Subota je počela suho i svježije, osobito u unutrašnjosti zemlje gdje je noć bila primjetno svježija nego prethodnih nekoliko uz temperaturu od 10 do 15°C.
Na Jadranu ima umjerene i jake bure uz minimalnu temperaturu između 21 i 26 Celzijevih stupnjeva. Zbog te bure na nekim cestama ima prometnih ograničenja, uglavnom podno Velebita, piše n1.
U nastavku dana vrijeme će biti suho i pretežno sunčano. Vjetar na kopnu slab do umjeren sjevernih smjerova, a duž obale će i u nastavku dana puhati umjerena, mjestimice i jaka bura koja će poslijepodne malo oslabjeti, a na sjevernom dijelu mjestimice okrenuti na sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviša temperatura od 26 do 30°C, na Jadranu većinom između 30 i 33 Celzijeva stupnja.
I za sutra prognoziramo djelomično sunčano vrijeme. Mjestimice može biti povećane naoblake, osobito u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu gdje poslijepodne ili navečer postoji mogućnost za kraći pljusak. Vjetar na kopnu slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj prolazno i jugozapadni. Na Jadranu umjerena, ujutro na udare mjestimice i jaka bura koja će danju oslabjeti i okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Noć ugodno svježa, osobito u unutrašnjosti gdje će minimalna temperatura biti između 12 i 17°C, a na moru od 19 do 24°C. Najviša dnevna između 26 i 30°C, duž obale i na otocima koji stupanj viša.
Početak sljedećeg tjedna donosi nam sličnu temperaturu pa zasad nema novog toplinskog vala, iako će na Jadranu temperatura i dalje biti koji stupanj iznad 30°C. Ponovno raste mogućnost za lokalne pljuskove, osobito na kopnu.
Brojni posjetitelji okupili su se u Murskom Središću na koncertu Jelene Rozge, održanom u sklopu manifestacije Ljeto uz Muru.
Publiku je prije glavne zvijezde večeri zagrijao Tamburaški sastav Frikovi, a potom je Jelena Rozga nizom svojih najvećih hitova priredila večer ispunjenu pjesmom, plesom i odličnom atmosferom.
Kako je bilo, pogledajte u našoj fotogaleriji i videozapisima.
Dvodnevna maifestacija „Lov na labuđe pero“ u Prelogu, u organizaciji Nautičkog kluba Labud iz Preloga, započela je u petak, 3. srpnja 2026. godine navečer, okupivši mnoštvo posjetitelja na Marini Prelog, kod doma Nautičkog kluba Labud, i to s dva dobra razloga. Prvi je bio stand up popularnog komičara Aleksandra Lazića iz Podravine, a drugi nastup sjajnog rock benda Veni Vidi Whiskey iz Kotoribe.
Aleksandar Lazić je oko sat i pol nasmijavao publiku pričavši o (ne)zgodama koje je doživio sa svom Barom, dotičući se raznih tema, od reklami za uloške i „onih dana u mjesecu“ do boravka u hotelu s usluhom „all-inclusive“ i tračanja na WC bez kartice za ulaz u sobu… Na kraju je zaključio:
– Bili ste divna publika, hvala vam lijepa! Međimurci moji, idem prije nego me pojedu komarci, ili krokodili ili ictiosauri! (nisu bili komarci, već mušice, op. a.).
Prije odlaska, kao i na svakom svojen nastupu, poklonio je majicu „Do iberlaufa“ jednom posjetitelju, a sretnik je bio Darko iz Preloga. Naravno, Aleksa nije migao izbjeći ni fotografiranje s mnogobrojnim fanovima, a dobro raspoloženje zatim se nastavilo uz odličan bend benda Veni Vidi Whiskey iz Kotoribe.
Uz Lazića i ovaj sjajan bend, cijelo vrijeme bio je i velik red na prefinelangoše, koje su pekli ljudi dobra srca, prijateljice NK-a Labuda iz Draškovca. Posjetitelji su jednostavno poludjeli za njima.
„Lov na labuđe pero“ nastavlja se i danas (subota, 4. srpnja), kada će se održati samo, uzbudljivo natjecanje u veslanju tradicionalnim plitkim dravskim čamcima, odnosno „dravskim čonima“, ali očekuje vas i mnoštvo drugih sadržaja, gastronomska ponuda i osvježavajuća pića. Raspored je sljedeći:
Darko, Aleksandar Lazić i predsjednik NK Labud Mario Naranđa
od 10:00 sati – Odbojka na vodi: Atraktivan sportski turnir koji uvijek donosi pregršt uzbuđenja i borbe za svaku loptu
17:00 sati Središnji dio manifestacije: Lov na labuđe pero (tradicionalna utrka dvočlanih posada u čamcima)
Utrka kajacima
Pračkanje (natjecanje u gađanju praćkom)
Glazbeni sastav „Rubikon“
Ne propustite subotu uz zanimljiva događanja uz Dravu u Prelogu!
Vožnja u japankama ili bosonogi tijekom ljeta nije rijetkost. Visoke temperature mnoge vozače potaknu da tešku obuću zamijene natikačama, japankama ili čak potpuno izuju cipele prije nego sjednu za upravljač. No, koliko je takva vožnja sigurna i može li zbog nje vozač biti kažnjen?
To pitanje postavili smo Policijskoj upravi međimurskoj, a odgovor je jasan – u Hrvatskoj ne postoji zakonska odredba koja izričito zabranjuje upravljanje vozilom bosonog ili u japankama, natikačama, klompama ili obući s visokom petom.
Glasnogovornik Policijske uprave međimurske Radovan Gačal naglašava kako to ipak ne znači da je takav način vožnje preporučljiv.
– Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne propisuje posebne kazne za vozače koji upravljaju vozilom bosi ili u neadekvatnoj obući. Ipak, vozač bi uvijek trebao odabrati obuću koja omogućuje siguran oslonac na papučicama i smanjuje mogućnost proklizavanja stopala. Takva obuća pridonosi sigurnijem upravljanju vozilom i boljoj zaštiti svih sudionika u prometu – pojasnio je Gačal.
Dodaje kako sigurnost u prometu ne ovisi samo o propisima, već i o odgovornosti svakog vozača.
– Svaki sudionik u prometu svojim odgovornim ponašanjem doprinosi većoj sigurnosti na cestama. Zato je važno pridržavati se ne samo zakonskih obveza nego i preporuka koje mogu spriječiti prometne nesreće – ističe.
Iako u Hrvatskoj nema novčanih kazni za vožnju u japankama ili bosonogi, u pojedinim europskim državama pravila su znatno stroža.
Primjerice, u Španjolskoj je vožnja u japankama ili bez obuće zabranjena, a vozače može dočekati kazna od 80 eura. U Velikoj Britaniji zakon propisuje da vozač mora imati obuću koja omogućuje sigurno upravljanje vozilom, pa policija može izreći kaznu ako procijeni da to nije slučaj.
U Njemačkoj, Italiji, Austriji, Nizozemskoj i Mađarskoj vožnja u japankama nije izričito zabranjena, ali može imati ozbiljne posljedice ako dođe do prometne nesreće. U tim državama neadekvatna obuća može utjecati na utvrđivanje odgovornosti, a u Njemačkoj i Italiji čak i na isplatu odštete iz osiguranja. U Sloveniji vozači zbog takve obuće uglavnom neće biti kažnjeni, ali ih policija može upozoriti da koriste prikladniju obuću.
Stručnjaci za sigurnost prometa već godinama upozoravaju da japanke, natikače i slična obuća mogu skliznuti s noge ili se zaglaviti ispod papučica, čime se produžuje vrijeme reakcije vozača i povećava rizik od prometne nesreće. Istraživanja austrijskog autokluba pokazala su da je reakcija vozača u japankama sporija nego u tenisicama te da je sila kočenja slabija, piše revijahak.
U sklopu obilježavanja Dana Općine Općina Mala Subotica, u petak, 3. srpnja, u Sportskom parku NK Dinamo Palovec održana je svečanost otvorenja novih svlačionica i pomoćnog igrališta. Riječ je o jednom od najvećih ulaganja u sportsku infrastrukturu na području općine posljednjih godina, vrijednom oko 400.000 eura.
Program je započeo utakmicom mlađih uzrasta NŠ Općine Mala Subotica, nakon koje je uslijedila svečanost otvorenja novog objekta. Uz brojne mještane i sportaše, događaju su nazočili načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, predsjednik Općinskog vijeća Josip Šegović, predsjednik Mjesnog odbora Palovec Filip Jurčec, glavni tajnik Međimurskog nogometnog savezaIgor Križarić, tehnički tajnik Darko Jambrović, predsjednik NK Dinama PalovecDenis Magdić, općinski vijećnici, članovi Mjesnog odbora te brojni predstavnici sportskog i društvenog života. Nove je prostorije blagoslovio župnik Tomislav Kos, dok je program vodio Miljenko Ovčar.
Investicijom je izgrađeno više od 170 četvornih metara novog prostora sa suvremenim svlačionicama, sanitarnim čvorovima i tuševima za domaću i gostujuću momčad, čime ukupna bruto površina objekta sada prelazi 400 četvornih metara. Uz glavni teren uređeno je pomoćno igralište, a izgrađeno je i veliko asfaltno igralište opremljeno za rukomet i košarku. Radove je izvela tvrtka Đurkin.
Predsjednik NK Dinama Palovec Denis Magdić istaknuo je kako je riječ o projektu koji je zahtijevao mnogo vremena, truda i zajedničkog rada.
– Ovo je projekt koji je trajao dosta dugo. Uloženo je puno vremena i truda, no zahvaljujući pomoći Mjesnog odbora, Općine Mala Subotica i načelnika uspjeli smo ga nakon nekoliko godina privesti kraju. Međutim, ovo je tek prva faza. Već ove jeseni krećemo u drugu fazu, koja uključuje proširenje svlačionica, obnovu ograde i izgradnju tribina. Imamo puno planova i vjerujemo da ćemo uspješnu suradnju s Općinom i Mjesnim odborom nastaviti i dalje – rekao je Magdić.
Okupljenima se obratio i načelnik Valentino Škvorc, naglasivši kako ulaganja u sportsku infrastrukturu predstavljaju jedan od prioriteta općinske uprave.
– Danas je važan dan, ne samo za klub nego i za cijelu Općinu. Ovim projektom pokazujemo da nam je ulaganje u sportsku infrastrukturu jedan od prioriteta. Stvorili smo vrhunske uvjete za daljnji kvalitetan rad NK Dinama Palovec, ali i Nogometne škole Općine Mala Subotica koja će koristiti ove prostore. Ovo nije samo mjesto za odigravanje utakmica, nego prostor okupljanja, druženja i zajedništva, jer svi znamo koliko NK Dinamo znači Palovcu – poručio je načelnik.
Na kraju je čestitao svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, istaknuvši kako se novi objekt odlično uklopio u izgled naselja, poželio klubu mnogo sportskih uspjeha te službeno proglasio nove svlačionice otvorenima.
Nakon svečanog dijela programa uslijedila je prijateljska nogometna utakmica između reprezentacije Međimurja i reprezentacije Općine Mala Subotica, čime je nastavljen bogat program proslave Dana Općine.
Danas smo ponovo posjetili obitelj Kalanjoš u romskom naselju Sitnice kod Murskog Središća. Pozvao nas je otac obitelji Stanislav Kalanjoš i zamolio da uputimo još jedan apel za pomoć njegovoj kćerki Svetlani za kupnju lijekova “Mounjaro” za regulaciju povišenog šećera i tjelesne težine.
Borba protiv enormne pretilosti Svetlane (40) i njezine majke Vesne (59) počela je prije deset mjeseci kada smo prvi pisali o njihovoj bolesti i problemima s kojima se susreću. Svetlana je tada imala 240 kilograma i nije se godinama mogla sama kretati ni ustati iz kreveta. Da bi otišla liječniku trebalo je šest vatrogasaca da je stave u kola hitne pomoći. Majka Vesna imala je 160 kilograma. I njoj je trebala pomoć.
U međuvremenu smo pokrenuli humanitarnu akciju, grad Mursko Središće i gradonačelnik Dražen Srpak, najviše su se iskazali u tome. Osiguran je novac za lijekove, kućne potrepštine i higijenski materijal. Uz pomoć prijatelja iz naselja i tvrtke Đurkin d.o.o. Čakovec, koja je osigurala sav materijal, uređena im je kupaonica, uveden vodovod…
Mjeseci su prolazili, a kilogrami se topili, kao i prikupljeni novac. I danas su opet pred zidom.
-U Gradu Mursko Središće su mi rekli da je novac s humanitarnog računa potrošen i neka se snađemo – kazao nam je Stanislav Kalanjoš.
A bilo bi šteta da se sada prekine s terapijom. Majka Vesna skinula je pedesetak kilograma i više ne treba lijekove. Jede vrlo malo i kilogrami se, što je najvažnije, ne vraćaju. Morat će pojačati fizičke aktivnosti, a razmišlja i o operaciji. Snežana je skinula više od 60 kilograma, sama hoda, sretna je, ali terapiju ima za još samo dva tjedna.
-Zato smo zamolili župana Matiju Posavca da nam pomogne. Obećao je da će to ovaj tjedan riješiti preko “Katruže” i u ljekarni uplatiti oko dvije tisuće eura za terapiju za sljedećih šest mjesec. Na tome sam njemu i njegovim suradnicima zahvalan do neba – ističe Stanko Kalanjoš.
No, sad se pojavio i novi problem. Obitelj Kalanjoš prima mjesečno oko 400 eura pomoći, što je dovoljno tek za plaćanje režija i osnovnih životnih potreba.
-Već dvije godine čekamo da nam riješe inkluzivni dodatak za Svetlanu. Već smo više puta zvali, urgirali, ali svi nam obećavaju da će biti, ali neka se strpimo. Pa dokle? A Svetlana svakodnevno treba dijetnu hranu, higijenske potrepštine, donji veš kojega moramo posebno šivati i još puno toga. Više ne znam gdje da molim pomoć. Socijalna služba se oglušuje, a vrijeme ide – jada se Stanislav, sudionik Domovinskog rata, koji se već godinama bori za zdravlje kćerke i supruge. Vjeruje da će institucije naći rješenje i za njihov problem.
Vjerujemo i mi. Jer, dobrih ljudi uvijek je bilo i bit će!
Zato Svetlani želimo ozdravljenje i normalan život. Sretno!
Sa 18 godina, 2024. godine, danas 20-godišnji Sven Posedi iz Pribislavca završio je Srednju školu Čakovec – smjer fizioterapeutski tehničar. Danas, dvije godine kasnije, radi kao konobar, još uvijek čekajući pripravništvo koje mu je nužnost da bi mogao položiti stručni ispit i raditi u struci! Nade i motivacije za ovaj posao sve je manje te ukazuje na općenito problem fizioterapeuta u Hrvatskoj koji se, ne, nije riješio promjenom zakona 2025. godine!
– Nisam uspio pronaći mjesto za stažiranje već dvije godine pa danas radim kao konobar u Tree Hillu u Prelogu. I za fizioterapeutske tehničare i one koji su završili studij (prvostupnike) prošle se godine mijenjao Zakon o zdravstvenoj zaštiti prema kojem se više ne mora imati godinu dana staža kako bi se mogao napraviti stručni ispit, no to vrijedi samo za one koji su završili bilo kakvo školovanje za fizioterapeuta od 2025. godine nadalje Za one koji su završili srednju školu ili studij 2024. ili ranije, odnosno fizioterapeutski tehničari koji su upisali strukovnu školu prije školske godine 2021./2022.i sve koji su upisali studij fizioterapije prije 2022./2023 i dalje vrijedi da moraju proći stažiranje! – istaknuo je, jasno, nezadovoljan Sven.
Svoje nezadovoljstvo dodatno je i obrazložio: – To je potpuno nelogično jer se program u sradnjoj školi, a vjerojatno niti na fakultetima, nije mijenjao. Pripravnički staž u prosjeku se čeka 36 mjeseci, ja svoj još eto nisam dočekao! Smatram da je ovo jako velika nepravda za sve nas koji smo obrazovanje završili 2024. godine ili ranije, i to ne samo za mene naravno već i za sve fizioterapeute u Međimurju i čitavoj Hrvatskoj!
Sven je istaknuo i činjenicu da pacijenti u Hrvatskoj na pregled fizijatra čekaju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, a zatim još toliko da bi uopće dobili termin za fizioterapije.
– U Hrvatskoj kronično nedostaje fizioterapeuta i u bolnicama i u toplicama i svugdje, a država ih ne zapošljava! Iako smo traženi, suludo je da zapravo jako teško i pronaći posao, čak i nakon stažiranja, a ovim nelogičnim zakonima to nam je tim i teže! – ukazao je također Sven.
Sven Posedi iz Pribislavca čeka na stažiranje već dvije godine
Upozorio je i na žalosne posljedice svega toga: – Neki moji prijatelji fizioterapeuti, uključujući i one koji su se sedam godina školovali za fizioterapeuta (srednja škola + studij), skroz su odustali od tog posla i napravili prekvalifikaciju te sad rade nešto drugo, a siguran sam da nisu jedini, što je žalosno! – rekao je Sven i dodao:
– Mislim da je problem što su prevelike upisne kvote za fizioterapeutske tehničare i fizioterapeute, ne samo u Međimurju, već i u drugim županijama. Jer, niti ima dovoljno pripravničkih mjesta niti posla za sve. Država želi zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, no ovime ih samo tjera u inozemstvo gdje će lakše pronaći posao i biti cjenjeniji kao fizioterapeuti.
Naglasio je da je osim demotivacije velik problem i to što fizioterapeuti, dok čekaju pripravnički staž, neke stvari zaborave jer jednostavno više nisu svaki dan u tom području.
Na kraju, Sven je zaključio:
– Uvijek sam htio pomagati i raditi s ljudima, posebno starijima i nemoćnima, za koje znam koliko je bitno da im se i pomogne i pruži suosjećajnost i posao fizioterapeuta vidimo sam kao svoje idealno zanimanje, no kako vrijeme odmiče osjećam kako i sam gubim motivaciju jer, ako i uspijem dobiti staž, nemam nikakvu sigurnost da ću uspjeti pronaći i posao u struci, što je vrlo obeshrabrujuće!
Sven je postao proaktivan i na razini Međimurske županije u grupi istostrukovnjaka koji su ovih dana pokrenuli i Facebook grupu „Za ukidanje obveze pripravničkog staža“ i anketu za sve koji su se školovali za fizioterapeutske tehničare ili fizioterapeute. Voditelj ove inicijative za ukidanje obveze pripravničkog staža zdravstvenih djelatnika neliječničke struke je dr.sc. Dražen Jelavić.
Sven Posedi
Sven stoga poziva sve koji su fizioterapeutske struke da ispune anketu, koja vrijedi i za prvostupnike sanitarnog inženjerstva, radiološke tehnologije, radne terapije ili medicinsko-laboratorijske dijagnostike, kao i sanitarne, zdravstveno-laboratorijske i dentalne tehničare, primalje asistentice, a dosadašnji podaci ankete pokazali su poražavajuću statistiku.
„Inicijativa za ukidanje obveze pripravničkog staža zdravstvenih djelatnika neliječničke struke želi upozoriti javnost na problem s kojim se suočava dio zdravstvenih djelatnika nakon izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u 2025. Prema dosadašnjim rezultatima ankete koju je ispunilo 247 ispitanika (minimalno evidentirani dio pogođene populacije) iz različitih zdravstvenih profesija, najmanje 53 zdravstvena djelatnika prijavila su da na mogućnost ostvarivanja pripravničkog staža čekaju dulje od 36 mjeseci. Dio ispitanika navodi da zbog nemogućnosti ostvarivanja pripravničkog staža radi izvan struke, nezaposlen je ili je profesionalnu priliku potražio u inozemstvu.
Posebnu pozornost privlači činjenica da su nakon izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti pojedine generacije zdravstvenih djelatnika oslobođene obveze pripravničkog staža i stručnog ispita, dok su druge generacije s istim diplomama, odnosno kvalifikacijama, ostale u obvezi ispunjavanja tih uvjeta. Tako danas postoje zdravstveni djelatnici koji su završili isto obrazovanje i ulaze na tržište rada u isto vrijeme, ali pod različitim zakonskim uvjetima.
Inicijativa za zdravstvene radnike neliječničke struke
Dok Hrvatska istodobno upozorava na nedostatak zdravstvenog kadra, dio već obrazovanih zdravstvenih djelatnika ne može koristiti kompetencije za koje se školovao ili ih koristi izvan hrvatskog zdravstvenog sustava“ – stoji u priopćenju inicijative.
Iz inicijative su istaknuli i kako je o svemu ovome održan i sastanak s predstavnicima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne Ministarstva zdravstva, Ministarstva demografije i Ureda za socijalno partnerstvo, na kojem su predstavnici Inicijative istaknuli kako je nakon izmjena zakonodavnog okvira došlo do neujednačenog pravnog režima za zdravstvene djelatnike koji su završili isto obrazovanje i ulaze na tržište rada u isto vrijeme. Dodatno je ukazano kako postoji nerazmjer između zakonske obveze pripravničkog staža i stvarnih mogućnosti njezina ispunjenja zbog ograničenog broja pripravničkih mjesta, značajnog teritorijalnog nesklada između ponude i potražnje pripravničkih mjesta, neujednačene prakse njihova raspisivanja te slučajeva poništavanja natječaja.
„Zaključkom sastanka utvrđeno je da je riječ o složenom i međuresornom pitanju koje zahtijeva koordinirano postupanje više nadležnih tijela te je dogovoreno daljnje razmatranje mogućih modela rješenja s ciljem uspostave ujednačenog, provedivog i održivog sustava koji će omogućiti jednak pristup zanimanju za sve zdravstvene djelatnike.
Rezultati ankete
Inicijativa posebno pozdravlja spremnost ministra rada prof. dr. sc. Alena Ružića i predstavnika nadležnih institucija na dijalog o ovoj problematici te smatra važnim da se rasprava nastavi na temelju podataka, stručnih analiza i iskustava zdravstvenih djelatnika pogođenih postojećim sustavom… Cilj je utvrditi stvarni opseg problema i pridonijeti pronalaženju održivih rješenja koja će istovremeno štititi kvalitetu zdravstvenih profesija i omogućiti pravodoban ulazak zdravstvenih djelatnika na tržište rada“, istaknuli su.
Sven i ostali fizioterapeuti te ostali zdravstveni djelatnicii neliječničke struke, zaslužuju pravdu i posao, život kakav su željeli za sebe i o kojem su maštali, a Hrvatska zaslužuje više takvih radnika u bolnicama, toplicama i ostalim ustanovama!
Svetomartinske mažoretkinje, koje djeluju u sklopu Udruge “Marti”, još su jednom potvrdile da pripadaju samom vrhu mažoret sporta ostvarivši izvanredne rezultate na Svjetskom prvenstvu mažoretkinja prema pravilima Svjetske asocijacije WAMT, održanom od 24. do 28. lipnja 2026. godine u Gradskoj sportskoj dvorani u Crikvenici.
Na jednom od najvećih svjetskih mažoret događaja sudjelovalo je više od 60 timova iz brojnih europskih i svjetskih zemalja, uz oko 3.500 sudionika, uključujući natjecateljice, trenere, suce i predstavnike nacionalnih saveza. Tijekom prvenstva izvedeno je više od 700 koreografija, a konkurencija je bila iznimno jaka u svim dobnim kategorijama.
Unatoč tome, Svetomartinske mažoretkinje ostvarile su sjajan uspjeh osvojivši:
7 zlatnih medalja
2 srebrne medalje
2 brončane medalje
4., 5. i 6. mjesto u izuzetno snažnoj međunarodnoj konkurenciji.
Na prvenstvu su nastupile sve dobne kategorije – vrtićka skupina, dvije kadetske skupine i seniorke, a boje Udruge “Marti” predstavljala su ukupno 64 natjecatelja.
Ovi rezultati plod su predanog rada, brojnih treninga, discipline i zajedništva svih članica te stručnog vodstva trenerica Stanka Kutnjak, Nikolina Bogdan i Karmen Živčec, koje svojim znanjem, iskustvom i velikim entuzijazmom iz godine u godinu stvaraju vrhunske rezultate.
Posebnu zahvalnost Udruga “Marti” upućuje svim sponzorima, Općini Sveti Martin na Muri, Termama Sveti Martin, kao i roditeljima, koji kontinuirano pružaju podršku radu udruge i omogućuju mladim sportašicama sudjelovanje na ovako velikim međunarodnim natjecanjima.
Ostvareni rezultati još su jedna potvrda da se predan rad, trud i zajedništvo uvijek isplate te da Sveti Martin na Muri s ponosom može istaknuti kako njegove mažoretkinje uspješno predstavljaju svoju općinu, Međimursku županiju i Republiku Hrvatsku na svjetskoj pozornici.
Čestitamo svim natjecateljicama i njihovim trenericama na iznimnom uspjehu te im želimo još mnogo medalja i sportskih ostvarenja u budućnosti!
Neki ljudi u jedan život uspiju ugurati tri prosječna života, a Valentino Novak iz Selnice je upravo jedan od njih. Rođen je u Murskom Središću, a odrastao na Muri u vremenima kada, kako sam kaže, nije bilo svega kao danas. Iz tog djetinjstva vuče dvije stvari: inženjersku žicu i ozbiljnu ljubav prema životinjama koja je počela s obiteljskim kravicama, a danas se broji u dvadesetak zečeva i pet pasa koji mu drže stražu – to su Cuki, Đina, Boni, Roki i Beno.
Njegov životopis izgleda doista bogato. Dok većina nas čitav život provede u jednom mjestu, Valentino se odlučio za upravo suprotno. Nakon više škole u Mariboru, gdje je postao inženjer strojarstva, Valentino je krenuo na sjever. Proveo je trinaest godina u Njemačkoj radeći na montaži liftova i toplinskoj izolaciji, a zatim još osam godina u Austriji. Između tih europskih terena odradio je i šest godina u Čakovcu, i to u prvoj firmi u bivšoj Jugoslaviji koja je uopće uvozila kompjutere.
Najveću avanturu ipak je odradio na skroz drugom kraju svijeta, kada je otišao na pola godine u Australiju postavljati ograde. Sama logistika puta bila je pothvat za sebe jer je letio dvadeset i četiri sata u komadu, direktno iz Londona za Melbourne. Tamo su ga fascinirale dvije stvari: nevjerojatna priroda Tasmanije s monumentalnim sekvojama te nevjerojatan društveni miks svih svjetskih kultura . Našao se u potpunom melting potu gdje su živjeli Rusi, Afrikanci, Kinezi i muslimani, svi izmiješani, a među ljudima je vladala nevjerojatna sloga. Iako je život u Australiji bio svojevrsni vrhunac njegova života, Valentino je morao ipak priznati da se zbog velikih vrućina ne bi rado vraćao živjeti tamo.
– Ono što bi vas moglo začuditi je da Tasmanija također ima vinograde, i to prekrasne. Ali ipak, ništa se ne može mjeriti s našim domaćim goricama, kratko i jasno ispričao nam je Valentino.
Nakon što je obišao svijet, Valentino se odlučio vratiti doma. Godine 1986. došao je u Selnicu, kupio parcelu i krenuo postepeno graditi kuću. Danas, kao otac dvije kćeri i jednog sina, u svojoj 73. godini drži savršen ritam. Nakon njemačkih gradilišta i australskih divljina, mir je našao tamo gdje mu je i mjesto. Njegova računica danas je jednostavna: pet vjernih pasa, dvadeset zečeva i vrtlarenje u međimurskim bregima.
Prije odlaska na ljetnu pauzu Mažoretkinje Kotoribe okupile su sve svoje sastave – mini, dječji, kadetski i juniorski – na zajedničkom druženju kojim su zaključile još jednu uspješnu sezonu.
Članice su sudjelovale u timskim igrama u graničaru, badmintonu i odbojci, a druženje je završilo osvježavajućim dvobojem s vodom. Kao i na kraju svake sezone, podijeljene su diplome za uspješno odrađenu i izazovnu 2025./2026. sezonu.
Posebno će se pamtiti povijesni uspjeh dječjeg sastava, koji je na svom prvom natjecanju osvojio zlatnu medalju na 15. Međunarodnom festivalu twirlinga i mažoret plesa u Samoboru. Ponosne su i na rezultate ostvarene na Prvom i Višem koraku u Stupniku, odakle su se vratile s 13 zlatnih medalja i jednom brončanom medaljom.
Iz Udruge su zahvalili svim članicama i trenericama na trudu, zalaganju i timskom radu, kao i roditeljima na neprekidnoj podršci tijekom cijele sezone.
Nakon uspješne natjecateljske godine slijedi zasluženi ljetni odmor, a mažoretkinje će se ponovno okupiti na jesen.
