Nedelišće na uspješno provedenom projektu i visokom stupnju osviještenosti i senzibiliteta za one najranjivije u svojoj okolini.
U suradnji s pučkim otvorenim učilištem Čakovec djelatnice zaposlene u okviru projekta “Zapošljavanje i socijalno uključivanje nezaposlenih žena” program Zaželi završile su program osposobljavanja te su 12 djelatnica primile svjedodžbu iz programa osposobljavanja za gerontodomaćicu, a 8 djelatnica za program operater na računalu.
Vrijednost projekta ugovorena s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava iznosi 1.857.300,00 kuna i u cijelosti je financirana iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Programa zapošljavanja žena Zaželi, faza II.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i udruga Mreža BOND organizirali su u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje tematsku raspravu “Pravni aspekti na tržištu rada u Republici Hrvatskoj” za članove Mreže BOND. Ovo je treća u nizu tematskih rasprava koje su planirane u četiri regije Republike Hrvatske – sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj, Slavoniji, Istri i Primorju te Dalmaciji. Rasprave su namijenjene članicama udruge Mreža BOND, a organizirane su u okviru aktivnosti Jačanja kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija.
Projekt BOND 2 predstavila je Josipa Markušić, članica BOND projektnog tima iz HAMAG-BICRO-a, a potom se prisutnima obratio Ivan Plačko, direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje:
“U desetak godina rada Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, na različite smo načine podržali više stotina poduzetnika. Od toga ih je osamdesetak bilo uključeno u proces inkubacije, a pedesetak ih je trenutno u našem poduzetničkom inkubatoru u Čakovcu. Zbog velikog opterećenja poslovnim obavezama, izazov nam je predstavljalo uvođenje novih članova u tim. Projekt BOND nam je ovaj dio u mnogočemu olakšao kroz strukturirane priručnike i edukacije u koje upućujemo novije članove tima. Dodatnu korist vidimo u umrežavanju i razmjeni znanja i iskustava s drugim poduzetničkim potpornim institucijama. Kroz uspostavljene osobne kontakte lakše dolazimo do odgovora na sva pitanja koja nam mogu pomoći u radu s međimurskim poduzetnicima.”
Okupljeni članovi Mreže BOND obišli su Centar znanja Međimurske županije, dio poslovne zone Poslovni park Međimurje, gdje u sinergiji djeluju studenti, istraživači, poduzetničke potporne institucije i poduzetnici početnici. Na prostoru Centra znanja djeluje osam podupirućih, obrazovnih i znanstvenih institucija. U okviru upoznavanja Međimurja, članovi Mreže BOND posjetili su coworking prostorije i informatičke učionice TICM-a.
Uslijedio je posjet Metalskoj jezgri, znanstveno-istraživačkoj ustanovi čiji je ravnatelj dr. sc. Mario Šercer okupljenima predstavio IoT laboratorij, Laboratorij za prototipiranje te opremu za 3D ispis metala i 3D skeniranje. Obilazak ovog sadržajno bogatog kompleksa završen je posjetom Ekomuzeju Međimurje malo, muzeju nematerijalne kulturne baštine s interaktivnom postavom koja posjetiteljima pruža najvažnije informacije o Međimurju te ih potiče na istraživanje kulturne, povijesne i tradicijske baštine na izvornoj lokaciji.
Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije (MENEA) istaknuo je kako je agencija osnovana 2008. godine. Jedna je od pet energetskih agencija u Republici Hrvatskoj, fokusirana na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i održivi razvoj te apsorpciju sredstava iz Europske unije. Tijekom proteklih pet godina obnovili su 18 javnih objekata u vlasništvu Međimurske županije. Također, aktivno su angažirani u borbi protiv klimatskih promjena i provedbi Europskog zelenog plana.
Tematska rasprava “Pravni aspekti na tržištu rada u Republici Hrvatskoj” obuhvatila je niz aktualnih tema koje se javljaju ne samo na početku, već i tijekom poslovanja poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. Odvjetnica Ana-Marija Kajić sudionicima je pojasnila bitne elemente na koje trebaju obratiti pozornost u području radnog prava, zaštite na radu i rada stranih radnika, ugovornih odnosa i poslovanja s digitalnim nomadima, pokretanja i vođenja poslovanja online trgovine i samozapošljavanja.
Zaključno, raspravljalo se o intelektualnom vlasništvu, autorskim i srodnim pravima, zaštiti autorskog prava, kako razlikovati žig, industrijski dizajn i patent te koju vrstu zaštite zatražiti, kao i o pravnim sredstvima koja stoje na raspolaganju u slučaju povrede zaštićenih prava.
Sljedeća tematska rasprava na ovu temu održat će se 15. i 16. studenog u Antunovcu kod Osijeka.
