Počinje sezona grijanja, a zajedno s njom povećava se i prijetnja od mogućeg trovanja ugljičnim monoksidom. Na to je pozornost javnosti prije nekoliko dana skrenuo i predsjednik Hrvatske narodne stranke, Stjepan Čuraj, o čemu je javnosti poslao priopćenje njegov Ured za odnose s medijima.

Povodom još jednog tragičnog slučaja trovanja ugljičnim monoksidom, HNS traži da se što hitnije uvede zakonska obveza pružateljima opskrbe energentima, prvenstveno plinskim opskrbljivačima, da svojim korisnicima osiguraju ugradnju detektora ugljičnog monoksida.

-Nužno je što prije ugraditi detektore ugljičnog monoksida u sva kućanstva i to na teret opskrbljivača. Ovu sigurnosnu inicijativu u nekoliko sam navrata predlagao kao saborski zastupnik, s obzirom da tijekom svake sezone grijanja svjedočimo tragičnim slučajevima trovanja ugljičnim monoksidom – poručio je predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj.

Tim povodom Hrvatska narodna stranka upućuje zahtjev resornom ministarstvu da u svrhu provedbe ove mjere donese odgovarajuće podzakonske pravne propise.

-Ovu našu sigurnosnu inicijativu nužno je što prije implementirati u praksi kako bi se u budućnosti izbjegla nepotrebna stradavanja i tragični slučajevi te korisnicima osigurala sigurna upotreba energenata – zaključio je Čuraj.

ŠTO KAŽU U MEĐIMURJE-PLINU?

S ovom inicijativom složio se i Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina, ali i predsjednik međimurskog HNS-a.

-Prijetnja od trovanja ugljičnim monoksidom postoji, bez obzira koliko se ulagalo u kvalitetu proizvoda i stalnu kontrolu sustava. Posebno je to izraženo u Zagrebu nakon potresa, gdje još uvijek postoje neispravni dimnjaci, zastarjeli bojleri, nepravilno uređeno ozračivanje prostorija, nepravilna upotreba nape zbog čega dolazi do podtlaka… – kaže direktor Hranilović i dodaje:

-Podržavam inicijativu, iako je kod nas u Međimurju daleko bolja situacija nego u Zagrebu i okolici.  Stvar je dogovora hoće li detektore ugljičnog monoksida platiti dobavljači ili opskrbljivači, jer oni i nisu toliko skupi, pogotovo ako se spasi i jedan ljudski život – zaključio je Nenad Hranilović, direktor Međimurje-plina.

Predsjednik međimurskog HDZ-a Darko Horvat, ujedno i ministar gospodarstva, sazvao je za utorak, 16. studenoga 2021. godine konferenciju za novinare. Konferencija će se održati u prostorijama HDZ-a s početkom u 10 sati.

Iako je bilo za očekivati da će čelnici HDZ govoriti o političkoj situaciji u Međimurju i predstojećima izvanrednim izborima 28. studenoga za međimurskog župana i njegovog zamjenika, teme su pomalo zakamuflirane. Evo: Kreditni rejting; Aktualna politička situacija na lokalnoj i državnoj razini; Covid situacija; Ekonomski govor predsjednika A. Plenkovića u Opatiji…

To uglavnom više sliči dnevnom redu sastanka neke općinske organizacije HDZ-a, a ne konferenciji za novinare.

No, pričekajmo, pa ćemo vidjeti. Možda se ipak iza svega krije nešto zanimljivo!

Državno prvenstvo – Kinološki kup sv. Hubert 2021. održan je u subotu 13. studenog u Rugvici (Zagrebačka županija) i prisustvovalo mu je 33 natjecatelja iz 14 hrvatskih županija među kojima je bio i 44-godišnji Danijel Rukljač iz Vratišinca, inače član LD Srnjak iz Macinca.

Iskusni Danijel i njegov vjerni 4-godišnji pratitelj u natjecanju i gotovo svim kinološkim manifestacijama pas Brut, Engleski špringer španijel, s kojim je lani postao državni prvak, ovoga puta nisu uspjeli jer se nisu plasirali među vodeće.

– Sve predviđene radnje smo super odradili, ali nažalost nismo pronašli divljač, a bez divljači i odstrela po novim pravilima ne može se biti među najboljima. Više će sreće valjda biti drugi put, kazao je Danijel.

Dodao je kako im je to dodatni motiv da dostignu ranije godine. Osim lanjske vratio nas je i u 2018. godinu kada su osvojili titule državnog prvaka Lovačkog kinološkog kupa ‘Sveti Hubert’ i Kinološkog kupa ‘Sveti Hubert’ kao i Županijski kup Međimurja ‘Svetog Huberta’.

Danijel je lovcem postao 13. listopada 2007. godine i od tada se bavi kinologijom.

Epidemiološka situacija nije najbolja ni na području Međimurske županije te je sve veći pritisak i potreba za opremom u Županijskoj bolnici Čakovec.

