U petak, 26. studenoga, otvorena je samostalna izložba Mirne Žerjav, u koju je publiku uvela kustosica Muzeja Grada Preloga Iva Kožnjak, a glazbu uz izložbu producirala Ana Goričanec. Sam naziv samostalne izložbe Mirne Žerjav „Rastavljeno/sastavljeno“ ukazuje na proces izvedbe djela.
– Osnovno izražajno sredstvo autorica je pronašla u staklu, koje se u umjetničkoj produkciji primjenjuje od antike. Mirna uporabnim predmetima ukida njegovu dotadašnju funkciju (boce, čaše …) i daje novu estetiku u obliku slike ili skulpture.
Pretežito kombinira suvremene slikarske tehnike i tehnike hladne obrade stakla. Uništava poznate forme, rekomponira i prenamjenjuje gotove staklene objekte razbijanjem, lomljenjem i rezanjem. Autorica zagovara estetiku minimalističkih karakteristika – na djelima dominira jedna boja i tekstura, geometrijski oblici ploha, ritam, kontrast i ravnoteža. Slike nastaju spontanim nizanjem staklenih fragmenata oplemenjenih bojom, dok objekti u prostoru drsko naglašavaju superiornost transparentnog stakla.
Transparentnost je dio identiteta stakla, no u ovom dvosmjernom vrijednosnom sustavu stakla kao medija namjerno nije podjednako zastupljena. Naglašena je ukoliko tehnička izvedba to dopušta, u suprotnom transparentnost je potpuno zanemarena osobina spomenutog materijala – stoji u priopćenju.
Diplomski studij Likovne pedagogije Mirna Žerjav je završila na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom red. prof. art. Marijana Pongraca. Radi i djeluje u javnim ustanovama osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.
Izložba se može razgledati do 23. prosinca 2021. godine.
Hrvatske ceste, ako i Županijska uprava za ceste Međimurske županije, potpuno su spremne za brigu i održavanje cesta u zimskim uvjetima, a o tome smo porazgovarali rukovoditeljem PJ Varažin, ujedno i šefom stožera za Hrvatske ceste Međimurske županije Davorom Bobičancem te šefom stožera Županijske uprave za ceste Stjepanom Marčecem. Oni su i više nego spremni i za njih, naime nema iznenađenja.
Najugroženija mjesta su mostovi, nadvožnjaci i vijadukti
– Svakodnevno se obavljaju ophodnje po svim državnim cestama, kojih imamo ukupno 115 kilometara, ovisno o vremenskim uvjetima i temperaturama, sa svrhom pregleda ispravnosti cesta, zaleđenosti, padalina… Najugroženija mjesta su mostovi, nadvožnjaci i vijadukti – rekao nam je šef Stožera za Hrvatske ceste Davor Bobičanec.
Što se tiče državnih cesta, ugovorni izvoditelj za Hrvatske ceste u Međimurju, Poduzeće za ceste Varaždin, održava državne ceste u Međimurskoj, kao i Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji.
– Imamo kapacitet vozila prema planu zimske službe i spremni smo intervenirati po pitanju prohodnosti i sigurnosti na cestama općenito u bilo koje doba dana i noći. Pratimo prognozu i uvijek smo u stanju pripravnosti. Imamo osigurane i dostupne količine kamenih posipala i soli. U najvećem, trećem stupnju pripravnost van izlazi četiri, ako treba i pet ralica – dodao je Davor Bobičanec.
Hrvatske ceste ujedno mole sudionike u prometu da koriste zimsku opremu i prilagode brzinu stvarnim uvjetima na cesti.
Mjesta pripravnosti za županijske ceste:Čakovec i Donji Kraljevec
Županijska uprava za ceste Međimurske županije ima u nadležnosti 450 kilometara cesta. Zimske službe raspoređene su na dva mjesta pripravnosti: u Čakovcu i Donjem Kraljevcu. U Čakovcu je za ceste nadležna tvrtka Tegra, a u Donjem Kraljevcu Pavlic asfalt.
– Sol imamo uskladištenu u tri silosa ukupnog kapaciteta 450 tona, u Cirkovljanu, Gornjem Mihaljevcu i Vrhovljanu. Imamo i dva natkrivena skladišta soli u Čakovcu i Donjem Kraljevcu ukupnog kapaciteta 400 tona – rekao je šef stožera Županijske uprave za ceste Stjepan Marčec.
– Ophodnja ovisi o stupnju pripravnosti, a stupanj pripravnosti ovisi o vremenskoj prognozi. Imamo raspon od nultog do trećeg stupnja pripravnosti. U nultom stupnju je obično uključen jedan obilazak kroz noć po mjestu pripravnosti, dok najjači, treći stupanj uključuje i do tri obilaska po mjestu pripravnosti. Smjena traje od 7 ujutro do 7 navečer (24 sata) – objasnio je.
Dežurni djelatnici prate vremenske prognoze i uvjete i prema potrebi izlaze u obilazak i, shodno stanju ne terenu, interveniraju, bez obzira koji je dio dana ili noći.
Što je s cestama uništenim aglomeracijom?
Stjepan Marčec je rekao i da će ceste koje su uništene aglomeracijom također održavati, međutim uništeni, šljunčani dijelovi se neće soliti i održavanje takvih cesta bit će malo otežano, a ukoliko će se prognozirati jači snijeg, uputit će se nalog Međimurskim vodama da bolje urede gradilišta kako bi se ceste mogle normalno održavati.
– Što se ralica tiče, također ovise o stupnju pripravnosti. U trećem stupnju pripravnosti na raspolaganju imamo 13 ralica i tri gredera, što je dakle 16 vozila za čišćenje snijega, plus dva rovokopača koji služe za utovar soli, ali se po potrebi se mogu uključiti u čišćenje križanja i nanosa snijega. Dakle, 18 vozila. Zimska dežurstva imamo od 15. studenoga do 15. ožujka, a prema potrebi, ako se zima produžim produžuju se i dežurstva – rekao je Stjepan Marčec.
Objasno je i kako se prema Pravilniku o održavanju cesta u zimskim uvjetima, ceste smatraju prohodnima ako visina snijega na kolniku ne prelazi 15 centimetara i ukoliko je promet moguć s vozilima koja imaju zimsku opremu.
– Građanima poručujemo da nabave zimsku opremu. Najgori je prvi snijeg, jer se vozači tad još obično ne prilagodne zimski uvjetima. Kasnije se već prilagode pa je lakše – napomenuo je.
– Imamo sporazum s Gradom Čakovcem. Tamo gdje se županijske ceste i ceste Grada Čakovca nadovezuju jedna na drugu, kako se ralice ne bi na pola ceste okretale, dogovor je da određene ceste Grad Čakovec počisti u cijelosti, a određene mi – rekao je Marčec.
Nerazvrstane, odnosno lokalne ceste
Što se tiče nerazvrstanih cesti, one su u nadležnosti gradova i općina, koje se same, prema svojim prioritetima i mogućnostima, organiziraju po pitanju čišćenju snijega i održavanja cesta.
Josip Medved (68) iz Pribislavca priprema se za zimu. Ovaj vrijedni umirovljenik 35 godina svoga života proveo je u čakovečkom ČATEKS-u. Iako se nedugo umirovio, rad nikad nije napustio. Ove godine kao i mnoge prijašnje u akciji je pripremanja drva za ogrjev.
– Imamo plina, ali pošto imamo i šumu odlučili smo se grijati se na drva. Penzije su male pak si tak koju kunu prišparam. Ve je to izvanredni posel, ali brinem se i za 40 kokoši i delam si vrta, govori nam Josip.
Prije nego se zaposlio u ČATEKS-u Josip je šegrtovao za brijača.
– Ja sam školovani brijač. Kak mlajši delal sam od jutra u 7:00 do 12:00 vur i potli od 14:00 do 18:00. Delal sam celi den. Kak mi je otac delal v ČATEKS-u a ja sam si štel posel z bolšim radnim vremenom počel sam tam delati i ja i ostal 35 let.
Unatoč godinama koje su ga sustigle, Josip ne odustaje od posla.
– Čujte, kaj da delam? Da sedim pred televizorom? Eh, ne! Pa podivljam či ne delam. Znal sam pobrati doma hiljade krumpirovih zlatica, se sam kaj nem bezveze sedel.
Josip dane u mirovini provodi u društvu svoje žene Ružice Bubek.
– Tak sam srećen kaj imam svoju Ružicu. Da vam prav velim, ja sam bil stari dečko, a Ružici je hmrl muž. Ona je pekla kolače i jemput je došla k kćerki koja joj je rekla: „Mama, hoj ti k Medeku.“ Tak su me zvali, Medek. Dobar sam čovek, delal sam, v krčmu sam ne išel i tak smo se ja i moja Ružica našli i stali skupa, govori nam Josip svoju ljubavnu priču.
Uz Ružicu, Josip je dobio i novu obitelj.
– Ve je prilika kaj pohvalim svoju nećakinju Sindy Bubek koja je ve postala svetska prvakinja. Ona je naša. Baš sam bil ponosen, hvali nam se razdragani Josip.
Podravski list javlja da je njihova čitateljica kod Selnice Podravske spazila pumu. O ovoj divljoj zvijeri puno se pisalo kroz ljeto. Podsjećamo, navodno je viđena i u Međimurju, ali i u Sloveniji.
– Vidjela sam pumu na Dravi. Bila je udaljena od mene kojih 60 -70 metara. Bila je žuto-smeđe boje, dužine oko 2m. 150m od prve kuće. Kao i obično odlučila sam prošetati do Drave. To područje je inače jako lijepo za šetnju i sigurno je za ljude.
Kada sam stigla do obale, sa svoje lijeve strane ugledala sam životinju kako izlazi iz grmlja. Sigurna sam da je to bila puma – napisala je čitateljica.
U petak, 26. studenog, se ispred bivše Gradske kavane u Čakovcu našla tek nekolicina znatiželjnika na otvaranju 6. međunarodne izložbe karikature. Izložbu je postavio naš poznati karikaturist Damir Novak iz Malog Mihaljevca, a ujedno mu je pripala čast da je i otvori. Bio je to kišni i turobni dan, a kojem kojem su vedrinu davale karikature preslikane na vodonepropusno platno koje je privezano uz ogradu kavane gdje će biti do kraja prosinca.
– Ovoga puta sam pod kišobranom, no znam kako će biti dana kada ću se s namjernicima susretati u nekim ljepšim danima – rekao je Novak.
Uz izložbu je izdan prigodan Katalog u kojem je uvodničarka Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca napisala:
“Čakovec je po šesti put domaćin Međunarodne izložbe karikatura, koja okuplja crtače iz svih dijelova svijeta, a nama omogućuje da se neposredno upoznamo s autorima, njihovim izričajem te novim trendovima. Karikatura se pojavila u 16. stoljeću, a danas je uglavnom vežemo uz novine, gdje je ravnopravna i priznata novinarska forma.
Kritika je to ili komentar aktualnih događanja, društva ili osoba, ali i često malo umjetničko djelo koje izražava osobnost karikaturista. One možda nisu razlog zašto kupujemo novine, no sigurno ih svaki put pogledamo i razmislimo što je autor htio reći ili naglasiti. Novi mediji otvaraju nove mogućnosti karikaturistima, koje će oni sigurno iskoristiti. Ovogodišnja tema izložbe, bicikli i cikloturizam, došla je na pravo mjesto. Nekada smo bili prepoznatljivi po velikom broju bicikala kojima su ljudi odlazili na posao. Danas smo regija u kojoj se razvija cikloturizam, ali i u kojoj je velik broj građana rekreira biciklirajući međimurskim bregovima i dolinama.
Drago mi je da se ovaj festival etablirao u našem gradu, da raste te svima nama omogućuje da vidimo radove iz cijelog svijeta. Autorima koji će tijekom trajanja festivala boraviti u našem gradu želim da se kod nas dobro osjećaju, a publici uživanje u izloženim radovima. Srdačno!“
Katalog sadrži popis svih autora karikatura, njih 103 mlađih od 16 godina iz 7 država sa 112 radova te 337 autora starijih od 16 godina iz 58 država s njihovih 560 radova.
U katalog su uvrštene one posebne, nagrađene, koje su dobile priznanja i one izvan konkurencije za koje je 6-člani međunarodni žiri smatrao da zaslužuju mjesto u katalogu.
“Evo još nismo ni završile već je potrgano, sad bude valjda ljepše bez ičega” – rekla nam je ValerijaČituš iz Donje Dubrave, i poslala fotografiju potrgane, slomljene i devastirane božićne kućice koju su svojevremeno počeli uređivati članovi Odbora za uređenje mjesta. Kako to rade sustavno kućici je trebala dorada, no ruka(e) drznika učinile su svoje prekinuvši ih u realizacije nečeg lijepog.
Iako rezultat sugerira uvjerljivu pobjedu gostiju, utakmica je riješena tek 3 minute prije kraja.
Domaći u prvom poluvremenu igraju dobro i u jednom trenutku vode i 12 razlike. Na poluvrijeme odlaze s plus 5, no u trećoj četvrtini igraju loše u napadu što gosti koriste i preuzimaju vodstvo pa do kraja utakmice Kotoripčani ne uspijevaju preokrenuti rezultat pa gosti relativno uvjerljivo slave.
U susretu nisu imali širinu u napadu, a jedini raspoloženi bio je Ivan Fuš koji je postigao čak 32 poena. Adrian Zvošec postigao je 8, Vedran Habuš i Vedran Puštek po 6, Petar Fuš 5, David Ujlaki 2 i Neven Ujlaki 1 poen.
Domaći ističu katastrofalno suđenje, ne umanjujući zasluženu pobjedu gostiju, pa je na kraju završilo s 4 isključenja i tehničkom, a razlog svemu je nezadovoljstvo suđenjem obiju ekipa.
Iduće kolo Kotoripčani gostuju u Murskom Središću.
S danom 26. studenoga 2021. godine sedam članova Izvršnog odbora podnijelo je neopozive ostave na svoje članstvo u Izvršnom odboru Međimurskog nogometnog saveza.
S obzirom na to da su od njih i 3 ovlaštena dopredsjednika Međimurskog nogometnog saveza, Savez ostaje bez ovlaštene osobe za potpis i zastupanje.
– Zbog svega navedenog Skupština sazvana 30. studenoga se odgađa. Termin održavanja nove Skupštine odredit će povjerenik Hrvatskog nogometnog saveza – javljaju iz MNS-a.
Blagdansko raspoloženje i mirise Božića ovog vikenda osjetite na malo drugačiji način, na čokoladnoj wellness večeri na Cerinama.
Čokoladna rapsodija savršen je uvod u božićne blagdane i sve one raskošne okuse i mirise koje Božić sa sobom nosi, a tim Bazena Cerine pripremio je večer ispunjenu mirisom i okusom čokolade, no na malo drugačiji način.
Posebna masaža čokoladom samo je dio wellness večeri za parove koja će se održati ovog petka, 3. prosinca, od 17 sati na Bazenima Cerine.
Hrvatski kajkavski kolendar publikacija je koju od 1991. godine neprekidno izdaje Matica Hrvatska – ogranak Čakovec. Godišnjak je to Matice u kojem o lokalnim i kajkavskim temama pišu autori s područja Sjeverozapadne Hrvatske, pritom na kajkavštini obrađujući teme povijesti, gospodarstva, kulture, objavljuju književne uratke i stvaraju spomen na međimursko stvaralaštvo, povijest i kulturu. Ove godine izdan je u povodu svoje 30. obljetnice na 400 stranica. „S ponosom možemo reći da danas predstavljamo jednu od važnijih tiskovina u Hrvatskoj koja se prodaje u čak 2000 primjeraka.
Ulazimo u treće desetljeće izlaženja Kolendara, što je ujedno i glavna tema broja, uz 30. obljetnicu oslobođenja Međimurja“, rekao je predsjednik Ogranka Ivan Pranjić i naglasio da je Hrvatski kajkavski kolendar zdanje koje je prisutno u skoro svakom kućanstvu u Međimurju, ali i okuplja neke od najistaknutijih povjesničara, književnika, filozofa, akademika te stručnjaka u svim sferama međimurskog života.
Ove godine, čak 94 autora dostavilo je svoje članke i tekstove, s ciljem čuvanja tradicije i kajkavskog narječja. „Autori su se predstavili s više od 100 tekstova i literarnih ostvarenja, a uz predstavljanje i učenika osnovnih te srednjih škola Međimurja – osvajača Nagrade Zvonimir Bartolić, možemo sa sigurnošću reći kako naša kultura i identitet nisu u opasnosti ni u ovim izazovima vremenima“, naglasila je urednica Anita Novak.
Matica je prepoznatljiva po svom kalendaru te uz 10-ak izdanih knjiga godišnje, kapitalnih djela naše kulture i povijesti, donosi niz tema koje Međimurce potiču na čitanje. Stoga je u ovom broju kulturnu, znanstvenu i nakladničku djelatnost Ogranka u 30 godina svojim tekstovima predstavio Tomo Blažeka, tajnik Ogranka i pomoćnik urednice. „Veseli što mnoge obitelji na sjeveru zemlje prate izdavanje kalendara svake godine, kupuju ih i čuvaju u svojim knjižnicama“, pritom je naglasio.
„Izdati knjigu u današnja vremena, koja ima radove 90-ak autora te to raditi svake godine u kontinuitetu, poduhvat je kakvim se rijetko koji izdavač može pohvaliti. Čakovečki ogranak Matice hrvatske najprepoznatljiviji je upravo po ovoj publikaciji i svake nas godine ugodno iznenadi temama koje kalendar obrađuje te samom kvalitetom tekstova. Vjerujem da je i među autorima čije radove u njemu možemo čitati, prestiž izaći u Kajkavskom kalendaru. Što se tiče Grada Čakovca, drago mi je se možemo pohvaliti da se kod nas uređuje i kontinuirano izdaje jedna ovakva, za društvo u cjelini, vrlo važno knjiga. Čestitam urednici, uređivačkom odboru i ogranku na novom izdanju Kajkavskog kalendara, uvjerena sam da ćemo dogodine ponovno promociju izdanja obavljati svečano u većem prostoru, kakav ovom izdavačkom pothvatu i dolikuje“, rekla je u svom obraćanju gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.
