Minuli petak bio je rođendan proslavila Snježna Permozer Hajdarović dr. med. spec. obiteljske medicine, voditeljica Specijalističke ordinacija obiteljske medicine u Kotoribi. Bila je to prigoda za mini druženje dvaju timova koji rade u zgradi Zdravstvene ambulante. S fotografije nedostaje voditeljica drugog tima Lela Grabant Hižman, dr.med.spec. obiteljske medicine. Zbog obima poslova timovi mogu rijetko kada sjesti zajedno. No ovoga puta su tu uz slavljenicu bile medicinske sestre Nada Varga, Jadranka Trojko Kovačević i patronažna sestra Anita Sokačić Smolek.
Idejni je začetnik bila sestra Nada koja je i pripremila muffin- tortu. – Iako praktički radimo u istoj zgradi ne stignemo porazgovarati zbog obima posla. Srećom, u petak naša jutarnja smjena nije bila pretjerano tražena. Bilo je nekih 100-ak kontakata. Malo smo produžile radno vrijeme do 15 i tako uspjele izdvojiti pola sata za kratko druženje timova i na vrijeme završiti sve planirano- bile su riječi slavljenice koja je uz tortu dobila i prigodnu majicu koja govori sve.
11.01.2015., Zagreb - Otvorena biralista za drugi krug predsjednickih izbora. Biracko mjesto u Njegosevoj 10. Drugi krug predsjednickih izbora 2015 godine. Photo: Nina Djurdjevic/PIXSELL
U HRVATSKOJ se u 7 ujutro otvorilo više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima u drugom krugu birači odlučuju hoće li novi mandat dati aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, kandidatu SDP-a i partnera ili Draganu Primorcu, kandidatu HDZ-a i partnera.
Birališta su otvorena do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izbornašutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora. Pola sata nakon zatvaranja birališta, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će prve izborne rezultate, a već oko 21 sat moglo bi se znati kome su birači poklonili svoje povjerenje. Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, u devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.769.598 birača. – piše Index.hr
Meteoropatija je fenomen koji pogađa mnoge ljude diljem svijeta. To je niz poremećaja vezanih za određene meteorološke uvjete ili na nagle promjene vremena. Još prije nekoliko stotina godina, otac medicine Hipokrat, u svojoj knjizi “O zraku, vodama i mjestima”, primijetio je važnost zaštite zdravlja od štetnih utjecaja vremenskih promjena, piše HRT.
Savjetovao je pacijentima kako se nositi s takvim promjenama te je, a tijekom meteorološki nestabilnim razdobljima zabranjuje da se bolesnicima „pušta krv i čiste crijeva“.
Meteoropatija se odnosi na tegobe neurovegetativnog karaktera koje se javljaju pod određenim klimatskim uvjetima. Karakterizira ih pojava različitih skupina simptoma i reakcija pri promjeni jednog ili nekoliko meteoroloških čimbenika. Što su vremenske neprilike lošije, a promjene naglije, to su i tegobe izraženije.
Simptomi meteoropatije obično se počinju javljati 24 do 48 sati prije promjene vremenskih uvjeta, posebno kod osjetljivih pojedinaca.
Najčešće smetnje zbog osjetljivosti na vremenske promjene:
tjelesna slabost, umor
loše raspoloženje, potištenost, malodušnost
napetost
nesanica ili pospanost
migrena
vrtoglavica
depresija, razdražljivost ili anksioznost
smetnje koncentracije i spore reakcije (opasno za vozače!)
bolovi u području starih ožiljaka i prijeloma te različite fantomske boli.
Postoji uvriježeno mišljenje da nagla promjena vremena može poremetiti krvni tlak kod osoba koje su osjetljive na takve promjene. Međutim, prema riječima dr. sc. Ksenije Zaninović, biometeorologinje, izravna veza između atmosferskog tlaka i krvnog tlaka zapravo ne postoji.
Ono što je jako popularno da se govori da je niski tlak, pa da utječe na naš tlak. Sam po sebi tlak ne utječe nimalo. Popnite se na Sljeme, promjena tlaka koju ćete doživjeti zbog promjene nadmorske visine bit će puno veća od promjene tlaka koja će se dogoditi kada prolazi meteorološka fronta. Nama meteorolozima, tlak je dobar pokazatelj u toliko što znam da su u atmosferi nešto događa. On je pokazatelj promjene vremena. Direkta veza između tlaka i tlaka ne postoji, rekla je dr.sc. Ksenija Zaninović, biometeorologinja.
Martina Pilaš iz Preloga je 24-godišnja djevojka koja trenutno pohađa tečaj za instruktora nordijskog hodanja u organizaciji Hrvatskog saveza za nordijsko hodanje, nakon čega će biti licencirana instruktorica nordijskog hodanja, jedna od svega 4-5 takvih instruktora u cijelom Međimurju!
Martina Pilaš
Ljubav prema nordijskom hodanju kod Martine je buknula prije otprilike dvoje godine, kad se zajedno s majkom Ninom Pilaš učlanila u USR „Sport za sve“ Goričan i počela redovito baviti nordijskim hodanjem u sklopu udruge.
– Mama i ja smo vidjele koliko su članovi te udruge aktivni u smislu hodanja, putovanja i druženja, mislim da su jedni od najaktivnijih udruga u Međimurju, pa smo se odlučile učlaniti. Nažalost, moji vršnjaci baš nisu fizički aktivni.
Martina će svoje znanje o nordijskom hodanju prenijeti i na druge
Pozitivan pristup hodanju usadio joj je još odmalena njezin djed, jedan od najstarijih aktivnih hodača u Međimurju, Nikola Mirić (86) iz Preloga. S njim i s mamom je prije znala hodati po Prelogu. Učlanjenjem u udrugu u Goričanu otkrila je čari nordijskog hodanja u toj mjeri da se na koncu odlučila postati i instruktorica.
– Voljela bih podučavati druge nordijskom hodanju i voditi manje grupe. Nordijsko hodanje je jako zdravo, to je aktivnost na svježem zraku koja pokreće sve mišiće. Ja hodam 1-2 puta tjedno po 5-8 km i osjećam se puno bolje nego prije, i fizički i mentalno. Učinak nordijskog hodanja je fascinantan – priča nam Martina.
Prije hodanje slijedi zagrijavanje
Martina je inače studentica i volonterka koja radi s djecom. Na 5. je godini Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te će jednog dana biti učiteljica razredne nastave. Preostao joj je još samo diplomski, a radi ga na temu „Umjetnički festivali na području Grada Čakovca“.
Ujedno volontira u Društvu „Naša djeca“ Prelog, pomaže u radu s djecom u Dječjem klubu „Sims“ u Prelogu te sudjeluje na dječjim radionicama i bajkaonicama na otvorenom u sklopu Knjižnice i čitaonice Grada Preloga.
– Odmalena volim djecu i oduvijek sam htjela raditi s djecom te sam se dvoumila između odgojiteljice i učiteljice. Jedno sam ljeto i volontirala u Dječjem vrtiću „Fijolica“ u Prelogu, što mi je bilo jako lijepo iskustvo.
Nakon dobrog hodanja osmijeh je neizostavan
Martina uživa u boravku u prirodi, povremeno ide i na planinarenje i voli putovati.
– U sklopu USR „Sport za sve“ Goričan bila sam na lijepim višednevnim putovanjima u Konavle, Mali Lošinj, Hvar te raznim jednodnevnim izletima kao što su Staza 7 slapova, Opatija, Gorski Kotar itd. Istaknula je važnost rekreacije, a idealno je ono u prirodi.
– Mislim da bi se ljudi, posebno u Međimurju, gdje svi vole fino jesti, trebalo više kretati po predivnom krajoliku gornjeg i donjeg Međimurja. Jer, kretanje je temelj zdravlja! – poručila je.
Zato, tenisice ili gojzerice na noge i u prirodu, baš kao Martina, koja osim što je draga osoba, ima odličan pristup prema djeci, svjesna je važnosti kretanja i svoje znanje i iskustvo o nordijskom hodanju strpljivo i rado prenijet će i na druge. Martina, svaka čast i sretno!
Svatko može ispeči dravsku ribu, ali nitko kao Ivan Špicar iz Pušćina, sveprisutan umirovljeni auto-majstor. To je potvrdio i na redovnom godišnjem susretu ribiča Pušćina i njihovih prijatelja. Špicar kaže da nikad nije imao vremena ići na klasičnu ribičiju i loviti ribe.
I nikad nije ulovio ribu, ali je zato znao, kao odličan kuhar, izuzetno dobro pripremiti sve riblje specijalitete. No, panirana dravska riba pečena u dubokom ulju mu je sigurno najbolja. Pitali smo ga ima li tajne u tome?
– Nema tu nikakve tajne. Treba imati samo kvalitetnu dravku ribu i strpljenje, jer se ona mora peči polako, nikako ne prenaglo. Mnogi griješe pa ribu izvana zagore, a iznutra je još sirova. Dakle, som, šaran, štuka, pa i diver, narežu se na komade ili “potkove” dan ranije, posole i stave na pacanje u salamuru s češnjakom i drugim mirodijama.
Kad se ulje zagrijava napravimo i smjesu za paniranje od mješavine pšeničnog i kukuruznog brašna, crvene paprike, soli i papra. Komade ribe izvađene iz paca osušimo i dobro uvaljamo u smjesu za paniranje. Zatim ribu stavimo na ulje i lagano pečemo dok ne dobije lijepu žutu smeđu boju. Izvadimo i možemo poslužiti uz grahovu ili krumpirovu salatu s crnim ulje. Takva riba je najukusnija ako se jede prstima – kaže Špicar.
I doista, svi oni koji su je kušali, kasnije su lizali prste. Bila je odlična i naprasto je mamila za još kojim komadom.
Ovom prilikom ne smijemo zaboraviti ni njegove pomoćnike kod pripreme Zlatka Florijanića i Dragutina Novaka iz Pušćina, kojim je Špicar prenio dosta svoga znanja u pripremi ribe.
– Ako imate kvalitetnu ribu, a ne usuđujete se sami pripremati, zovite! Tu sam da pomognem! – kaže u šali Špicar.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je poslodavce da u nedjelju svoj posao organiziraju tako da zaposlenicima omoguće izlazak na drugi krug predsjedničkih izbora, piše N1.
DIP ih poziva da to učine smjenskim radom u više timova ili sl., ovisno o prirodi posla, kako bi zaposlenicima koji rade na taj dan omogućili da ostvare svoje biračko pravo.
Biračka mjesta u Hrvatskoj bit će u nedjelju otvorena od 7 do 19 sati.
Pravo birati predsjednika, u Hrvatskoj i još 38 država, ima ukupno 3.769.598 birača, što je oko 7400 birača više nego u prvom krugu.
Hrvatski predsjednik nije izabran u prvom krugu, 29. prosinca, jer nitko od osmero kandidata nije dobio za to potrebnu većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas), pa će odluka pasti u drugom krugu.
22.06.2013., , Zagreb - Ilustracija za elektricnu struju i potrosnju. Prije samog ulaska u Europsku uniju Hrvatska elektroprivreda - HEP, dobila je konkuenciju a rijec je o slovenskoj tvrtki GEN-I koja obecaje i do 30 posto jeftiniju struju te tvrtka RWE Energija koja upravo priprema izlazak na siroko trziste pa gradjani uskoro mogu ocekivati informacije o konkretnim ponudama za kupce. r"nPhoto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenog prošle godine, piše Poslovni dnevnik.
U paketu s višom cijenom plina moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?
Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstvu, rekao je u emisiji U mreži Prvog da je ovo drugi korak započet 1. listopada.
“Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije od 10 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je.
Dodao je da nema tih mjera da bi poskupljenje bilo mnogo više.
“Nažalost, doba jeftine energije je prošlo zbog energetske tranzicije i procesa koji će trajati barem 20-ak godina, pa i dulje. Stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, neutralan CO2, kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i ne vodi dobrom”, naglasio je Špehar.
Ističe da održiva energija ima svoju cijenu.
“Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika”, rekao je Špehar.
Građani bi mogli očekivati veće račune od četiri do sedam eura.
Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kazala je da se svako poskupljenje energenata neizbježno odražava na povećanje cijena.