– Svjesni svih napora koje zdravstveni djelatnici, kao i sve odgovorne osobe ulažu kako bi se ova situacija sa širenjem koronavirusa završila što prije, sa što manje neželjenih posljedica, Grad Prelog na čelu s gradonačelnikom Ljubomirom Kolarekom, svjestan aktualne situacije, nabavio još jedan respirator za potrebe Županijske bolnice Čakovec. Dio sredstava, osiguran je i dogovorom sa obitelji Fleten, iz sredstava, koja su skupljena u akciji pomoći za Luciju Fleten iz Cirkovljana – javljaju iz Grada.

Ukupna cijena uređaja, „Respiratora za trajnu respiraciju Hamilton-S1“, koji je nabavljen preko tvrtke BioElektronika d.o.o., iznosi 249.900,00 kuna (sa uključenim PDV – om). Uređaj je predan djelatnicima čakovečke bolnice, u ponedjeljak 15. studenog 2021. godine.

Kod vulkanizera Damira Rešetara u Prelogu danas je gužva. Svaki čas zaustavi se neki automobil, iz kojeg iskaču oni koji su se odlučili na zamjenu ljetnih u zimske gume upravo danas, 15. studenoga 2021. godine, otkad je, sve do 15. travnja iduće godine, obvezna zimska oprema. No, prije nego što uopće otvore usta, Damir Rešetar im viče: „Danas ne, pun sam!”

– Ima ljudi koji su na vrijeme riješili zimske gume, no ima ih i koji to još nisu napravili… Tako da ovaj cijeli tjedan još imamo veliku gužvu – kaže Damir Rešetar, vlasnik Gumi Centra Rešetar iz Preloga.

Cijene guma porasle su za 15-25 posto

Na upit kakve su cijene novih zimskih guma za osobne automobile, rekao je da im je cijena u odnosu na prošlu godinu u prosjeku porasla od 15 do 25 posto, ovisno o brendu i dimenziji guma.

– Primjerice, guma srednje kvalitete 195/65, 15 cola, prošle godine koštala je 400 kuna, ove godine košta 445 – 450 kuna, što je povećanje 10 -15 posto. Nije strašno, ali pozna se na četiri gume. Za veće gume, od 17, 18 ili 19 cola cijene su porasle 20-25 posto, ovisno o brendu gume. Kvalitetnije gume su i skuplje. Primjerice, guma 225/45, 17 cola, prošle godine koštala je 700 kuna, a ove godine stoji 790 kuna – kaže Damir.

Tako da ćete danas komplet od četiri nove zimske gume platiti, ovisno o dimenzijama guma i brendu, između 1600 i 3200 kuna. Uz to, od 160 do 200 kuna stoji montaža i balansiranje zimskih kotača, ovisno o dimenziji guma i jesu li naplatci čelični ili aluminijski.

Koje marke guma su najtraženije?

– Kod nas su najtraženije gume neke srednje marke, primjerice dosta prodajemo Nexen, Hankook, Taurus i Kleber. Neki žele i malo kvalitetnije gume, kao što su Michelin i Continental.

– Kvalitetnija guma i duže traje. Koliko bi trebala izdržati ovisi o tome kako se i koliko vozite. Kvalitetnija guma trebala bi u prosjeku izdržati nekih 35 – 40 tisuća kilometara – kaže Damir.

Ljetne gume s lancima? Neeee….

Damira smo pitali i za mišljenje vezano uz zimsku opremu za osobne automobile u Hrvatskoj, koja uključuje „četiri zimska pneumatika (M+S) ili četiri ljetna pneumatika s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim na postavljanje na pogonske kotače“ (HAK).

– Postoje ljetne, zimske i cjelogodišnje gume. Ljetne gume zimi uz lance, što se priznaje kao zimska oprema, po meni nije oprema za zimu. Za zimu je zimska guma M+S. Nećete sad po ljigavoj cesti ići montirati lance na gumu… A ljetna guma na zimskoj cesti na drži – upozorava Damir.

Isto tako ne smatra zadovoljavajućim niti cjelogodišnje gume, odnosno ne za one koji su puno za volanom.

– Cjelogodišnje gume su više za ljudi koji se malo voze, kojima auto stoji većinu godine u garaži i rijetko ga vozi – smatra Damir.

Ako razmišljate o preskakanju zimskih guma…

– Policija vas vjerojatno neće kazniti ako vas zaustavi, ali ne daj bože da se dogodi prometna nesreća! – kaže Damir Rešetar, koji se gumama bavi praktički od osnovne škole i ovaj je posao naslijedio od oca i o čemu kaže:

– Ovaj posao, koji radim već 20-ak godina, je težak, ali volim to raditi i ispunjava me.

A sukladno članku 193. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 70/19) zimski uvjeti podrazumijevaju kolnik prekriven snijegom ili kad je na kolniku poledica. Osim zimske opreme na vozilu, vozač motornog vozila dužan je, prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu.

Ako vas prometna policija zatekne bez zimske opreme, prijeti vam, kao fizičkoj osobi, novčana kazna od 1000 kuna. Pravne ili fizičke osobe obrtnici za to mogu biti kažnjeni cifrom od 5 do 15 tisuća kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna.